HRVATSKI MEDIJI U 2003.

ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Donošenje prvog jedinstvenog zakona o medijima, te privatizacija treće mreže nacionalne televizije obilježili su 2003. u hrvatskom medijskom prostoru.#L# Zakon o medijima, kao prvi pravni akt koji u potpunosti definira rad medijskih kuća, od pitanja njihove vanjske i unutarnje neovisnosti, zaštite izvora informacija i prava autora do oglašavanja, ograničenja koncentracije vlasništva i distribucije usvojen je početkom listopada. Usvajanju krovnog medijskog zakona prethodio je niz javnih rasprava na kojima su stručnjaci gotovo dvije godine raspravljali o pojedinim zakonskim odredbama. Među novinama koje Zakon donosi u odnosu na ranije odredbe izdvaja se pravo novinara na podnošenje tužbe u slučaju uskraćivanja informacija, pravo javnosti na informacije o nakladniku, te na nepristrano i pravovremeno informiranje. Po prvi se puta novim zakonom razjašnjava mnoštvo problema vezanih uz oglašavanje, a uvodi se načelo da se nematerijalna šteta u pravilu nadoknađuje ispravkom. Regulira se i pravo novinara da odbije izvršavanje naloga koji se protivi pravilima struke i etike, kao i obveza nakladnika da prije imenovanja glavnog urednika zatraži mišljenje uredništva. Ministarstvo kulture, kojemu je u vrijeme Vlade premijera Ivice Račana pripala odgovornost za medije, priredilo je 2003. i Zakon o elektroničkim medijima. Osim problematike radija i televizije ovim je zakonom, izglasanim sredinom srpnja, po prvi puta uređeno i područje Interneta. Zakonom je promijenjen i naziv, te ovlasti tijela zaduženog za dodjelu radijskih i televizijskih koncesija o kojima će ubuduće odlučivati Vijeće za elektroničke medije umjesto Vijeća za radio i televiziju. To je tijelo, iako svjesno da ulazi u završni dio svog mandata, ove godine raspisalo natječaj za privatizaciju treće mreže HTV-a na kojemu je između sedam kandidata koncesiju za treću nacionalnu televizijsku postaju, sredinom rujna, dobila tvrtka HRTL. Iza te tvrtke stoji njemačka televizijska postaja RTL, te pet domaćih poduzeća i banaka. Nacionalna televizijska koncesija, koju su do sada imale HTV i Nova TV, dodijeljena je na deset godina. Nova bi televizija trebala početi emitirati do sredine 2004. Osim prilagođavanja skorom početku emitiranja na jednom televizijskom programu manje, Hrvatska radiotelevizija ove je godine dobila i novo Programsko vijeće koje je prema posljednjim izmjenama Zakona o HRT-u zamijenilo Vijeće HRT-a. Tijelo koje određuje programsku orijentaciju i imenuje čelne poslovne i programske ljude nacionalnog radija i televizije u novom sazivu ima 11 umjesto dosadašnjih 25 članova, a za svog je predsjednika, sredinom studenoga, izabralo Zdenka Ljevka. U skladu s novim Zakonom u ožujku je formirano i Ravnateljstvo HRT-a koje je preuzelo ovlasti Upravnog vijeća. Među veće projekte nacionalne televizijske kuće u 2003. može se ubrojiti i pokretanje cjelodnevnog satelitskog programa za iseljeništvo, pokrenutog u listopadu. Pet mjeseci ranije sličan je program pod nazivom "Glas Hrvatske" pokrenuo i Hrvatski radio. Oba projekta financijski je pomogla Vlada. U godini u kojoj je, po izboru članova Hrvatskoga novinarskog društva (HND), novinarom godine proglašen dopisnik Jutarnjeg lista iz Rima Inoslav Bešker, a za predsjednika HND-a ponovno izabran Dragutin Lučić, nezadovoljstvo medijskih djelatnika izazvalo je izvješće Reportera bez granica o slobodi medija po kojem je Hrvatska svrstana na znatno lošije mjesto nego lani. Kao razlog lošijeg pozicioniranja ta je udruga navela podmetanje eksploziva pod automobil suvlasnika nakladničke kuće Europapress holdinga Ninoslava Pavića, u ožujku, i novo medijsko zakonodavstvo. Čelnici medijskih udruga odbacili su ocjene Reportera bez granica. U 2003. se na medijskom prostoru pojavilo nekoliko novih časopisa, među kojima i hrvatsko izdanje National Geographica, a s radom je počela i jedna nova radio postaja. Ove su godine u Hrvatskoj preminula 32 novinara. (Hina) am so