ZAGREB, 18. prosinca 2003. (Hina) - Sporazum o slobodnoj trgovini među zemljama jugoistočne Europe neće ukinuti carinske kontrole, ali bi barem trebao pojednostavniti i ubrzati carinski postupak, piše Frankfurter Allgemeine
Zeitung.
na-Politika
ZAGREB, 18. prosinca 2003. (Hina) - Sporazum o slobodnoj trgovini među
zemljama jugoistočne Europe neće ukinuti carinske kontrole, ali bi
barem trebao pojednostavniti i ubrzati carinski postupak, piše
Frankfurter Allgemeine Zeitung. #L#
Sporazum o slobodnoj trgovini rezultat je Stabilizacijskog pakta za
Balkan, čiji su članovi zemlje bivše Jugoslavije (osim Slovenije), te
Albanija, Bugarska, Rumunjska i Moldavija koja se tom procesu
priključila kasnije, navodi list. "Poslije potpisivanja u Rimu,
postoji 21 sporazum o slobodnoj trgovini koji su proizišli iz izjava o
namjeri sedam jugoistočnih europskih država o liberalizaciji trgovine.
Ugovorima treba nastati zona slobodne trgovine s više od 55 milijuna
potrošača te poticanja uzajamne trgovine tih država", pojašnjava
list.
Unatoč često nepotrebnoj graničnoj birokraciji i nedovoljno uvježbanom
osoblju, glasnogovornik Stabilizacijskog pakta iz Bruxellesa nada se
da će se sporazumi o slobodnoj trgovini početi provoditi u prvom
tromjesečju iduće godine, piše list.
"Često političke prepreke nastale u najnovijoj prošlosti sprječavaju
gospodarsko približavanje. Susjedne zemlje rijetko su najvažniji
trgovački partner, jer su balkanski ratovi devedesetih godina
raskinuli mnoge veze", napominje Frankfurter Allgemeine Zeitung. "Što
to znači u svakodnevnom životu, može se među ostalim vidjeti u Banjoj
Luci, glavnom gradu Republike srpske, 'entiteta' Bosne i Hercegovine
kojim dominiraju Srbi. Kad Srbi voze iz Banje Luke u Beograd, tek
malobrojni odabiru neusporedivo udobniju i bržu vezu preko autoceste u
Hrvatskoj. Samo da ne bi morali voziti kroz teritorij bivšeg ratnog
protivnika, većina se radije satima muči po lošim bosanskim sporednim
cestama prema istoku do srpske granice", piše list.
"Ratificiranje sporazuma o slobodnoj trgovini između Srbije i Crne
Gore i Hrvatske u parlamentu u Beogradu nije se otegnulo stoga što u
srpskom glavnom gradu postoji značajan otpor gospodarskom
približavanju susjedima koji već odavno žure putom u Europu, nego zato
što Crnogorci ustraju na naknadnoj izmjeni popisa roba za slobodnu
trgovinu. Slično se odgađalo i s njihovim sporazumima s Albanijom,
Rumunjskom i Bugarskom", podsjeća list.
"Druga mogućnost osim gospodarskog približavanja za države te regije
ipak ne postoji. Sama za sebe, to su uglavnom neprivlačna, mala
tržišta, u pet zemalja sudionica živi manje ljudi nego na širem
području Londona. Nedavno je bivši austrijski zamjenik kancelara
Busek, posebni koordinator Stabilizacijskog pakta, izjavio da je za
privlačenje ulagača zona slobodne trgovine u regiji najuvjerljiviji
argument zona slobodne trgovine u nastajanju", piše Frankfurter
Allgemeine Zeitung.
(Hina) rpet akoz