RAD VLADE I HRVATSKOG SABORA U 2003.

ZAGREB, 26. prosinca (Hina)- Ulazak novog hrvatskog premijera, HDZ-ovca Ive Sanadera u Banske dvore, konstituiranje petog saziva Hrvatskog sabora od neovisnosti, podnošenje zahtjeva Hrvatske za članstvo u EU, događaji su koji su u političkom životu obilježili kraj i početak ove godine.#L# S Vladom u kojoj je 14 ministara, šest manje nego u Vladi njegova prethodnika Ivice Račan, Ivo Sanader ušao je u Banske dvore 23. prosinca, mjesec dana nakon što se na parlamentarnim izborima HDZ, nakon četiri godine vratio na vlast. Sanader je vlast preuzeo uz obećanje da će njegova Vlada raditi na gospodarskom i društvenom razvoju države, rastu BDP-a, smanjenju poreza i doprinosa, novoj strategiji privatizacije, a namjera mu je i do kraja mandata uvesti Hrvatsku u EU i NATO. Sanader time nastavlja posao koji je, kao prioritetan, radila i Vlada premijera Ivice Račana koji je koncem veljače ove godine predao Hrvatski zahtjev za članstvo u EU. Račanova je Vlada odgovorila na više od 4.000 pitanja Europske komisije, a pozitivnom odgovoru na svoj zahtjev za članstvom, Hrvatska se nada u proljeće iduće godine. Rad Vlade i ove je godine bio "opterećen" odnosima s Haagom, prije svega zbog slučajeva generala Janka Bobetka i Ante Gotovine. Postupak protiv bivšeg načelnika Glavnog stožera HV-a Janka Bobetka Haaški je sud formalno okončao u lipnju, dva mjeseca nakon Bobetkove smrti. General Ante Gotovine, nedostupan je hrvatskim vlastima i Haaškom sudu. U nastojanju da Gotovinu uhiti hrvatski je MUP u svibnju raspisao i nagradu u iznosu od 350 tisuća kuna. Račanova Vlada početkom ove godine potpisala je i novi stand by aranžman s MMF-om kojim se podupiru strukturne reforme u Hrvatskoj. Njegova je posebnost i u tome što ga je Vlada potpisala u izbornoj godini, a bio je i signal međunarodnim financijskim tržištima da Hrvatska nastavlja politiku stabilnosti. I ove je godine Vlada Ivice Račana održala makroekonomsku stabilnost države, očekuje se rast BDP-a od oko pet posto, bilježi smanjenje registrirane nezaposlenosti - koncem studenoga bilo je oko 317 tisuća nezaposlenih. Ovu je godinu obilježila i intenzivna izgradnja i puštanje u promet novih kilometara autocesta, posebice krajem lipnja, pred početak turističke sezone kada je otvoreno nekoliko dionica na autocestama Zagreb-Split i Zagreb-Rijeka. U privatizacijskom pak procesu bilo je i uspješnih i neuspješnih prodaja hrvatskih tvrtki i zbog toga, sukoba među koalicijskim partnerima u Račanovoj Vladi. I dok je sredinom srpnja uspješno okončana prodaja 25 posto plus jednu dionicu Ine mađarskom MOL-u koji je za to platio 505 milijuna dolara, pokušaj prodaje turističke tvrtke Sunčani Hvar Slovencima nije uspio. Vlada, koja je prvotno dala zeleno svjetlo prodaji Sunčanog Hvara slovenskim Termama Čatež, nakon HSS-ova protivljenja povukla je svoju odluku i razriješila Upravni odbor HFP-a zbog propusta i pogrešaka u procesu odlučivanja u natječaju za Sunčani Hvar. U gospodarskom dijelu Vlada se gotovo cijelu godinu bavila i problemima u PIK-ovima, a bezuspješno je pokušavala riješiti i problem riječkog brodogradilišta Viktor Lenac, koji je ipak u konačnici poslan u stečaj. Kraj godine kraj je i četverogodišnjeg mandata Vlade Ivice Račana koja je u tom razdoblju donijela oko 7.500 akata na 236 sjednica. Podjednako intenzivno radilo se i na drugoj strani Markova trga, u Hrvatskom saboru koji je u 339 dana zasjedanja raspravio gotovo 1.400 točaka dnevnog reda, donio 622 zakona i 4 ustavna zakona. Zakonodavni rad obilježilo je usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnim stečevinama EU. Zahvaljujući tome, Hrvatska je ove godine napokon dobila Zakon o zaštiti potrošača. Nakon višegodišnjeg natezanja i odgađanja Sabor je donio i Zakon o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti. Hrvatska je dobila i novi Obiteljski zakon i Zakon o istospolnim zajednicama, prvi zakon koji u pitanjima nasljeđivanja i uzdržavanja partnera istospolne zajednice izjednačava s pravima koje imaju izvanbračne zajednice žene i muškarca. U saborskim kronikama ostat će upisano da je 3. listopada Hrvatski sabor proširio hrvatsku jurisdikciju na Jadranu proglasivši zaštićeni ribolovno-ekološki pojas. Godinu 2003. Sabor je završio konstituiranjem novog saziva u kojem je 152 zastupnika, a za čijeg je predsjednika izabran Vladimir Šeks iz HDZ-a. (Hina) um/bn sšh