DNEVNI PREGLED, PETAK, 12. 12. 2003.

ganizacije/savezi ZAGREB, 12. prosinca 2003.(Hina) - Hrvatska ======== Večernje novosti/Beograd - Pupovac neće u ministre "Mi smo u pregovorima s dr. Sanaderom oko problema srpske zajednice u Hrvatskoj i to je ono što nas zanima", ustvrdio je u telefonskom razgovoru za "Večernje novosti" podpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke i novoizabrani zastupnik Srba u hrvatskom Saboru Milorad Pupovac, odbacujući najave o ulasku u hrvatsku vladu na mjestu ministra znanosti. "To su špekulacije koje već dulje vrijeme traju oko Sanaderove ponude da predstavnici srpske zajednice imaju ministra u vladi, a pogotovo da to mjesto preuzmem ja", istaknuo je Pupovac za beogradski list. O sudjelovanju u vladi nije se razgovaralo, dodaje podpredsjednik SDSS-a, ističući kao prioritete u razgovorima s novom hrvatskom vlašću povratak imovine, stanarskih prava i nadoknade štete za uništenu imovinu, te reviziju presuda Srbima za ratne zločine i ukidanje viza. NYT/New York - Slučaj Branka Markana svjedoči o naravi lokalnih vlasti Slučaj Branka Markana iz Osijeka, čiju je kuću oteo i srušio mjesni načelnik policije Dubravko Jezerčić, te ga potom predao svom kolegi Tomislavu Mikuliću koji ga je držao u zatočeništvu, "živ je prikaz gotovo feudalne prirode mjesne politike u bivšoj Jugoslaviji, gdje su u društvima pogođenim ratom i siromaštvom državne strukture i dalje slabe", ocjenjuje se u reportaži iz Osijeka koju u petak objavljuje New York Times. Markana, odlikovanog veterana hrvatskog rata za neovisnost, Jezerčić je iznudom natjerao da mu ustupi svoju kuću, na čijem je mjestu poslije izgradio caffe-bar, a Mikulić zatočio na imanju svojih roditelja u Tenji gdje ga je prisiljavao na ropski rad, navodi list. Markan je prije tri godine pobjegao iz zatočeništva a Jezerčić i Mikulić su osuđeni na zatvorske kazne, "no možda svjedočeći, o otpornosti vlasti tvrdih nacionalista u ovom istočnom dijelu Slavonije, obojica su ostala na slobodi a Markan je još uvijek beskućnik i bez sredstava za život", ocjenjuje list. "Srbi i Hrvati su se prije 12 godina prvi puta sukobili ovdje u istočnoj Slavoniji, i prije no što je u lipnju 1991. izbio puni rat za hrvatsku neovisnost. To je područje ostalo uporište Branimira Glavaša, bivšeg župana, i drugih tvrdolinijaških nacionalista iz Hrvatske demokratske zajednice, koja je zemljom vladala od 1990. do 2000. godine, i ponovno vratila vlast na izborima u studenom", nastavlja list. List prenosi ocjenu novinara Drage Hedla da sada, "kada se njihova stranka vratila na vlast", Jezerčić i Mikulić koji su uložili žalbe na presude imaju veće izglede da se optužbe protiv njih ponovno odbace. "Markanova priča, koji kaže da sada noći provodi u mjesnom prenoćištu za beskućnike, se nastavlja", zaključuje list. Regija/Europa ============= Oslobođenje/Sarajevo - BH. političari podupiru "konfliktnu trodiobnu atmosferu" Dok je mandatar nove hrvatske vlade i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader povodom četvrte obljetnice smrti Franje Tuđmana odao priznanje bivšem hrvatskom predsjedniku ali istodobno demonstrirao i odmak od tog vremena, širokobriješka uvertira u obilježavanje te godišnjice bila je obilježena oživljavanjem te "prošlosti endehazijskog sentimenta", piše "Oslobođenje". "Podizanje spomenika šefu jedne zemlje u drugoj