SKV: SVIJET U 15,30 SATI

ZAGREB, 16. prosinca (Hina) - DEN HAAG - Obrana bivšeg zapovjednika operativne zone Središnje Bosne Tihomira Blaškića pozvala je u utorak žalbeno vijeće Haškog suda da donese odluku u korist njihova branjenika, jer je prvostupanjski postupak uskraćivanjem ključnih dokaza i proceduralnim propustima bio do te mjere kompromitiran da je doveo u pitanje pravičnost suđenja te same presude. Blaškićev branitelj Russell Hayman poručio je peteročlanom sudskom vijeću da se prava njegova branjenika mogu zaštititi jedino ponavljanjem suđenja ili oslobađajućom presudom, jer bi donošenjem odluke o novim dokazima na razini žalbenog vijeća, Blaškiću bilo uskraćeno pravu na žalbu. U takvom slučaju morate odlučiti u njegovu korist, kazao je Hayman. ZAGREB - Nova hrvatska Vlada pod vodstvom HDZ- a snažno će raditi kako bi odagnala strahove Zapada vezane uz pitanja suradnje s Haškim sudom te unaprijedila odnose s EU, Sjedinjenim Državama i susjednim zemljama, rekao je u utorak, u razgovoru za agenciju Reuters, vjerojatni budući šef hrvatske diplomacije Miomir Žužul. Žužul je novinaru Reutersa rekao da se njegova stranka, koja se na Zapadu i dalje često naziva nacionalističkom, transformirala u "umjerenu konzervativnu" stranku, nalik na njemačke demokršćane (CDU). Najviše bojazni na Zapadu, piše Reuters, izaziva nekadašnja loša praksa HDZ-a u suradnji s Haškim tribunalom. Žužul, međutim, naglašava da nema razloga za strah. "Želimo potpunu i poštenu suradnju s Haagom, u skladu s rezolucijama UN-a i ostalim pravilima. Možda nećemo uvijek gledati na stvari istim očima, ali surađivat ćemo i kada se nećemo slagati", rekao je Žužul. DEN HAAG/ZAGREB - U Haškom sudu (ICTY) u utorak je počelo suđenje umirovljenom generalu JNA Pavlu Strugaru, optuženom za ratne zločine zbog napada na Dubrovnik 1991. Strugarovi branitelji na početku sjednice su zatražili trodnevnu odgodu početka suđenja kako bi se tijekom sudske stanke za Božićne i Novogodišnje blagdane, od 20. prosinca do 12. siječnja, obavile medicinske pretrage na 70-godišnjem optuženiku. Izrazili su ozbiljnu zabrinutost za njegovo zdravstveno stanje, pozivajući se na medicinsku dokumentaciju i ponovili ocjene s jučerašnje predraspravne konferencije da Strugar zbog bolesti i demencije nije sposoban pratiti suđenje. Raspravno vijeće je ocijenilo da ništa u Strugarovim nalazima ne opravdava zahtjev za odgodu početka suđenja i najavilo da će ovoga tjedna odlučiti o dodatnim pretragama. KAIRO - Član prijelazne iračke vlade Mouafaq al-Rubayi tvrdi da je bivši irački predsjednik Sadam Husein na sastanku u nedjelju psovao njega i trojicu drugih članova vlade, objavio je u utorak dnevnik al-Hayat kojem je sjedište u Londonu. Četiri člana prijelazne vlade odvedeni su na napoznato mjesto u širem bagdadskom području. Kad su se našli sa Sadamom lice u lice, nisu mu pružili ruku, rekao je al- Rubayi, dodavši kako je Sadam izgledao "poražen i pokoran, ali drzak". Polusatnom sastanku nazočili su i američi upravitelj Iraka Paul Bremer i zapovjednik američkih koalicijskih snaga general Riberto Sanchez, ali nisu prozborili ni riječi. "Pitao sam ga zašto protiv Amerikanaca nije iskoristio strojnice koje je imao, a on mi je sarkastično odgovorio: "Jesi li ti ikad bio u borbi?", rekao je al-Rubayi. Na upit da odgovori zašto je ubio šijitske vođe Mohammeda Baqera al-Sadra i Mohammeda Sadeqa al- Sadra, Sadam je al-Rubayiju uvredljivo odgovorio: "Tko je taj Sadr?". PARIZ - Američki posebni izaslanik James Baker i francuski predsjednik Jacques Chirac u utorak su se suglasili da njihove zemlje moraju surađvati u obnovi Iraka, priopćeno je iz Chiracovog ureda. U priopćenju se kaže i da su dvije zemlje - čije odnose obiježava napetost zbog rata u Iraku i dobivanja unosnih poslova u obnovi te zemlje - suglasne da se 2004. u Pariškom klubu mora postići sporazum o ublažavanju iračkog duga. Baker i Chirac "slažu se oko potrebe pronalaženja načina smanjenja iračkog duga 20034. u Pariškom