MOSTAR/SARAJEVO, 27. prosinca (Hina) - Njemački veleposlanik u Bosni i Hercegovini Freiherr von Kittlitz ocijenio je da bi buduća njemačka ulaganja u BiH mogla biti dovedena u pitanje prekine li Elektroprivreda BiH opskrbljivati
električnom energijom mostarski Aluminij.
MOSTAR/SARAJEVO, 27. prosinca (Hina) - Njemački veleposlanik u
Bosni i Hercegovini Freiherr von Kittlitz ocijenio je da bi buduća
njemačka ulaganja u BiH mogla biti dovedena u pitanje prekine li
Elektroprivreda BiH opskrbljivati električnom energijom
mostarski Aluminij. #L#
Takvu procjenu njemačkog veleposlanika prenio je u priopćenju
objavljenom u subotu ured ministra civilnih poslova BiH Safeta
Halilovića.
Elektroprivreda BiH nedavno je jednostrano raskinula dugoročni
ugovor s Debisom, financijskim servisom njemačko-američkog
koncerna DaimlerChryslera, koji je bio posrednik u kupnji
električne energije za mostarski Aluminij.
"Njemački veleposlanik je poslovanje tvrtke Aluminij i uspješno
razrješenje nastalih teškoća u vezi s opskrbom strujom Aluminija
doveo u usku vezu sa kredibilitetom Bosne i Hercegovine u pogledu
budućih ulaganja njemačkih ulagača", objavljeno je iz ureda
ministra Halilovića.
Ministar Halilović je tijekom dana razgovarao s veleposlanikom von
Kittlitzom.
U priopćenju se dodaje se da su se sugovornici suglasili da se u
iduća tri mjeseca dogovori cijena električne energije za Aluminij
te druge velike strateške potrošače.
"Svi odgovorni ljudi u BiH zainteresirani su da Aluminij nastavi
proizvodnju, ali u čitavo područje treba uvesti tržišno
poslovanje. To ne isključuje određene povoljnosti u plaćanju
električne energije, koje neće ići na štetu rudara koji su dio
procesa proizvodnje električne energije", rekao je u razgovoru
ministar Halilović.
Nakon raskida ugovora s Debisom, koji je bio na snazi do kraja
2004., EP BiH je objavila natječaj i prodala taj 'višak' energije
srpsko-britanskoj tvrtki EFT. Razlozi za raskid međunarodnog
ugovora pojašenjeni su znatno većom cijenom električne energije na
svjetskom tržištu. Aluminij iz Mostara koji je u 18-postotnom
vlasništvu TLM-a iz Šibenika, čini oko 30 posto ukupnog
bosanskohercegovačkog izvoza.
(Hina) zkre rt