bez odluke na vrhu države teška je hegemonističko-separatistička provokacija", smatra sarajevski list, ističući da je istup Sanaderovog izaslanika Florijana Borasa bio "govor mržnje". Ministar sigurnosti BiH i čelnik HDZ-a BiH Bariša Čolak ustvrdio je da će bosanskohercegovački Hrvati slijediti Tuđmanov put, što je po mišljenju "Oslobođenja" "neuvijena protubosanskohercegovačka poruka". Spomenik nije nastao preko noći a nitko u Predsjedništvu BiH nije na vrijeme digao glas u znak prosvjeda, upozorava sarajevski list, zaključujući da se "naši državnici ne miješaju u svoj posao i ovakvim (ne)reagiranjem održavaju konfliktnu trodiobnu atmosferu". Nezavisne novine/Banja Luka - BH. političari ne mare previše za poljoprivredu U Bosni i Hercegovini više nije vijest ni da će granični prijelazi biti zatvoreni, iako ni građani, a posebno vlastodršci, nisu ozbiljno shvatili prijetnju poljoprivrednika da će 1. siječnja stati na državne granice kako bi spriječili uvoz iz Hrvatske i SCG-a, pišu banjalučke "Nezavisne novine". Poljoprivredni proizvođači i prerađivači odavno poručuju da nisu spremni za ugovore o slobodnoj trgovini i da je tri godine prekratko razdoblje da bi krhko bh. gospodarstvo stupilo u ravnopravnu tržišnu utakmicu sa susjedstvom, podsjeća list. Iz ministarskih kabineta povremeno su stizala objašnjenja da je ugovorima o slobodnoj trgovini BiH na dobitku jer su domaći izvoznici oslobođeni plaćanja carine. Podaci Ministarstva vanjske trgovine i gospodarskih odnosa BiH pokazuju da izvoz u SCG i Hrvatsku zaista raste, ali i da se paralelno tome trgovački deficit svake godine povećava, primjećuje list. Na temelju podataka iz ministarstva koji očituju porast izvoza u Hrvatsku i SCG moglo bi se zaključiti da su ugovori o slobodnoj trgovini potrebni i dobrodošli za BiH. Čak i ako je to točno, pitanje je što BiH može izvoziti kao domaći proizvod i kako će poljoprivredni proizvodi proći potrebne kontrole i certifikaciju u inozemstvu, upozorava list. U BiH od poljoprivrede živi 1,5 milijun ljudi ali čini se da u Vijeću ministra BiH i ministarstvu poljoprivrede dobro znaju koliko seljak može pretrpjeti pa nisu pretjerano zabrinuti - ne brinu ih čak ni najave nekoliko tvrtki da će prebaciti proizvodnju u susjedne zemlje, konstatiraju "Nezavisne novine". Vijesti/Podgorica - EU ne postoji zato da bi Srbiji i Crnoj Gori davao novac Tvrdnje nekih srpskih i crnogorskih političara da EU samo obećava, a ništa ne čini odražavaju duboki nesporazum u shvaćanju zašto postoji Europska unija, kazao je Javier Solana, visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnost u razgovoru za podgoričke Vijesti. "EU definitivno ne postoji da bi davala novac, iako je nedavna donatorska konferencija održana u Bruxellesu potvrdila da će otprilike oko 1,1 milijarda eura biti osigurana za SCG tijekom 2004., od čega će pola doći od EU-a", dodao je Solana i istaknuo da približavanje Europskoj uniji zahtijeva, prije svega, napore zainteresiranih zemalja da usvoje europske standarde. "Stav EU-a i međunarodne zajednice o budućnosti državne zajednice Srbije i Crne gore prilično je jednostavan: odredbe ustavne povelje prihvatili su parlamenti obje republike, a naišao je na prijem i na razini Unije. Ove odluke obvezuju sve sudionike političke utakmice. Očekujemo da sve strane ostanu pri svojim obvezama i da primijene ono