DEN HAAG/ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Svjedočenje bivšeg zapovjednika NATO-a Wesleya Clarka pred Haškim sudom (ICTY) prema kojem je Slobodan Milošević znao da bosanski Srbi planiraju izvršiti pokolj u Srebrenici 1995., u Tužiteljstvu
smatraju izuzetno važnim za dokazivanje dijela optužnice za BiH.
DEN HAAG/ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Svjedočenje bivšeg
zapovjednika NATO-a Wesleya Clarka pred Haškim sudom (ICTY) prema
kojem je Slobodan Milošević znao da bosanski Srbi planiraju
izvršiti pokolj u Srebrenici 1995., u Tužiteljstvu smatraju
izuzetno važnim za dokazivanje dijela optužnice za BiH. #L#
"To je izuzetno važno za nas jer nam daje izravan dokaz da je
Milošević unaprijed znao za masovna ubojstva kod Srebrenice",
rekla je glasnogovornica Tužiteljstva Florence Hartmann.
ICTY je u četvrtak objavio 200 stranica transkripata Clarkova
iskaza sa suđenja bivšem predsjedniku SRJ, koji je dao u
ponedjeljak i utorak na zatvorenoj sjednici. Američki predstavnici
prethodno su pregledali iskaz i, prema neimenovanim izvorima ICTY-
a koje prenose agencije, cenzurirali jedan dio iskaza vezan uz
vladu SAD ali ne i s optuženim, za što su imali odobrenje suda.
Opisujući sastanak s Miloševićem 17. kolovoza 1995. u Beogradu,
Clark je kazao da ga je pitao "zašto svoj ujecaj na bosanske Srbe
nije iskoristio da spriječi generala Ratka Mladića da pobije sve te
ljude kod Srebrenice". Milošević mu je odgovorio kako ga je
"upozorio da to ne čini ali ga Mladić nije poslušao".
Bilo je jasno da je znao unaprijed, dodao je Clark. Pokolj nad više
od 7.000 Bošnjaka iz Srebrenice, bosanski Srbi počinili su mjesec
dana prije toga razgovora.
Milošević je u protuispitivanju negirao da su tada uopće govorili o
Srebrenici te optužio Clarka za "očitu laž".
"Generale Clark, ja do danas čvrsto vjerujem da Mladić nije naredio
likvidacije ljudi u Srebrenici. To je učinila grupa plaćenika".
Budući da je optužba uz Clarkovo svjedočenje u spis dokaza uvela i
njegov pisani iskaz, Miloševiću je za ispitivanje prepušten veći
dio vremena. Sporazumom američke vlade i ICTY-a unaprijed je
utvrđen opseg Clarkova ispitivanja, što je posebno pogodilo
Miloševića jer je pitanja morao ograničiti samo na ono o čemu je
Clark svjedočio, uglavnom o sastancima s njim.
Bila su mu, primjerice, zabranjana sva pitanja o NATO-voj kampanji
bombardiranja SRJ 1999., kojem je zapovjedao Clark, i pitanja
vezana uz Clarkovu knjigu "Vođenje modernog rata", koju suci nisu
prihvatili kao dokaz, dijelom i da se izbjegne protuispitivanje.
"To su temeljna pitanja a vi mi ih ne dozvoljavate. To je farsa i
skandalozno... Cijela ova farsa služi da se prikrije zločin protiv
Jugoslavije", rekao je Milošević predsjedavajućem sucu Richardu
Mayu koji ga je revno prekidao kod svakog "zabranjenog" pitanja.
Milošević je nakon toga nastojao uvući Clarka u raspravu iznošenjem
nekih kompromitirajućih činjenica po njega ili američku politiku
na Balkanu 90-tih, no svjedok je to uglavnom ignorirao obraćajući
se cijelo vrijeme sucima a ne optuženom.
Milošević je otvorio pitanje sastanka Clarka i Richarda Holbrookea
s Mladićem i Radovanom Karadžićem 13. rujna 1995. u Beogradu, dok su
trajali zračni udari NATO-a na bosanske Srbe.
Clark je potvrdio da je došlo do tog sastanka, iako su Karadžić i
Mladić već bili optuženi za ratne zločine, i da je na njemu
dogovoren prekid vatre oko Sarajeva i prekid zračnih udara.
Potom ga je ispitivao o njegovom "srdačnom sastanku s Mladićem u
Bosni 1994.", što je Clark negirao, no Milošević je spomenuo
fotografiju iz beogradskog NIN-a, na kojoj su Clark i Mladić
nasmijani i mijenjaju kape, čega se svjedok nije sjetio.
Milošević je potom dokazivao da je on u Daytonu pregovarao u ime
bosanskih Srba, ne zato što je imao odlučujući utjecaj u ratu u BiH,
već prema odluci svih srpskih predstavnika iz SRJ i BiH. Također je
dokazivao svoju podršku mirovnim planovima i tvrdio sa Srbi nisu
okupirali 70 posto BiH, već je to bio njihovi etnički teritorij.
Clark se nije upuštao u raspravu o "mirotovornoj ulozi" optuženog,
ali mu je za primjer naveo Banja Luku, Brčko i Posavinu, rekavši da
je tamo većina stanovnika bila nesrpska, no do 1995. je
protjerana.
Veliki dio ispitivanja bio je posvećen Kosovu i (ne)legitimnosti
akcije NATO-a prema rezoluciji 1199 Vijeća sigurnosti UN.
Clark je u glavnom ispitivanju potvrdio da je Milošević imao punu
kontrolu nad generalima vojske i MUP-a koji su 1998. i 1990.
provodili etničko čišćenje Kosova od Albanaca. Optuženi mu je tada
rekao da su Albanci "ubojice i kriminalci koje treba pobiti".
Na web stranici ICTY-a u petak će biti emitirana snimka dvodnevnog
svjedočenja generala Clarka.
(Hina) dh rb