PARMALAT POSTAO 'EUROPSKI ENRON'

LONDON, 20. prosinca (Hina) - Talijanska prehrambena industrija Parmalat postaje europski Enron, kako složene financije te kompanije i kolaps likvidnosti podsjećaju na vrtoglavu propast američkog Enrona krajem 2001.#L# Britanski financijski dnevni list The Financial Times piše kako su složene financijske konstrukcije Parmalata pretvorile tu kompaniju u europski Enron, rupu bez dna u kojoj je već nestalo najmanje četiri milijarde eura kroz čitav niz offshore kompanija, izdanja obveznica emitiranih putem web-a te valutnih i sporazuma o derivatnim poslovima. To je čak četiri puta više nego što je ranije ove godine 'nestalo' nizozemskom maloprodajnom divu Aholdu, ističe Reuters. Talijanski tisak citira tamošnjeg ministra gospodarstva Giulia Tremontija, koji je ministrima u vladi kako je Parmalat 'europski Enron'. Zarada i sposobnost Parmalata da servisira dug u visini najmanje šest milijardi eura, pri čemu mnogi analitičari sumnjaju da je ta brojka i za dvije milijarde eura viša, temeljila se na cirkulaciji milijardi eura kroz više od 170 podružnica te kompanije. Mnoge su, sada je očito, samo prelijevale gotovinu između sebe i kompanija u poreznih utočištima poput Kajmanskog otočja, te fondova koje su osnivale banke u potrazi za provizijama. Nelagoda ulagača zbog netransparentnosti Parmalatovih računa konačno je završila kad je kompanija u petak priznala da ne može računati na otprilike četiri milijarde eura koje su trebale biti na računu njezine podružnice, Bonlata. Sumnje u njezine financije izbile su na površinu još krajem studenoga, kada nije uspjela podići novac za koji je tvrdila da je položen u investicijskom fondu na Kajmanskom otočju. U ponedjeljak je sastavljen menadžerski tim za krizne situacije, pošto je bila blizu nemogućnosti isplate 150 milijuna eura dospjelih obveznica. Priskočila je talijanska vlada, odobrivši joj porezni kredit, te talijanske banke sa svojim kreditima. Osnivač kompanije, Calisto Tanzi, odstupio je tada s funkcije predsjednika uprave i izvršnog direktora, a na čelo kompanije imenovan je Enrico Bondi, stručnjak za restrukturiranje. Najgori scenarij dogodio se u petak. Tada je treća po veličini američka banka po vrijednosti imovine Bank of America odbacila dokument koji je trebao potvrditi da Bonlat ima 3,95 milijardi eura u gotovini i obveznicama položene na računu te banke kao nevažeći. Ustvrdila je, naime, da taj račun ne postoji. Parmalat, nastao od kooperativa za proizvodnju mlijeka, u proteklih se 10 godina snažno razvijao, postao je poslovanje vrijedno 7,5 milijardi eura, s 35 tisuća zaposlenika, prisutno u 30 država. U tome razdoblju bio je uključen u niz akvizicija, emisija obveznica i offshore ulaganja koje su pripremale mnoge od najuglednijih svjetskih banka, poput Merrill Lyncha, JP Morgan Chasea, Citigroupa, te mnoge talijanske financijske institucije. Znakovi da ta kompanija nije dobro ulaganje nizali su se još od izlistavanja njezinih dionica na Milanskoj burzi davne 1987, gotovo 30 godina nakon što je osnovana. Parmalat je rijetko kad pojašnjavao poslovne rezultate, gotovo nikad se nije susretao s analitičarima, a godišnja poslovna izvješća bila su maglovita čak i po slabim talijanskim standardima. Talijanski premijer Silvio Berlusconi u subotu je kazao da će vlada intervenirati kako bi spasila tu najveću talijansku prehrambenu industriju. Državni tužitelj pokrenuo je istragu zbog sumnje u prijevaru. Brojne velike banke, revizorske i pravne tvrtke suočene su sada s nervoznim predblagdanskim danima, a ulagači s gotovo bezvrijednim vrijednosnim papirima kako se taj slučaj dalje razvija. "To je noćna mora. Mnogo je gore nego što je itko mogao zamisliti", kazao je jedan talijanski bankar. (Hina) sbo sbo