što je dogovoreno. Ovo je jedini način da crnogorski i srpski političari budu sigurni da će biti ozbiljno shvaćeni na međunarodnoj razini", rekao je Solana za Vijesti. "Ne treba sumnjati da će funkcioniranje državne zajednice niti najbolji i najučinkovitiji put za Srbiju i Crnu Goru u postizanju bržeg napretka na putu prema EU-u", kaže Solana glede spekulacija da bi miran razlaz bio najbolje rješenje za SCG, prenosi list. Solana je ukazao i kako se očekuje početak primjene Akcijskog plana ekonomskog usklađivanja Srbije i Crne Gore. "Iako su neki koraci u tom pravcu učinjeni, proces je izgubio zalet, dijelom i radi političke situacije u Srbiji. Nadam se da će parlamentarni izbori 28. prosinca voditi prema većoj stabilnosti, u kojoj će biti moguće ozbiljnije bavljenje ovim temama", rekao je Solana podgoričkom listu. La Repubblica/Rim - Proširenje je europska geopolitička revolucija Širenje Europske unije na istok predstavlja geopolitičku revoluciju, no na obje strane bivše željezne zavjese nade se prepleću s dvojbama, pa čak i strahovima, ocjenjuje Lucio Caracciolo u uvodniku časopisa za geopolitiku Limes, prenosi rimska La Repubblica. Razlog takvim osjećajima je što "Velika Europa" dolazi "kasno i slabo", kasno jer da se širenje zapada na istok dogodilo 1988. godine raspoloženje bi bilo drugačije na obje strane, a slabo jer sada nepovjerenje između starih i budućih članica "blijeđom čini sliku zagrljaja između ponovno sjedinjenih", objašnjava Caracciolo. Geopolitika se ne može svesti na "zemljopisnu mehaniku" te nitko danas ne može predvidjeti kakvu će djecu proizvesti "morganatski brak između Zapada i Istoka", nastavlja Caracciolo i dodaje kako "integrirani i oni koji se integriraju ne dijele gotovo ništa". Politička "kakofonija" u sadašnjoj i budućoj Uniji stvara zanimljive paradokse, jer, primjerice "kontinent koji se 'ponovno ujedinjuje' nikada nije imao toliko država: 45, od kojih je 15 nastalo topljenjem ruskog i jugoslavenskog ledenjaka", a uz to kod onih koji se danas integriraju prevladava klasično shvaćanje države kao republike koja ne priznaje nadređene, primjećuje Caracciolo. Ta je ideja, dakle, protivna zajedničarskom obrascu koji predstavlja splet na više razina europskih i nacionalnih funkcija i suvereniteta, nastavlja Caracciolo. "A koncept nacije tih naroda, primjerice baltičkih naroda danas, Rumunja ili Hrvata sutra, ima malo zajedničkog s nacijom galskog tipa, a mnogo s etničkom diskriminacijom. Većinska je nacija vlasnica države, a manjinski narodi, kao Rusi u Letoniji, Mađari u Rumunjskoj ili ono što je ostalo od Srba i Talijana u Hrvatskoj, gosti su drugog reda. Od tuda proizlazi i širenje otvoreno rasističkih stereotipa, uključujući i ponovno oživljavanje antisemitizma", smatra Caracciolo. Le Monde/Pariz - Blocher je razbio privid švicarskog spokoja Ulazak Christopha Blochera, populističkog i ksenofobnog tribuna, u švicarsku vladu remeti idiličnu sliku švicarskog krajolika koji je obilježen stabilnošću, kontinuitetom i, barem na središnjoj razini, konsenzusom, piše "Le Monde". Pozivajući se na rezultate parlamentarnih izbora iz listopada, Blocher je zahtijevao dva mjesta u vladi te ih na kraju i dobio na račun kršćanskih demokrata, podsjeća list, napominjući da sa strogo demokratskog stajališta nije čudno da najjača stranka ima jednak broj ministarstava kao i