ZAGREB, 20. prosinca (Hina) - Početak 2003. godine u zdravstvu je obilježio štrajk liječnika koji je trajao od 15. siječnja do 13. veljače, kada ga je Vlada prekinula uvođenjem radne obveze koja još uvijek formalno nije
ukinuta.
ZAGREB, 20. prosinca (Hina) - Početak 2003. godine u zdravstvu je
obilježio štrajk liječnika koji je trajao od 15. siječnja do 13.
veljače, kada ga je Vlada prekinula uvođenjem radne obveze koja još
uvijek formalno nije ukinuta.#L#
Hrvatski liječnički sindikat tražio je povećanje plaća liječnika
za 45 posto te donošenje strukovnog kolektivnog ugovora.
Zdravstvo je cijele godine potresala velika afera navodne
zloporabe jajnih stanica u umjetnim oplodnjama u privatnim
klinikama Asima Kurjaka, čiji se rasplet očekuje na sudu.
Još su u tijeku predistražne radnje oko smrti rodilje Dragice
Ivankić, koja je preminula u siječnju tijekom poroda u Općoj
bolnici Sveti Duh.
Vlada je u svibnju prihvatila projekt razvoja hrvatskih kliničkih i
općih bolnica u čiju bi izgradnju i obnovu država u idućih sedam
godina uložila sedam milijardi kuna.
Projektom je obuhvaćeno 40-ak bolnica, među kojima i završetak
nekadašnje Sveučilišne bolnice, te dogradnja najveće hrvatske
bolnice, Kliničkog bolničkog centra (KBC) Zagreb.
Radove u KBC-u Zagreb, u vrijednosti 73,2 milijuna eura, otvorio je
u listopadu premijer Ivica Račan. Do 2006. godine u krugu bolnice
trebali bi biti izgrađeni zgrada hitnog prijama, poliklinika i
dnevna bolnica, operacijski blok, te hotel i garaža.
Nakon niza godina ponovno je pokrenuta specijalizacija za
liječnike obiteljske medicine. Od ove jeseni dvogodišnju
specijalizaciju proći će prvih 150 liječnika, a cilj je
Ministarstva zdravstva da kroz 10 do 15 godina specijalizaciju
prođe svih 2.500 liječnika primarne zaštite.
U Hrvatskom saboru usvojen je sredinom godine novi Zakon o
zdravstvenoj zaštiti, u skladu sa zdravstvenom reformom koja je
pokrenuta s ciljem decentralizacije i preustroja zdravstvenog
sustava.
Doneseni su i ostali zakoni iz zdravstvenog paketa - zakon o
lijekovima i medicinskim proizvodima, liječnicima,
stomatolozima, medicinskim sestrama, ljekarnicima te medicinsko-
biokemijskoj djelatnosti.
Ove godine svijetom se proširila nova opasna bolest - akutni
respiratorni sindrom ili SARS, no Hrvatska je, unatoč nekoliko
sumnjivih slučajeva, ostala pošteđena.
No, kao i u svijetu, i u Hrvatskoj je proslavljena godišnjica
rođenja prve "prve bebe iz epruvete". Robert Veriga napunio je 23.
listopada 20 godina života, a zahvaljujući njegovu rođenju
Hrvatska je 1983. godine postala sedmom zemljom u kojoj je uspješno
izveden postupak umjetne oplodnje.
Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), nezaposlenost
je tijekom 2003. godine znatno pala, jer je u studenome
evidentirano oko 317.000 nezaposlenih, što je 14,3 posto manje nego
godinu ranije.
Na prigovore sindikata i nekih udruga da se radi o administrativnom
smanjenju broja nezaposlenih, HZZ je odgovorio da brisanje iz
evidencije zbog neredovitog javljanja ili pooštrenih zakonskih
odredbi ne utječe znatno na trend kretanja nezaposlenosti.
HZZ tvrdi da je to uzrokovano prije svega povećanom gospodarskom
aktivnošću, a dijelom i Vladinim mjerama poticanja zapošljavanja.
Kroz šest Vladinih mjera od ožujka 2002. do kraja kolovoza ove
godine zaposlilo se blizu 34.000 nezaposlenih, tako da je gotovo
ostvaren dvogodišnji plan.
Poslodavce je najviše zanimao program za zapošljavanje pripravnika
i prekvalifikaciju iskusnih radnika, preko kojega je zaposleno
23.660 ljudi, daleko više od planiranog.
Najviše je podbacila najrazvikanija mjera "S faksa na posao" za
zapošljavanje fakultetski obrazovanih osoba do 27 godina starosti.
Kroz nju se zaposlilo nešto manje od 3.000 mladih, što je samo 8,9
posto od ukupno zaposlenih preko Vladina paketa.
Najznačajniji događaj za umirovljenike u 2003. zbio se na
parlamentarnim izborima, jer je u Hrvatski sabor po prvi puta ušla
Hrvatska stranka umirovljenika sa svoja tri zastupnika.
