ZAGREB, 12. prosinca 2003. (Hina) - Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) očekuju da će Hrvatska iduće godine zabilježiti nižu stopu gospodarskog rasta nego ove godine, te procjenjuju da će rast BDP-a u 2004. iznositi
oko 3 posto.
ZAGREB, 12. prosinca 2003. (Hina) - Analitičari Raiffeisenbank Austria
d.d. Zagreb (RBA) očekuju da će Hrvatska iduće godine zabilježiti nižu
stopu gospodarskog rasta nego ove godine, te procjenjuju da će rast
BDP-a u 2004. iznositi oko 3 posto. #L#
"Naime, promjena Vlade uobičajeno usporava gospodarsku aktivnost, pa
u prvom kvartalu 2004. očekujemo rast BDP-a od oko 2 posto u odnosu na
prvi kvartal ove godine", ističu analitičari RBA u najnovijem broju
kvartalnih RBAnaliza.
Za cijelu pak iduću godinu očekuju da se stopa rasta BDP-a zaustavi
na oko 3 posto, što će biti posljedica usporavanja osobne potrošnje,
usporavanja rasta trgovine na malo, odnosno restriktivne monetarne
politike koja će utjecati na smanjenje kreditne aktivnosti koja potiče
finalnu potrošnju i time povećava vanjskotrgovinski deficit,
Analitičari RBA, naime, procjenjuju da očekivani rast BDP-a u
razdoblju koje je pred nama ne daje razloge za optimizam. "Pokazatelji
iz druge polovice ove godine govore da je uslijedilo usporavanje
ekonomske aktivnosti nakon rekordno visokih stopa rasta u prvom dijelu
2003. Primjerice, trgovina na malo je tijekom trećeg kvartala imala
realno nultu stopu rasta, a i industrijska proizvodnja bilježi sve
niže i niže stope", ističe se u analizama.
Tako analitičari za 2004. očekuju daljnje usporavanje industrijske
proizvodnje na 3,6 posto, "posebno u kontekstu postizbornog razdoblja
koje redovito dovodi do vremenskog jaza do kreiranja nove vlade i
uzimanja sto dana zaleta, te prestrojavanja menadžmenta u velikim
državnim poduzećim".
Prema očekivanjima analitičara trgovina bi ove godine trebala
značajno usporiti svoj rast, a realni bi rast u trgovini na malo ove
godine mogao pasti na 4 posto, dok se za 2004. očekuju daljnje
usporavanje i procjenjuju da bi taj rast mogao biti oko 1 posto.
Ističu pritom da bi glavni utjecaj na usporavanje trgovine mogao imati
nastavak restriktivne monetarne politike koja upravo želi smanjiti
osobnu potrošnju koja je generirana kroz kreditnu ekspanziju banaka
prema stanovništvu, te neradne nedjelje za trgovinu.
Analitičari RBA naglašavaju da će ova godina završiti s jednom od
najnižih stopa inflacije (ispod 2 posto), a očekuju da će ona u
sljedećoj godini biti u rasponu 2 do 3 posto. Do rasta bi, navode,
moglo doći u kontekstu odgođene deregulacije cijena energenata (struja
i plin), što može kreirati jednokratni pritisak na rast cijena.
U idućoj godini ne očekuju se značajnije promjene tečaja, ali
analitičari vjeruju da bi Hrvatska narodna banka mogla dopustiti blagu
korekciju tečaja prema granici 7,70 kuna za jedan euro, s uobičajenim
oscilacijama tijekom godine.
Vezano za državni proračun, analitičari nakon izbora očekuju da će se
pokušati smanjiti relativni deficit opće države u smislu da se održi
razina deficita od oko 9 milijardi kuna u situaciji dok se nominalni
BDP poveća do 200 milijardi kuna u idućoj godini. Prema tome, udio
deficita opće države u 2004. iznosio bi oko 4,5 posto BDP-a.
Analitičari RBA ističu da je 2004. politički izuzetno važna, budući
da Europska komisija odlučuje hoće li će Hrvatska postati punopravni
kandidat za članstvo u EU i time ući u grupu zemalja koje će
pristupati EU u sljedećem valu (2007-2008). Ta odluka, naglašavaju,
ekonomski će Hrvatskoj donijeti bolji kreditni rejting, lakši pristup
kapitalu, te postaviti jasan cilj prilagodbe standardima EU. Kao jedan
od prioriteta koje će nova Vlada morati početi rješavati ističu
deficit na tekućem računu čija je posljedica i brzi rast vanjskog
duga.
"Očekujemo da će nova Vlada zajedno s HNB-om imati dovoljno
kreativnih rješenja za smanjenje rasta zaduživanja države u idućim
godinama. Deficit platne bilance treba rješavati u okviru problema
deficita robne razmjene koji će nova Vlada nadamo se znati riješiti
kroz privlačenje i poticanje izravnih inozemnih investicija u
proizvodnju i izvozne djelatnosti (tzv. greenfield investicije). Tako
bi se gospodarski rast umjesto potrošnjom, kao što je to do sada bio
slučaj, poticao proizvodnjom, a Hrvatska se ne bi morala oslanjati na
uspjehe turističke sezone radi poboljšanja stanja", zaključuju
analitičari RBA.
(Hina) bn ds