njezini slabiji takmaci. Ipak, uspon zueriškog milijardera zabrinjava, a njegov uspjeh na izborima svjedoči o pitanjima koja zadnjih godina muče Švicarsku konfederaciju, kao što su porast nezaposlenosti i pad životnog standarda za koje se rado okrivljuju useljenici i globalizacija, ističe list. Švicarce su uz to destabilizirale prepirke o ponašanju njihovih bankara u aferi oko židovskog blaga koja je otvorila stare rane iz Drugog svjetskog rata i produbila rascjep između njemačkih kantona s jedne te francuskih i, u manjoj mjeri, talijanskih s druge strane, dodaje list. Dobra strana Blocherova ulaska u vladu je što je skinuo veo s prividnog švicarskog spokoja, zaključuje list. Tema dana: Summit EU-a u Bruxellesu =================================== The Guardian/London - Prijedlog ustava EU-a dobar je i praktičan Prijedlog ustava Europske unije je unatoč kritikama najvećim dijelom dobar i praktičan, smatra proeuropski The Guardian uoči summita EU-a u Bruxellesu (po BBC-ju). List primjećuje da spomenuti dokument nije "niti treba biti ustav europske superdržave" već ugovor kojim se na razuman način razgraničuju ovlasti Unije i država članica. "Možda se glasačima u Europi neće svidjeti baš svaki detalj dogovora koji će ovih dana biti postignut", napominje The Guardian, "ali ne treba zanemariti širu, ohrabrujuću sliku koja se ukazuje, dodaje londonski list. La Croix/Pariz - Europa mora ići dalje Zadaća bruxelleskog susreta na vrhu EU-a ne može se usporediti s Nicom, gdje je trebalo omogućiti proširenje, dok se ovaj put ide za izgradnjom Europske unije na temelju ustava i za time da se ujedinjenoj Europi omogući da zakorači na međunarodnu pozornicu, tumači za "La Croix" belgijski premijer Guy Verhofstadt. To je velik zaokret, upozorava on, napominjući da je Konvent za budućnost Europe pripremio tekst konsenzusa o prijedlogu ustavnog ugovora, što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo. Dogovor koji moramo postići ovog vikenda mora biti što je moguće bliži prijedlozima Konventa. U protivnom, Njemačka, Francuska, Belgija i zemlje Beneluksa tvrde da je bolje da se par zemalja okupi kako bi brže i dublje išle u europskoj integraciji, nego da se prijedlog ustava poništi, istaknuo je Verhofstadt. Proširenje uklanja posljedice hladnog rata, ali ne smije kočiti Uniju. Neki možda misle da ju treba pretvoriti u klasičnu međuvladinu organizaciju. Upravo da bi se to spriječilo, nužno je imati ustav koji pojedinim skupinama zemalja omogućuje da napreduju u integraciji. U protivnom, neke su zemlje spremne ići dalje na temelju mehanizama koji već postoje: stvaranjem europske federacije unutar Unije, dodao je belgijski premijer. Dobra suradnja između Francuske i Njemačke i nastavak njihove međusobne integracije dobra su stvar za Europu. Belgija želi sudjelovati u tom procesu čim on započne, ističe Verhofstadt u razgovoru za "La Croix". FT/London - Europska obrana bilježi važan pomak Na summitu u Bruxellesu Europska unija napravit će važan korak na putu prema razvoju svojih obrambenih sposobnosti - uz blagoslov američkog predsjednika Georgea W. Busha, najavljuje londonski The Financial Times. Prijedlog o osnivanju vlastitog stožera za planiranje vojnih operacija trebao bi pridonijeti uspješnosti skupa kojim će dominirati mučni pregovori o novom europskom ustavu, podsjeća FT. London je suzbio