Na izbornoj listi HSU-a bili su predstavnici svih umirovljeničkih
udruga i sindikata, nezadovoljnih Vladinim odnosom prema stečenim
pravima umirovljenika i nevraćanjem dugova.
HSU je sklopio postizborni sporazum s pobjedničkom strankom HDZ-
om, koji im je obećao povećanje mirovina i povrat duga, a zauzvrat
dobio HSU-ovu potporu za formiranje Vlade.
Tijekom 2003. mirovine su, temeljem usklađivanja, rasle ukupno 3,5
posto, a godina je za umirovljenike prošla uglavnom bez uzbuđenja.
Šok je doživjelo jedino 4.500 umirovljenika koji su mirovine
zaradili u Srbiji i Crnoj Gori, jer su njihove mirovine, nakon što
je isplatu preuzela ta država, višestruko smanjene.
U lipnju je Sabor prihvatio izmjene Zakona o socijalnoj skrbi s
nakanom da se prava socijalno ugroženih pojedinaca, obitelji i
skupina usklade s realnim mogućnostima države.
Zakon je dio reforme sustava socijalne skrbi, a glavne su mu
značajke daljnja deinstitucionalizacija oblika socijalne skrbi
kroz udomiteljstvo, proširenje prava na socijalne naknade, novi
kriteriji za utvrđivanje prava osoba i osnivanje Hrvatskog zavoda
za socijalni rad.
Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži započeo je
"Projekt dadilja" kojim se kroz specijalističke tečajeve nastoje
osposobiti profesionalne njegovateljice djece dojenačke i mlađe
predškolske dobi.
"Projekt dadilja" dio je mjera Nacionalne obiteljske politike,
kako bi se pomoglo zaposlenim roditelja koji zbog nedostatnog broja
vrtića i "baka servisa" ne mogu osigurati čuvanje svoje djece.
Prva skupina od 29 polaznica krenula je na tečaj, koji uključuje 164
sata teorijske i praktične naobrazbe, na Učiteljskoj akademiji
krajem listopada.
Hrvatski sabor usvojio je u srpnju izmjene Zakona o radu (ZOR),
kojima su skraćeni otkazni rokovi i smanjene otpremnine.
Novim ZOR-om uveden je solidarni doprinos koji će plaćati nečlanovi
sindikata, ako to na referendumu prihvati većina radnika.
Pregovore o izmjenama ZOR-a obilježili su sukobi između socijalnih
partnera, Vlade, sindikata i poslodavaca pa je novi zakon usvojen
bez konsenzusa, iako je Vlada odustala od smanjenja otpremnina za
radnike do 20 godina staža i odlučila gubitak prava starijim
radnicima kompenzirati pratećim zakonima.
Tijekom pregovora središnjice su se zajednički suprotstavile
predloženim izmjenama ZOR-a pa su u veljači organizirale
svesindikalni sabor, a prijetile su i općim štrajkom.
No, razišli su se uoči sindikalnog referenduma o ZOR-u pa su protiv
predloženih izmjena prosvjedovali odvojeno.
Uoči parlamentarnih izbora sindikalne središnjice poručile su da
ne podržavaju niti jednu političku stranku već članstvo pozivaju da
izađe na izbore i opredijeli se za kandidate koji će se zalagati za
socijalna i radna prava.
Sindikalni čelnici su nakon izbora uputili zajedničko pismo
mandataru Vlade Ivi Sanaderu tražeći razgovor o budućem socijalnom
dijalogu, poreznoj politici i reformama. Odgovoreno im je da će
sastanak biti održan u siječnju, nakon što nova Vlada započne s
radom.
Vijeće Saveza samostalnih sindikata Hrvatske razriješilo je u
listopadu Davora Jurića s dužnosti predsjednika i imenovalo Vesnu
Dejanović za v.d. predsjednice.
Jurić je podnio ostavku iz zdravstvenih razloga, čime je privremeno
prevladana kriza koja je prijetila raskolom u najvećoj središnjici
nakon što je dio sindikata zatražio Jurićevu smjenu, optužujući ga
za loše financijsko stanje i popustljivost prema Vladi.
Sindikati javnih i državnih službi ugovorili su s Vladom u
listopadu povećanje osnovice za plaće od 4,3 posto. Time će
osnovica za preko 200.000 zaposlenih od 1. siječnja porasti sa
sadašnje 4.232 kune na 4.414 kuna.
Tijekom godine organizirano je nekoliko većih štrajkova, ali
uglavnom bez uspjeha.
Sindikat hrvatskih učitelja organizirao je sredinom siječnja
petodnevni štrajk u osnovnim školama tražeći deset postotni
prosječni porast plaća svih zaposlenih, ali je štrajk propao nakon
dva dana.
U nekoliko navrata štrajkali su radnici brodogradilišta Viktor
Lenac koje je otišlo u stečaj početkom prosinca. Radnicima je
obećano da će im zaostale plaće biti isplaćene do Božića.
(Hina) mt/mvr/md md