FR-novac-Financijsko-poslovne usluge-Vlada-Diplomacija FRANCUSKA-LE MONDE 1.1.02. KOPNENI EURO FRANCUSKALE MONDE1.I.2002.Valuta za budućnost"Kakvo čudo! 1.I.2002., tri godine nakon uvođenja na financijska tržišta, euro postaje
stvarnost. Više od tristo milijuna Europljana sada ima istu valutu. Mislilo se da je Europa daleko, a evo je u našim džepovima. Govorilo se da je Europa nestvarna, a evo je u našoj svakodnevici. Ali djelovanje i svrha eura ne ograničavaju se samo na gospodarski razvitak. Euro, nova sveza između država, postat će vektor razmjene - gospodarske, političke, socijalne, kulturne i ljudske. (...)Tko bi nakon Drugog svjetskog rata, ne vraćajući se u 1855. na genijalno proročanstvo Victora Hugoa o zajedničkom novcu, vjerovao da ćemo mi, Europljani, biti kadri da zajedno odemo tako daleko i tako brzo? Prvi put u povijesti našeg kontinenta države, nacije i narodi slobodno odlučuju da će dijeliti jedan od glavnih atributa suvereniteta. Tu nema poraza, nije jedna valuta zamijenila drugu, već su pobijedile sve, nastao je zajednički proizvod. Zahvaljujući odlučnosti vjernih pristaša Europe i volji naroda, ostvaruje se san o jedinstvenom novcu za čitavu Europu. Fizički prijelaz na euro
FRANCUSKA
LE MONDE
1.I.2002.
Valuta za budućnost
"Kakvo čudo! 1.I.2002., tri godine nakon uvođenja na financijska
tržišta, euro postaje stvarnost. Više od tristo milijuna
Europljana sada ima istu valutu. Mislilo se da je Europa daleko, a
evo je u našim džepovima. Govorilo se da je Europa nestvarna, a evo
je u našoj svakodnevici. Ali djelovanje i svrha eura ne
ograničavaju se samo na gospodarski razvitak. Euro, nova sveza
između država, postat će vektor razmjene - gospodarske, političke,
socijalne, kulturne i ljudske. (...)
Tko bi nakon Drugog svjetskog rata, ne vraćajući se u 1855. na
genijalno proročanstvo Victora Hugoa o zajedničkom novcu, vjerovao
da ćemo mi, Europljani, biti kadri da zajedno odemo tako daleko i
tako brzo? Prvi put u povijesti našeg kontinenta države, nacije i
narodi slobodno odlučuju da će dijeliti jedan od glavnih atributa
suvereniteta. Tu nema poraza, nije jedna valuta zamijenila drugu,
već su pobijedile sve, nastao je zajednički proizvod. Zahvaljujući
odlučnosti vjernih pristaša Europe i volji naroda, ostvaruje se san
o jedinstvenom novcu za čitavu Europu. Fizički prijelaz na euro
najveća je gospodarsko-monetarna reforma u zadnjih pedeset godina
i nova i važna etapa u izgradnji Europe. (...)
Vlada je nastojala da na najbolji način pripremi taj prijelaz i za
mene je bila čast što sam osiguravao njegovu koordinaciju. Velika
kampanja u glasilima, senzibilizacija javnosti, nadzor nad
cijenama i sigurnosti dopreme, nastojanje da nitko ne bude
isključen iz nove valute, sve se poduzelo da stvaran euro bude
pravedan i lagan euro. Uspješna prodaja paketića s eurima i porast
negotovinskih plaćanja u eurima pokazuju da su se naši sugrađani
počeli prilagođavati novoj valuti. (...)
Kao i svaka promjena, prijelaz na euro donijet će stanovite
teškoće. No nemojmo se zavaravati, prednosti su puno veće.
Jednostavnost, stabilnost, sigurnost. Nema više zamjene ni
provizije. Inflacija koja je na području eura niža od dva posto,
trajno će biti pod nadzorom, jamčeći našem novcu veliku kupovnu moć
unutar tog područja. Euro nas također štiti od financijskih
poremećaja i vanjskih monetarnih udara. Dok konjunktura u
Sjedinjenim Državama naglo slabi, kamatne stope na području eura i
dalje su među najnižim u svijetu. U zadnjih pedeset godina, franak
je dvadeset puta devalvirao; odsada naše zemlje više neće moći
špekulirati pomoću tih takozvanih konkurentnih devalvacija - koje
to zapravo nisu bile - i neusklađenih monetarnih politika.
Zahvaljujući njemu i njegovoj snazi uravnoteženja, fizički će euro
povećati naše prednosti. Monetarni fenomeni nisu izvan utjecaja
kolektivne psihologije. Pošto je postao konkretna stvarnost za
sve, euro bi trebao postupno jačati, napose prema dolaru.
Zahvaljujući njemu, trebali bismo bolje nadzirati globalizaciju.
Euro će biti to čvršći, što Europa bude jedinstvenija, što naše
gospodarske politike budu usklađenije i što politička Europa bude
više napredovala.
Ukratko, sada moramo graditi Europu nakon eura. Pošto su mir i novo
gospodarstvo postali trajne stečevine članica Unije, nameće se
nova etapa koju bih mogao nazvati drugim činom u europskoj
pustolovini. (...)
Kada to kažem, nipošto ne odbacujem buduće proširenje. Europska će
se povijest napokon združiti sa zemljopisom na temelju samog pojma
demokracije. Proširenje je prijeko potrebno za mir, kulturni
utjecaj i trajan napredak našeg kontinenta u cjelini. Svrha je
eura, kao i Europe, da u njemu sudjeluje sve veći broj Europljana:
sutra, nadam se, Šveđani, prekosutra možda Britanci i Danci, a
zatim i neke nove članice. Za deset do petnaest godina, euro može
biti zajednička valuta za 450 milijuna građana, što će biti
rezultat njegove moći, i pravi je cilj za zemlje u eurozoni. Upravo
zato što želim proširenje uz jačanje, a ne proširenje uz
slabljenje, nužno je da se ta presudna etapa doista pripremi. I tu
moramo biti otvoreni: institucijski proces započet u Laekenu mora
se dovršiti prije, da, prije nego Unija dobije nove članove. Bilo bi
besmisleno i pogubno da Europa izgubi na političkoj jasnoći koliko
će dobiti na prostoru.
Dakle, 1.I.2002. imamo ugovoren sastanak s eurom. Zadnjih smo
mjeseci puno govorili o 'kako'. Bilo bi dobro spomenuti i 'zašto'.
Snažna Europa, uzorna Europa, Unija koja će biti primjer u
multipolarnom svijetu, sve je to sada u našem domašaju, samo ako
naša volja bude jaka kao volja s kojom smo stvorili euro", piše
Laurent Fabius, ministar gospodarstva, financija i industrije.