bojazni Washingtona da će novi stožer potkopati NATO, izlazeći u susret američkoj strani prijedlogom da EU formira svoj odjel i pri NATO-vu stožeru za planiranje operacija, napominje list. Taj će pomak pomoći britanskom premijeru Tonyju Blairu da na pregovorima u Bruxellesu zazuzvrat ishodi ustupke Njemačke i Francuske u vezi s preostalim britanskim zahtjevima: nacionalnim vetom u sferi vanjskih poslova, porezne i proračunske politike, dodaje FT. Francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard Schroeder zauzvrat će od Blaira zatražiti da podvrgne pritisku Poljake i Španjolce kako bi prihvatili novi sustav glasanja u Ministarskom vijeću EU-a, napominje The Financial Times. Le Monde/Pariz - EU kreće ususret vrlo teškom razdoblju Europa ide ususret vrlo teškom razdoblju - nove članice prihvatile su europske zakone ali moraju provesti još mnoge reforme kako bi ih primijenile u stvarnosti, kazao je u razgovoru za "Le Monde" Jean-Luc Dehaene, dopredsjednik Konventa za budućnost Europe. Sama Europa doista nije olakšala integraciju, pregovarajući na način koji je više računovodstveni nego vizionarski, priznaje Dehaene. Povrh toga, nije dovoljno revidirala svoju unutrašnju politiku ni utvrdila svoj financijski okvir, a 2006. morat će jednoglasno usvojiti novi "paket", jer oni koji plaćaju ne žele plaćati više dok oni koji dobivaju ne žele dobivati manje, objasnio je Dehaene. Smeta mi što Španjolska i Poljska ne žele promicati Europu, već bi htjele što lakše osigurati status opstrukcijske manjine kako bi štitile svoje nacionalne interese. Takav pristup doista nije nadahnut traženjem europskog dobra, upozorio je dopredsjednik Konventa u razgovoru za "Le Monde". DPA/Hamburg - Summit EU-a obilježen skepsom Opće raspoloženje na summitu EU-a u Bruxellesu obilježeno je iščekivanjem i skepsom, prenosi njemačka agencija DPA ocjenu njemačkog kancelara Gerharda Schroedera. Tema ustava nije još istinski ni načeta a već je prevladao dojam da političari pripremaju jedni druge i javnost za neuspjeh - čak i uz rizik da EU time gurnu u najdublju krizu od njezina osnivanja, ističe agencija. Njemački kancelar Gerhard Schroeder bio je dobro raspoložen nakon radnog doručka s britanskim premijerom Tonyjem Blairom i francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom ali je istaknuo skepsu koja dominira ozračjem summita. Ostali pak diplomati ne odustaju, ističući da je "još uvijek prisutna poprilična doza dinamike". Vrući kesten prebačen je Poljskoj koja nikako ne prihvaća zamisao o smanjenom utjecaju u proširenoj Uniji, zaključuje njemačka agencija. FT/London - Ne treba žuriti s usvajanjem europskog ustava Ne treba žuriti s dogovorom o budućem ustavu Europske unije ali Talijani žele završiti taj posao do kraja svog mandata, smatra The Financial Times (po BBC-ju). Iako talijanski premijer Silvio Berlusconi želi svoje predsjedanje zaokružiti uspjehom, čvrstih rokova nema, podsjeća londonski list. U slučaju da bruxelleski summit EU-a zapne u slijepoj ulici, čelnici bi se trebali razići i naknadno pokušati postići dogovor o ustavu koji bi bio vrijedan svog imena, zaključuje The Guardian. SZ/Muenchen - Radost svečanog trenutka zatamnjuju mračne slutnje Ovog se vikenda treba donijeti odluka hoće li Europa postati ne samo većom nego i jačom, no radost zbog tog povijesnog trenutka zatamnjuju mračne