HRVATSKA I NATO U 2003. GODINI

Piše: Domagoj Janković ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - Hrvatska se u godini na izmaku uhodanim ritmom nastavila približavati članstvu u NATO-u - u zemlji se provode obavezne reforme, potpisana je Atlantska povelja, završen je prvi i započet drugi ciklus Akcijskog plana za članstvo (MAP), aktivno se sudjeluje u Partnerstvu za mir, a hrvatski dužnosnici sve češće spominju 2006. kao godinu kada bi mogao biti ostvaren jedan od najvažnijih strateških ciljeva hrvatske vanjske politike - ulazak u NATO. #L# Kronološki gledano, prvi značajniji događaj u političkim odnosima Hrvatske i NATO-a u tekućoj godini zbio se u ožujku kada je Zagreb posjetio glavni tajnik Saveza George Robertson i nakon sastanka s premijerom Ivicom Račanom objavio da je Hrvatska u relativno kratkom razdoblju ostvarila znatan napredak u približavanju NATO- u. U to vrijeme u tijeku je bio prvi jednogodišnji ciklus MAP-a, programa za potencijalne kandidate koji predviđa usklađivanje standarda i kriterija s članicama Saveza na političkom, gospodarskom, pravnom, sigurnosnom i vojnom planu. Svega tridesetak dana kasnije, u Tirani su ministri vanjskih poslova Hrvatske, Makedonije i Albanije, zajedno s američkim državnim tajnikom Colinom Powellom potpisali Atlantsku povelju. Ideja za takav dokument pojavila se nakon što je sedam od deset članica Vilinuske skupine pozvano u punopravno članstvo Saveza, a tri koje su ostale izvan tog kluba dogovorile su sa Sjedinjenim Državama nastavak formalne suradnje u svom približavanju NATO-u. Na hrvatsko inzistiranje u preambuli Povelje naglašava se da će se tri zemlje za članstvo u Savezu procijenjivati prema individualnim postignućima. Pored toga, dokument traži jačanje demokracije, prava manjina, suzbijanje terorizma, prekograničnog kriminala i oružja za masovno uništenje, nastavak započetih reformi oružanih snaga i vojnu suradnju tih triju zemalja. Amerikanci su se svojim potpisom na dokumentu obvezali pružati pomoć i potporu na tom putu. Sredinom rujna u Hvarskom kanalu održana je vježba "zajednički pothvat" u kojoj je sudjelovalo 13 zemalja članica NATO-a i Partnerstva za mir s 500 vojnika, deset brodova i pet zrakoplova. Istoga mjeseca, krenuo je drugi godišnji ciklus hrvatskog sudjelovanja u MAP-u. Hrvatska je u Bruxellesu predstavila konkretne aktivnosti koje namjerava poduzeti u drugom ciklusu. Radi se o rješavanju otvorenih pitanja sa susjedima i jačanju bilateralne suradnje, pripremi hrvatskih borbenih postrojbi za sudjelovanje u budućim mirovnim misijama UN-a, NATO-a i EU-a, te preuzimanju aktivnije uloge na planu zaštite ljudskih prava, povratka prognanika i izbjeglica i obnovi ratom uništenih kuća i infrastrukture. Kao ključne točke unutarnjih reformi navode se reforme pravosuđa i oružanih snaga. Prigodom predstavljanja drugog godišnjeg plana MAP-a, veleposlanici NATO-a pozdravili su hrvatska postignuća u provedbi prvog. U pravilu je dosad trebalo čekati da zemlja kandidat za članstvo ispuni tri godišnja ciklusa MAP-a prije dobivanja poziva za punopravni ulazak, pa se Hrvatska nada da će se isto primijeniti i u njezinu slučaju. Treći hrvatski ciklus bit će završen u ljeto 2005. što pak otvara put da na prvom sljedećem summitu NATO-a (dakle 2006.) Zagreb dobije željenu pozivnicu. Takav su rasplet posljednjih mjeseci javno spominjali i šef diplomacije Tonino Picula i njegov zamjenik Ivan Šimonović. (Hina) dj nab