NABDISKUP BOZANIĆ: MOLITI ZA MIR U SVIJETU

ZAGREB, 1. siječnja (Hina) - Na prvi dan Nove godine želimo moliti za mir u svijetu, a osobito za mir u našoj domovini Hrvatskoj, poručio je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić predvodeći misno slavlje u zagrebačkoj katedrali.#L# Nova godina u Crkvi se obilježava kao Svjetski dan mira i kao blagdan Bogorodice Marije, a msgr. Bozanić je vjernicima prenio glavne naglaske iz poruke Svetoga Oca za ovaj Dan mira pod naslovom "Nema mira bez pravde, nema pravde bez oproštenja". Ivan Pavao II. rekao je da se ove godine Svjetski dan mira slavi u sjeni dramatičnih događaja od 11. rujna 2001., podsjetivši na tada počinjen zločin kad su u kratkom vremenu tisuće nevinih osoba različitih etničkih pripadnosti postale žrtvom groznog krvoprolića. Ljudi diljem svijeta osjetili su koliko su ranjivi i obuzeo ih je novi duboki strah za budućnost u ozračju toga stanja duše, a Crkva je svjedočila svoju nadu utemeljenu na uvjerenju da zlo nema posljednju riječ u ljudskom životu, poručuje Papa. Naglašen je značaj Crkve u osiguranju mira i, kako ističe Ivan Pavao II., pravi mir je plod pravde te moralne kreposti i zakonskog jamstva koje osigurava puno poštivanje prava i odgovornosti te pravednu raspodjelu koristi i obaveza. Ljudska pravda uvijek je krhka i nesavršena, podložna ograničenjima i sebičnosti pojedinaca i skupina i kao takva mora se ostvarivati i na neki način upotpunjavati oproštenjem, koje ozdravlja rane i iz temelja ponovno uspostavlja narušene ljudske odnose. Pravda i oproštenje su dvije dimenzije mira, ističe Papa, upozoravajući da je upravo mir utemeljen na pravdi i oproštenju danas napadnut međunarodnim terorizmom. "Terorizam nastaje iz mržnje i rađa izolaciju, nepovjerenje i zatvorenost. Terorizam se temelji na preziru prema ljudskom životu. Upravo zato što ne samo da čini nesnosne zločine, nego se i služi terorom kao političkom i ekonomskom strategijom, sam je po sebi istinski zločin protiv čovječanstva", ističe se, uz ostalo, u poruci Svetoga Oca. Ljudi koji se služe terorizmom i ubijaju u terorističkim činima doista gaje osjećaje prezira prema čovječanstvu, životu i budućnosti. Papa, podsjetio je zagrebački nadbiskup, ističe kako je terorizam ponekad povezan s fanatičnim fundamentalizmom koji nastaje iz uvjerenje da se drugome može silom nametnuti prihvaćanje vlastitog viđenja istine. No, istina se nikada ne smije nametati, poručuje Sveti Otac. Papa se pita zašto ne činiti drugima ono što želimo da oni čine nama te naglašava kako svaki čovjek zamjećuje u sebi nadu da je sposoban uvijek početi iznova i ne ostati zauvijek zatočenik vlastitih pogrešaka i krivnje. Oproštenje je apsolutno nužno na društvenoj razini, obuhvaća obitelji, skupine, društva, države, a i sama međunarodna zajednica treba opraštati kako bi se obnovile prekinute veze, pobijedile situacije uzajamnog optuživanja i napasti da se druge isključe ne dajući im mogućnost obrane. Sposobnost opraštanja je u temelju svakog projekta budućeg društva označenog pravednošću i solidarnošću, naglašava Sveti Otac. On tumači kako oproštenje nije ponuda koja se može neposredno razumjeti ili lako prihvatiti, rekao je objašnjavajući tu poruku zagrebački nadbiskup. Mir je bitni preduvjet razvoja, a istinski mir moguć je samo po oproštenju - riječi su pape Ivana Pavla II. iz poruke "Nema mira bez pravde, nema pravde bez oproštenja". Papa u poruci govori i o kriznim žarištima u današnjem svijetu spominjući posebno Svetu zemlju. Ističući važnost međuvjerskog razumijevanja i suradnje vjerskih vođa, pozvao je predstavnike svjetskih religija da se 24. siječnja ove godine sastanu u Assisiju da bi molili za mir. Time se želi pokazati da je istinska vjera neiscrpni izvor uzajamnog poštivanja i sklada među narodima, poručio je Papa, čije je riječi prenio nadbiskup Bozanić. Na kraju mise msgr. Bozanić poželio je svim vjernicima blagoslovljenu Novu godinu, da bude obdarena Kristovim mirom i svakim napretkom. U misnom slavlju sudjelovalo je 30-ak svećenika Zagrebačke nadbiskupije među kojima članovi Prebendarskog zbora, apostolski nuncij Giulio Einaudi, kardinal Franjo Kuharić i pomoćni biskup zagrebački Josip Mrzljak. (Hina) ta mć