slutnje, piše Sueddeutsche Zeitung u petak. "Već se govori o krizi, čak o fijasku. Briše se prašina s ratnih vokabulara, čini se da se stvaraju protivnički blokovi, njemačko-francuska osovina protiv poljsko-španjolskog saveza. Ljudi se čude i više ne prepoznaju svoju Europu", piše list. Španjolsku i Poljsku ne zanima oblikovanje Europe nego njezino ometanje, što svjedoči o siromaštvu tih dviju navodno tako ponosnih država, ocjenjuje list i ističe da Schroeder i Fischer imaju pravo kad se u glavnom pitanju prava na veto protive Poljskoj i Španjolskoj i bore za odlučivanje dvostrukom većinom. "Neke države uistinu još nisu tako daleko da bi Europu shvaćale kao zajedničko polje djelovanja. To nije pitanje moći nego psihologije. Presudni prekidač u glavama još nije okrenut: Europu ne shvaćaju kao dodatni prostor stvaranja nego još kao prijetnju", ocjenjuje list i naglašava važnost reforme odlučivanja u ministarskom vijeću. "Ne radi se o pukoj igri brojeva, nego o demokratskom skoku kvalitete, jer uzimanjem u obzir broja stanovnika, građani Europe dobili bi vlastito političko značenje i izvan svojih država", piše list. Ako ustav propadne u svađi oko tih pitanja, doći će do krize, ali ne i do fijaska, Europska će unija postojati i dalje, ali će se iznjedriti države prve i druge kategorije; "oni koji ozbiljno shvaćaju političku suradnju i težinu Europe u svijetu i oni koji su uglavnom bore za subvencije", ocjenjuje list i zaključuje kako bi u tom slučaju Španjolska i Poljska postale "ono čega se najviše boje: drugorazredne". La Croix/Pariz - Berlin i Pariz imaju pogrešan pristup u pregovorima o EU-ustavu Njemačka, Francuska i druge zemlje utemeljiteljice Europske zajednice s razlogom priželjkuju Europu od dvadeset pet članica koja će biti djelotvorna i snažnija na međunarodnoj pozornici, piše "La Croix". To je i ulog bruxelleskog summita na kojemu ovog vikenda konačno treba biti prihvaćen tekst europskog ustava, podsjeća list. No, vlade u Berlinu i u Parizu ne shvaćaju da imaju pogrješan pristup i da se dogovor neće postići budu li prezirale Madrid i Varšavu koji, među ostalim, traže da se u preambuli ustava spomenu kršćanski korijeni Europe, ističe list. Nakon što su čitavoj Uniji pokušale nametnuti svoje stajalište o iračkoj krizi, a zatim stavile na kušnju Pakt o stabilnosti, Njemačka i Francuska sada prijete da će same ići dalje u izgradnji Europe ne prevagne li njihov izbor u svezi s ustavom, napominje list. Španjolska i Poljska odbacuju pak francusko-njemačku prevlast u Europi dvadeset petorice i traže da njihove zemlje pri glasovanju u Vijeću ministara EU-a imaju jednaku važnost kao i Berlin, London, Pariz i Rim, dodaje "La Croix", zaključujući da ni savršeni ustav neće potaknuti Europu da ide naprijed ne prihvate li ga sve zemlje. Der Standard/Beč - Prijetnja "europskom jezgrom" treba urazumiti Poljake i Španjolce Uoči summita EU-a u Bruxellesu zamisao o formiranju "europske jezgre" preobrazila se u sablast koju su lansirali Nijemci i Francuzi kako bi urazumili nerazumne kolege iz Poljske i Španjolske, konstatira bečki Der Standard. Većina promatrača slaže se da bi španjolski premijer Jose Maria Aznar mogao prihvatiti novi sustav glasanja u Ministarskom vijeću EU-a u zamjenu za druge političke povlastice ili čak financijske poklone, prenosi list. Varšava se pak dovela u poziciju iz koje