ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Vodič stalna postava "Ateliera Meštrović" i plakat s Meštrovićevom skulpturom "Čekanje", koje je izradio dizajner Boris Ljubičić, predstavljeni su danas u Zagrebu u povodu 120. obljetnice rođenja velikog
kipara.
ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Vodič stalna postava "Ateliera
Meštrović" i plakat s Meštrovićevom skulpturom "Čekanje", koje je
izradio dizajner Boris Ljubičić, predstavljeni su danas u Zagrebu u
povodu 120. obljetnice rođenja velikog kipara.#L#
Vodič sa 126 fotografija Meštrovićeva djela koncipirao je i
dizajnirao Boris Ljubičić, uvod je napisao Guido Quien, životopis i
postanak Meštrovićeva ateliera Ljiljana Čerina, a većinu
fotografija snimio je Damir Fabijanić.
Plakat je Ljubičić simbolično izradio po uzoru na Meštrovićevu
skulpturu "Čekanje" sastavljenu od 680 fotografija njegova djela u
bronci, kamenu, drvetu i crtežu.
Likovna kritičarka Branka Hlevnjak upozorila je na dvije razine
čitanja Ljubičićeva plakata: prva je mnoštvo fotografija od kojih
je složen plakat, a druga je Meštrovićeva skulptura "Čekanje" koju
je Ljubičić namjerno ostavio nejasnom kako bi pobudio zanimanje
promatrača za velikog kipara.
U nizu događaja o kojima se razmišlja još od 1995. u siječnju će biti
otvorena Meštrovićeva izložba oko 70 crteža. To je prva izložba
isključivo crteža, od kojih su neki prvi put u javnosti, rekao je
muzejski savjetnik Guido Quien.
Ljubičić je istaknuo da je na ideju o izradbi plakata došao
sintetizirajući pojmove žene i kamena. Iako je Meštrović neupitan i
dio svakidašnjice, njegova slika oscilira, a pravo priznanje je -
na čekanju, kazao je Ljubičić.
U sklopu Meštrovićeva muzeja nalazi se "Atelier Meštrović" na
Gornjem gradu u Zagrebu, Galerija Ivana Meštrovića s kompleksom
Kaštelet-Crikvine u Splitu i crkva Presvetog Otkupitelja u
Otavicama.
Meštrović (Vrpolje 1883.- South Bend, SAD, 1962.), hrvatski kipar,
najistaknutiji je predstavnik moderne hrvatske skulpture. Od 1947.
živio je u SAD.
Povjesničari umjetnosti kažu da iz njegova djela izbija
elementarna snaga autohtone umjetnosti. Ostvario je mnoga djela u
bronci, mramoru i drvu, istodobno monumentalna i poetična, s
karakterističnom stilizacijom.
Tematizirao je nacionalnu povijest i legende, religijski život,
portrete, aktove i grupe, spomenike i arhitektonska rješenja.
Meštrović se stilski mijenjao, bavio se kiparstvom, graditeljstvom
i književnim radom, a bio je i sudionik važnih političkih
događaja.
Godine 1952. darovao je hrvatskom narodu većinu svojih djela,
objekte u Zagrebu i Splitu te crkvu Presvetog Otkupitelja u
Otavicama, u kojoj je po vlastitoj želji i pokopan.
Godine 1991. osnovana je Fundacija Ivana Meštrovića koja je danas
predstavila materijal vizualnog identiteta.
(Hina) iluc mc