OD 1. SIJEČNJA 78 POSTO VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE U REŽIMU SLOBODNE TRGOVINE

Piše: Nevenka Brčić ZAGREB, 1. siječnja (Hina) - Hrvatska je u ovu, 2002. godinu ušla sa potpisanih deset ugovora o slobodnoj trgovini, sa 27 zemalja, među kojima sa gotovo svim zemljema CEFTA-e, zemljema EFTA-e, a posebno se izdvaja Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. Tako se od danas oko 78 posto hrvatske vanjskotrgovinske razmjene odvija u režimu slobodne trgovine. #L# Pojednostavljeno, to znači nultu stopu carine za većinu industrijskih proizvoda, te listama koncesija uređenu trgovinu poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Svi potpisani ugovori o slobodnoj trgovini doprinos su hrvatske Vlade liberalizaciji vanjskotrgovinske razmjene, otvaraju mogućnosti za povećanje hrvatskog izvoza i za poticanje stranih investicija, ocjenjuje pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec. Hrvatskom se gospodarstvu, naime, otvara tržište od gotovo 600 milijuna stanovnika, a kako ćemo to iskoristiti ovisit će o brojnim drugim gospodarskim kretanjima, od poticanja izvoza, sustava kreditiranja proizvodnje, do samih odluka gospodarstvenika. Hrvatska je već ranije potpisala ugovore o slobodnoj trgovini s Makedonijom, Slovenijom i BiH, a tijekom prošle, 2001. godine postignut je svojevrsni rekord u potpisivanju takvih ugovora, ističe Spevec. Potpisani su ugovori s Mađarskom, Češkom, Slovačkom, Bugarskom, te s Poljskom i zemljama EFTA-e. Primjena ugovora s Poljskom, te s Norveškom i Islandom odgođena je jer parlamenti tih zemalja još nisu ratificirale ugovore, a njihovo zakonodavstvo ne poznaje institut privremene primjene. Primjena tih ugovora može se očekivati početkom ožujka, ili travnja 2002., dok se s preostale dvije članice EFTA-e (Švicarska i Lihtenštajn) primjenjuje od početka ove godine. Za Hrvatsku je svakako najvažniji potpisani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, jer se 56 posto vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske odnosi upravo na razmjenu sa tih 15 zemalja. Od 1. siječnja privremeno se primjenjuje trgovinski dio Sporazuma koji je asimetričan za Hrvatsku. To znači da te zemlje u potpunosti otvaraju svoja tržišta za hrvatske proizvode i na njih će se iz Hrvatske izvoziti uz nultu stopu carine, dok će Hrvatska postupno, u roku šest godina, snižavati carine za uvoz industrijskih proizvoda iz tih zemalja. Potpune liberalizacije nema pak za poljoprivredno-prehrambene proizvode. Trgovina tim proizvodima odvijat će se putem međusobnih koncesija, što znači ili putem kvota na koje se primjenjuju snižene carine, ili uz snižene carine bez ograničenja, ili uz nulte stope carine za neke proizvode koji se npr. u Hrvatskoj ne proizvode. Presedan je ipak izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u EU. Naime, za sve poljoprivredne proizvode osim za vino, neke ribe i riblje konzerve te za baby beef, omogućen je slobodan uvoz iz Hrvatske u zemlje EU-a. Takav režim prema Hrvatskoj i Makedoniji, ističe Spevec, doprinos je EU stabilizaciji stanja u regiji. Bitan je i njen ekonomski doseg, jer Hrvatskoj daje i konkurentsku prednost pred zemljama kandidatima za ulazak u EU koje nemaju takav bescarinski režim kao Hrvatska. Ipak, takav režim nije novina i on je na snazi od studenoga 2000., ali je bitno što Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju to postaje ugovorni režim, a ne kao do sada autonomna odluka Europske komisije. Nakon potpisivanja Sporazuma to je garancija trajnosti i to od danas, 1. siječnja 2002., daje pravnu sigurnost hrvatskim izvoznicima da je tržište EU za njih jednako slobodno kao domaće tržište, objašnjava Spevec. Spevec najavljuje ambiciozan plan Hrvatske u području slobodne trgovine i u ovoj godini. Očekuje se tako skoro potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini s Turskom s kojom su razgovori završeni i ugovor već parafiran. Očekuje se i potpisivanje ugovora sa SR Jugoslavijom, te punopravno članstvo Hrvatske u CEFTA-i. Uz to, nastavit će se konzultacije o sklapanju ugovora sa Izraelom, te baltičkim zemljama. To je važno, kaže Spevec, zbog namjere da se Hrvatska pridruži Ugovoru o dijagonalnoj kumulaciji podrijetla. Početak godine ujedno je i početak primjene nove Uredbe o carinskoj tarifi. A ona za 2002. sadrži dvije bitne novosti - uvodi kombinirani sustav nazivlja, odnosno jednake tarifne oznake i pravila koja vrijede i u cijelom Europi, pa je tako i broj stavki bitno povećan - sa dosadašnjih 7.668 na više od 11.000 stavki. Druga je novina posebno iskazivanje carinskih stopa za WTO, odnosno zemlje s kojima Hrvatska nema potpisane ugovore o slobodnoj trgovini, a posebno za svaku zemlju s kojom je ugovor sklopljen. Za tzv. WTO carine u ovoj će se godini primjenjivati iste carine za neke proizvode, za neke nešto niže, kao za npr. naftne derivate, tekstil, cement za koje se carina smanjuje sa 18,8 na 17,6 posto, a snižavaju se i carine za neke poljoprivredno-prehrambene proizvode, npr. neke vrste mesa, mlijeko, sir, pšenicu, čokoladu i sl. Novu carinsku tarifu prati i Uredba o raspodjeli carinskih kvota za poljoprivredno-prehrambene proizvode. Pritom je bitna novost da raspodjela kvota više nije u nadležnosti Ministarstva gospodarstva nego je od danas u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Svi zainteresirani za raspodjelu kvota moraju do 15. siječnja takav zahtjev podnijeti Ministarstvu poljoprivrede, ističe Spevec. Kako bi se sve to moglo odraziti na cijene u Hrvatskoj teško je pak prosuditi. Spevec, naime, ističe da je liberalizacija i u ovoj godini utjecala na kretanje inflacije. Tako je inflacija u studenom ove u odnosu na isti mjesec lani iznosila 2,8 posto, čime se Hrvatska može mjeriti i s najrazvijenijim zemljama, dok su proizvođačke cijene u istom razdoblju pale i to za 2 posto. Vjerojatno će ugovori o slobodnoj trgovini, te povećana konkurencija imati pozitivan utjecaj na cijene i kod industrijskih proizvoda neće biti razloga za njihov rast. Cijene će se stabilizirati i bit će prostora i za njihov pad, ali koliko teško je reći. Ima uvjeta da padaju i za više od pet posto, ali to u velikom dijelu ovisi i o poljoprivrednim proizvodima koji su podložni sezonskim utjecajima, zaključuje Spevec. (Hina) bn ds