će se teško izvući a pretrpjela je već popriličan gubitak vjerodostojnosti - "između ostalog ali i upravo u Njemačkoj i to možda i na financijskom polju", dodaje Der Standard, predviđajući da će Poljska vjerojatno osjetiti posljedice svoje sadašnje politike u pregovorima o usvajanju proračuna za razdoblje nakon 2006. g. U međuvremenu, prijetnja formiranjem "europske jezgre" podupire njemačko-francuske zahtjeve za uvođenjem pravednijeg i transparentnijeg sustava glasanja u Ministarskom vijeću EU-a, konstatira list, upozoravajući da mogućnost blokade mora biti smanjena jer će u protivnom proširena Unija moći donositi odluke samo o nevažnim stvarima. Ostsee Zeitung/Rostock - Zašto se Poljska boji aktualnog prijedloga europskog ustava? Poljska ima svoje razloge za odbijanje odredbe nacrta ustava EU-a o raspodjeli glasova u Ministarskom vijeću EU-a, upozorava Ostsee Zeitung iz Rostocka (po Deutsche Welleu). List primjećuje da je strah u Poljskoj duboko ukorijenjen jer je ta zemlja u povijesti opetovano okupirana i dijeljena pa ne želi ponovo postati "lopticom u igri velikih sila". "Zato je upitno može li se stajalište Varšave eventualno promijeniti većim izdvajanjima iz europskog strukturnog fonda ili većim brojem povjerenika i zastupnika. Ukoliko pak ta trgovina ne uspije, povijesni projekt europskog ustava za sada je osuđen na propast", zaključuje Ostsee-Zeitung. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Schroeder ne treba pristati na "truli kompromis" Europska je unija pred pitanjem trebaju li njezini građani u donošenju odluka u zajednici dobiti različitu težinu prema nacionalnosti i dok se Berlin, Pariz, Rim, uz neka ograničenja i London, slažu s nacrtom ustava, Španjolska i Poljska ustraju na "svojim pravima", piše Frankfurter Rundschau u petak. Glavno pitanje u raspravi o ustavu je treba li jedan Španjolac imati dvostruko veći utjecaj na europske odluke nego jedan Nijemac, i hoće li poljski državljanin dobiti veću težinu od francuskog Europljanina, objašnjava list. "U svojoj domovini nijedna od demokratskih država EU-a ne bi došla na zamisao da značenje građana diferencira prema regionalnom porijeklu. No čini se da za neke ono što je pravo u nacionalnim državama, još ne vrijedi za Uniju", ocjenjuje list i podsjeća da Poljska i Španjolska ustraju na "nesretnom" ugovoru iz Nice koji im jamči nadproporcionalni utjecaj. "U Varšavi čak govore 'Nica ili smrt'", primjećuje list i ocjenjuje kako je to "neobično glupo s jedne strane", no s druge bi strane trebalo Schroedera i Chiraca navesti "da za ljubav mira uđu u trule kompromise". "Po srijedi je moć odlučivanja o budućoj Europi. O njezinoj snazi ili slabosti. I o tomu hoće li većina raditi u korist svih ili će manjina vođena partikularnim interesima imati mogućnost blokirati napredak. Zbog toga su se države EU-a dugo prepirale o tim pitanjima. Sada je dosta. Njemački kancelar složio se s nacrtom konventa. Neka mu je korist Europe ohrabrenje da ostane čvrst", zaključuje Frankfurter Rundschau. Tema dana: Američka diplomacija i ugovori o obnovi Iraka ======================================================== CSM/Boston - Neokonzervativci tjeraju moguće prijatelja SAD-a Odabir trenutka nije mogao biti gori: nekoliko sati prije Bushovog poziva vođama Francuske Njemačke i Rusije da pomognu olakšati irački vanjski dug, Pentagon je iste