STOCKHOLM, 21. prosinca (Hina/AFP) - Proslave Božića u Europi, miješajući poganske i kršćanske tradicije, odražavaju neizmjernu raznolikost povijesti i kulture naroda Starog kontinenta.
STOCKHOLM, 21. prosinca (Hina/AFP) - Proslave Božića u Europi,
miješajući poganske i kršćanske tradicije, odražavaju neizmjernu
raznolikost povijesti i kulture naroda Starog kontinenta. #L#
Od Osla do Seville, od Dublina do Varšave, blagdan se slavi 25.
prosinca ili večer ranije, tradicionalnim objedom za Badnjak.
Biblijske reference održale su se u cijeloj Europi i na Božić se
slavi rođenje Krista, iako je to već dosta svjetovni praznik.
U Švedskoj, članovi većinske luteranske crkve idu na službu 25.
ujutro, dok u katoličkom Portugalu vjernici slave polnoćku nakon
"ceia de Natal" (Badnje večere).
U Italiji, Božić se slavi između 24. i 25. prosinca, no tradicija
ukorijenjena u Rimu daje prioritet Badnjaku. Suprotno većini
Francuza, Nijemci, koji se pripremaju kroz Advent svake nedjelje u
prosincu, ne rade na Badnjak.
Razlike se, naravno, nalaze i na tanjurima. Uz portugalski bakalar
i španjolske plodove mora, niti na talijanskom meniju nema nikakvog
mesa, već samo povrće i riba pržena u obliku uštipaka. Šaran u votki
ili vinu glavno je jelo obilnog božićnog objeda u Poljskoj ili
Mađarskoj, dok Irci i Englezi jedu pečenu puricu.
Francuska antropologinja Martyne Perrot, autorica "Božićne
etnologije" (Grasset, 2000.), nalazi zajedničke elemente u svim
europskim zemljama od 19. stoljeća.
"Postoje vrlo europske, pa i svjetske prihvaćene stvari,
primjerice to što je Božić postao obiteljskim blagdanom" i što su
djeca u središtu pozornosti, primjećuje. Zbog njih se pojavljuju
Djed Mraz i Sveti Nikola.
"Osim malog Isusa, darivaoci su posve poganski likovi, čak i u SAD,
gdje je Djed Mraz potekao od Svetog Nikole, kojeg su ranije preuzeli
Nijemci i Nizozemci", piše Martyne Perrot.
U Velikoj Britaniji, Djed Mraz (Father Christmas ili Santa) dolazi
na sanjkama koje vuku sobovi, spušta se niz dimnjak da bi napunio
kamione ili lutke koje su djeca ostavila uz krevet. U Francuskoj,
djeca otvaraju poklone ispod bora ujutro 25. prosinca ili 24.
navečer.
U mnogim poljskim i njemačkim obiteljima, jedan član obitelji,
obično otac, dijeli poklone nakon što je obukao posebnu odoru. U
Portugalu, Djed Mraz također dolazi kroz dimnjak u noći između 24. i
25. prosinca. U Njemačkoj, "Christkind" (dijete Isus), uz zvuk
zvona, dijeli poklone 24. prosinca popodne ili navečer, nakon jedne
od misa koje se slave cijeli dan.
Crkva neprestano podsjeća da je u kršćanskoj tradiciji ustvari
dijete Isus taj koji donosi darove pa i zahvalnost djece mora biti
upućena njemu. Zbog tog su načela i francuski redovnici 1951. u
Dijonu spalili lik Djeda Mraza.
Jesu li mislili da je taj veliki starac u crvenom odijelu sam vrag?
Pod pritiskom Crkve, Italija je u 1980-ima ukinula praznik
"befane", vještice s juga zemlje koja je djeci donosila poklone na
Tri kralja (6. siječnja), no zbog prosvjeda javnosti, blagdan je
morao biti ponovo uveden.
(Hina) pgo bnš