klubu, i oko važnosti međsobne suradnje u obnovi Iraka", kaže se u priopćenju. MOSTAR - Bivši pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u utorak su od 10 do 14 sati blokadom graničnog prijelaza između BiH i Hrvatske u Doljanima kod Čapljine nastavili javno izražavati svoje nezadovoljstvo što im Vlada Federacije BiH nije ispunila obećanja dana prije osam mjeseci da će 750 bivših pripadnika HVO dobivati mjesečne novčane naknade do konačnog ostvarenja njihovih umirovljeničkih prava. Jučer, prvog dana prosvjed je na graničnom prijelazu Doljani trajao dva sata, a za sutra ovi nezadovoljni bivši pripadnici HVO najavili su da će prosvjedovati šest sati. Predsjednik Stožera za zaštitu prava umirovljenika HVO Pero Blažević je rekao kako će se od četvrtka 18. prosinca blokade proširiti na ostale granične prijelaze između BiH i Hrvatske ukoliko se do tada ne riješi teška financijska situacija nezadovoljnih pripadnika HVO-a. BEČ - Trgovina ljudima u zemljama jugoistočne Europe je u porastu, istaknuto je u utorak, na konferenciji za novinare u bečkom Centru Ujedinjenih naroda, nakon završetka sastanka o strategiji suzbijanja trgovine ljudima u jugoistočnoj Europi. Radi suzbijanja toga problema zemlje jugoistočne Europe odlučile su poduzeti zajedničke mjere kako bi se učinkovito suprotstavile i sprječavale trgovinu ljudima. Novi program obuke suzbijanja trgovanja ljudima uključuje i provedbu priručnika "Regionalna norma za obuku policije o suzbijanju trgovine ljudima u jugoistočnoj Europi", koji je predstavljen i na konferenciji za novinare. To je regionalni program u čijoj provedbi sudjeluje 12 država jugoistočne Europe: Albanija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Crna Gora, Mađarska, Moldavija, Rumunjska, Slovenija, Turska, Ukrajina i Hrvatska te izaslanstvo s Kosova. SARAJEVO - Obiteljima šest naturaliziranih državljana Bosne i Hercegovine arapskog podrijetla iz državnog proračuna BiH bit će isplaćeno oko 15 tisuća eura (32.500 konvertibilnih maraka) kao odšteta za protupravno izručenje američkim vlastima obavljeno prije nešto više od dvije godine. Vijeće ministara BiH odluku o isplati odštete donijelo je u utorak na temelju obvezujuće presude Doma za ljudska prava, najviše sudbene ustanove u BiH zadužene za tu oblast kojoj su se žalile obitelji članova tzv. "Alžirske skupine". Pet Alžiraca i jedan državljanin Jemena koji su državljanstvo BiH dobili temeljem sudjelovanja u postrojbama Armije BiH tijekom rata u toj zemlji uhićeni su u jesen 2001. godine pod sumnjom da su pripremali napad na američko i britansko veleposlanstvo u Sarajevu. RAMALLAH - Palestinski predsjednik Jaser Arafat izrazio je u utorak nadu da će ovaj Božić, prvi put u zadnje tri godine, posjetiti Betlehem, ali Izrael je priopćio kako mu to vjerojatno neće dopustiti. U svojem je razorenom sjedištu u Ramallahu na Zapadnoj obali Arafat razgovarao s novinarima, a na pitanje želi li otputovati u grad Kristova rođenja, rekao je: "Nadam se da hoću. Znate da tu priliku nikad nisam propuštao dok mi oni (Izrael) nisu opkolili sjedište". Jedan visoki izraelski dužnosnik rekao je za Reuters da vlada ne vidi razloga za promjenu politike u skladu s kojom Arafat smije izaći iz sjedišta ali ne jamči mu se pravo na povratak. Nakon više palestinskih samoubilačkih napada ta mu uredba već gotovo dvije godine zapravo ograničava kretanje. BAGDAD - Novi irački sud za ratne zločine neće još mjesecima biti spreman za suđenje svrgnutom Sadamu Huseinu a odluku o mogućoj smrtnoj presudi bivšem iračkom čelniku moći će donijeti samo prijelazna vlada koja bi se trebala oformiti sljedeće godine, priopćila je u utorak Dara Nooraldin, iračka sutkinja i članica Vijeća za privremenu upravu Iraka. Ona je također kazala da bi i strani suci mogli sudjelovati u suđenju. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan je rekao da neće podržati smrtnu presudu Sadamu Huseinu a Velika Britanije je isključila svaku mogućnost da sudjeluje u suđenju nakon kojeg bi Sadam bio likvidiran. TEHERAN - Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei u svojem je prvom javnom komentaru nakon uhićenja Sadama Huseina u utorak rekao da će američki predsjednik George Bush i izraelski premijer Ariel Sharon doživjeti sudbinu bišeg iračkog čelnika. U govoru pred masom od nekoliko tisuća ljudi u gradu Qazvinu, Hamnei je izrazio radost zbog uhićenja Sadama Huseina, koji je Islamsku republiku napao 1980., započevši osmogodišnji rat u kojem su poginule stotine tisuća ljudi. "Sad kad je uhvaćen, islamski svijet i svi koji znaju kakva je on divlja zvijer bio, oduševljeni su", rekao je Hamenei u govoru prenošenom na televiziji, koji je iskoristi i za napad na druga dva arhineprijatelja Irana - SAD i Izrael. HAMBURG - Marokanac Abdelgani Mzoudi koji je u procesu u vezi s Hamburškom terorističkom grupom prošli tjedan oslobođen optužbi zatražio je u Njemačkoj politički azil, potvrdila je u utorak njegova odvjetnica Guel Pinar. Pinar je potvrdila napise medija po kojima je njezin štićenik podnio zahtjev za političkim azilom u Njemačkoj jer strahuje da bi ga, nakon što bude protjeran u domovinu, marokanske vlasti mogle izručiti Sjedinjenim Američkim Državama. Mzoudi je prošli tjedan na iznenađenje javnosti pušten na slobodu nakon što je Savezni kriminalistički ured (BKA) objavio da se on ne nalazi na popisu osoba koje su bile upućene u plan terorističkih napada 11. rujna. Kako se procjenjuje BKA se oslanja na informacije jednog od glavnih organizatora terorističkih napada Ramzija Binalbiha koji se nalazi u rukama američkih istražitelja. LJUBLJANA - Odbor za infrastrukturu i okoliš slovenskog parlamenta u utorak je jednoglasno podržao promjene pomorskog zakonika kojima bi i Slovenija deklarirala pravo na proglašenje morskog pojasa u Jadranskom moru, a ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel tom je prigodom rekao da zakonske promjene ne znače da će Slovenija taj pojas automatski i proglasiti. Promjene su, po Rupelovim riječima, motivirane zaključcima nedavno održane Venecijanske konferencije o održivom ribarenju u Sredozemlju, ali i mogućnošću da o granici na moru između Slovenije i Hrvatske budu odlučivali međunarodni čimbenici. "U slučaju da bi o tome odlučivala međunarodna arbitraža ili neki drugi međunarodni forum, bilo bi nužno zaštititi slovenske interese. Prihvaćanjem dopuna pomorskog zakonika dobivamo protuargument u slučaju da se Hrvatska pozove na naš stari zakonik ili memorandum o Piranskom zaljevu koji Sloveniju definiraju kao geografski prikraćenu državu" (to jest državu bez izlaza na otvoreno more i prava proglašenja morskih pojaseva), rekao je Rupel obrazlažući vladin prijedlog. SUBOTICA - Predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Josip Ivanović pozvao je Hrvate koji su nekada i koji sada žive u Srbiji da u što većem broju iziđu na skorašnje parlamentarne izbore i svoj glas daju Koaliciji "Zajedno za toleranciju". Ističući kako su se toj koaliciji pridružile i dvije hrvatske stranke - Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i Hrvatski narodni savez, Ivanović navodi da će uspjeh te koalicije značiti da će vojvođanski Hrvati najzad imati zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srbije. "Naravno, to će se ostvariti ukoliko dovoljan broj Hrvata iz Vojvodine izađe na izbore i podrži ovu listu", konstatirao je predsjednik HNV-a, i dodao kako tome mogu pridonijeti i državljani Srbije i Crne Gore koji trenutačno žive u drugim državama, a koji će tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana doći u zavičaj. ANKARA - Sud u Ankari presudio je u utorak da su kurdska imena potpuno legalna u Turskoj, ali samo ako ne sadržavaju slova q, w i x, kojih nema u turskom jeziku. "Naša abeceda ima 29 slova. Prema zakonu i ustavu, svi nazivi moraju biti napisani tim slovima. Nije moguće dopustiti korištenje drugih slova", navodi se u presudi. Inače, navedena tri slova prilično su česta u kurdskom jeziku. (Hina) dv