te zemlje isključio iz popisa zemalja koje će se natjecati za ugovore za obnovu Iraka, piše Christian Science Monitor. Iako se zabrana odnosi samo na 26 glavnih ugovora, a ne i podugovore i samo na poslove financirane sredstvima iz američkog proračuna, ono što je povrijedilo Pariz, Berlin, Moskvu i Otavu, jest Pentagonov izbor riječi, po kojima tvrtke iz problematičnih zemalja predstavljaju "prijetnju američkoj nacionalnoj sigurnosti", nastavlja list. "Veliki dio Bushove administracije gluh je na to kako će se njihove riječi čuti preko mora: neokonzervativci i posebice Pentagon, i kada zagovaraju opravdanu politiku, često je zaodjenu u nepotrebno zapaljiv govor. Spor također pokazuje teškoću administracije u koordinaciji vanjskopolitičkog djelovanja - što je posao Odbora za nacionalnu sigurnost. Administracija je dovela natrag bivšeg državnog tajnika Jamesa Bakera III da pomogne smanjiti Irački dug. On se vraća ni trenutka prerano", ocjenjuje list. LAT/Los Angeles - Pentagon potkopao Bakera Pentagon je isključenjem zemalja koje su se protivile intervenciji u Iraku iz nadmetanja za ugovore o obnovi te zemlje potkopao ionako nesiguran napor Bushove administracije da dobije međunarodnu potporu u Iraku, piše Los Angeles Times. Ako Bush nije znao što namjerava učiniti zamjenik ministra obrane Wolfowitz onda je to nekompetentnost, a ako to vidi kao dio politike mrkve i štapa onda je drskost, ocjenjuje list. Prošlog tjedna Bush je ovlastio Jamesa Bakera, bivšeg državnog tajnika, da isposluje oprost ili poček duga kod najvećih iračkih vjerovnika, koji svi zajedno potražuju više od 100 milijardi dolara, nastavlja list i napominje da su dva najveća zajmodavca Francuska i Rusija, zemlje koje su se našle na popisu neprihvatljivih za dodjelu najvećih ugovora za obnovu Iraka. "Bush je u utorak nazvao vođe Francuske, Rusije i Njemačke kako bi ih požurio u restruktuiranju iračkog duga. Možemo samo zamisliti kako su njegovi pozivi prihvaćeni", piše Los Angeles Times. Blic/Beograd - SCG izuzet s liste zemalja za obnovu Iraka SCG je izuzet s liste od 64 zemlje kojima je Pentagon odobrio da se nadmeću za ugovore u obnovi Iraka s obrazloženjem da se time štite osnovni sigurnosni interesi SAD-a, piše beogradski Blic i prenosi reakcije ministra vanjskih poslova SCG-a, Gorana Svilanovića, na tu odluku. Goran Svilanović, šef diplomacije SCG-a, prenosi list, komentirao je tu odluku kao "nimalo neočekivanu" budući da "odražava realnu poziciju SCG-a" i dodao: "Naša zemlja to ne bi mogla ni kad je u pitanju gospodarski potencijal, niti kad je u pitanju politika. Mi smo tek 4. prosinca normalizirali trgovinske odnose s SAD-om i nitko ne može očekivati da se toliki broj stepenica može preskočiti jednim korakom". Svilanović ocjenjuje i da ne bi bilo realno očekivati uspjeh SCG-a u eventualnom nadmetanju za jedan od 26 unosnih ugovora za obnovu elektroenergetskog sustava, naftnih postrojenja i sustava vodoopskrbe u vrlo jakoj konkurenciji, prenosi Blic. No iako ne može nastupati samostalno, SCG će nastojati pronaći partnere među onima koji budu nositelji poslova, kaže svilanović, dodajući da pregovori o nadoknadi velikih potraživanja koje SCG ima u Iraku još uvijek traju i da nije realno očekivati da tako siromašna zemlja kao što je SCG može uopće razmišljati o otpisu duga koji neka zemlja ima prema njoj. (Hina) akoz