ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Dijaspora je najznačajniji potencijal koji može sudjelovati u demografskoj revitalizaciji Hrvatske, izjavio je Stjepan Šterc, demograf sa zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta sudjelujući
danas u raspravi na dvodnevnom znanstvenom skupu Annales Pilarkoji je posvećen temi "Demografski razvoj, stanje i perspektive Republike Hrvatske".
ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Dijaspora je najznačajniji
potencijal koji može sudjelovati u demografskoj revitalizaciji
Hrvatske, izjavio je Stjepan Šterc, demograf sa zagrebačkoga
Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta sudjelujući danas u
raspravi na dvodnevnom znanstvenom skupu Annales Pilar
koji je posvećen temi "Demografski razvoj, stanje i perspektive
Republike Hrvatske".#L#
Po Štercovim riječima o demografskim problemima hrvatskog društva
više se ne može i ne smije šutjeti, a osnovno obilježje toga
problema jest izumiranje, koje je zahvatilo cijelu Hrvatsku.
Izumiranje Hrvatske determinira njezin razvoj sutra, dodao je.
"Kao što se pokazalo da za revitalizaciju otočnoga stanovništva
nije dovoljno autohtono stanovništvo, tako za demografsku
revitalizaciju Hrvatske nije dostatno njezino stanovništvo",
izjavio je Šterc, dometnuvši kako za to nema potencijala ni u bivšim
susjednim Republikama.
"Dijaspora je populaciju koja može revitalizirati Hrvatsku,
dijaspora je jedina naša varijanta", izjavio je Šterc.
Mladen Friganović, pozanti hrvatski demograf, rekao je kako jedino
aktivna demografska politika može zaustaviti ili poboljšati
negativne demografske procese. Ta politika, međutim, kako je
dodao, treba duhovno i materijalno biti poduprta od države. Po
njegovim riječima "demografska dinamika" ne može se pripisati ni
religijskom ni nacionalnom, nego ona mora biti sastavni dio i u
funkciji društveno-gospodarskih procesa.
Vladimir Lay, s Instituta "Ive Pilara", napomenuo je kako je
Hrvatskoj neophodna populacijska politika i njezina artikulacija.
"Ne razumijem zašto Hrvatska nema populacijsku komisiju, kad je
imaju druge zemlje", rekao je, dodavši kako nam osim "kuknjave" za
što smo vješti predstoji "sofisticarini posao" na demografskoj
obnovi koji se mora očitovati, uz ino, u podršci mladim ljudima,
daljnjim znanstvenim istraživanjima, ali i utjecaju na
demografske procese putem medija, pa čak i lobiranjem.
U prijepodnevnom dijelu skupa Dražen Živić govorio je o "Utjecaju
srbijanske oružane agresije na razvoj stanovništva Hrvatske između
1991. i 2001.", Anđelko Akrap o "Promjenama u strukturi fertilnoga
kontingenta u Hrvatskoj 1971.-2001." te Nenad Pokos o "Glavnim
značajkama obrazovne strukture stanovništva Hrvatske".
(Hina) mc az