ZAGREB, 18. prosinca (Hina)- Reprezentativno izdanje "Hrvatski povijesni atlas" u izdanju Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" predstavljen je danas u nazočnosti brojnih javnih i kulturnih djelatnika među kojim je bio i
predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić.
ZAGREB, 18. prosinca (Hina)- Reprezentativno izdanje "Hrvatski
povijesni atlas" u izdanju Leksikografskog zavoda "Miroslav
Krleža" predstavljen je danas u nazočnosti brojnih javnih i
kulturnih djelatnika među kojim je bio i predsjednik Republike
Hrvatske Stjepan Mesić.#L#
Glavni urednik Atlasa Mladen Klemenčić je istaknuo da je Atlas novo
izdanje Leksikografskog zavoda i prvi u njegovom izdavačkom
projektu na kojemu se radilo dvije godine.
Po njegovim riječima objedinjuje zavodsku atlasnu tradiciju,
započetu 1961. s prvim izdanjem Atlasa svijeta, kao i tradiciju
kartografskog predočavanja Hrvatske, što je koncem 19. stoljeća
započeo Vjekoslav Klaić izdavši Atlas za hrvatsku povjesnicu.
Klemenčić je naveo da "Hrvatski povijesni atlas" ima 388 stranica
podijeljenih u pet cjelina: prapovijest, srednji vijek, novi
vijek, suvremeno doba i dinamika prostora.
Većina naslova ima jednu kartu, a manji dvije ili više, i ukupno ih
je oko tri stotine. Svaku od pet glavnih cjelina osim karata čini i
prateći tekst, organski povezan sa zemljovidima istaknuo je
Klemenčić. Dodao je kako je na kraju Atlasa objavljen izbor iz
bibliografije koji uključuje glavne kartografske izvore, zbirke
dokumenata i veliki broj ostalih publikacija.
O Atlasu su kratko govorili i priređivači, povjesničar Krešimir
Regan i kartograf Tomislav Kaniški.
Glavni ravnatelj LZ "Miroslav Krleža" Tomislav Ladan i ravnatelj
Vlaho Bogišić istaknuli su važnost Atlasa za hrvatsku
leksikografiju, rekavši da se takvim izdanjem ne mogu pohvaliti ni
vodeće svjetske države.
Predsjednik Stjepan Mesić istaknuo je važnost Leksikografskog
zavoda u hrvatskom izdavaštvu i kulturi.
Ta je kuća bila azil hrvatskim intelektualcima koji su razvijali
ideju slobode i istine. U njemu su izrađene brojne enciklopedije iz
kojih se, rekao je, saznaje povijest ovih prostora, granice koje su
se mijenjale prema odnosu snaga u Europi.
Osvrćući se na današnje prilike Mesić je rakao da Hrvatske ima
strateški cilj ulaska u EU, udruženu Europu, otvorenih granica u
kojoj će nacionalne manjine biti poveznice među narodima.
Ulazimo u milenijsko razdoblje kad se rat u Europi i svijetu mora
isključiti kao političko sredstvo, poručio je predsjednik Mesić.
(Hina) ta sšh