ZAGREB, 7. prosinca (Hina) - Izložba "Arhitekt Lucijan Vranjanin/Architect Luciano Laurana" otvorena je danas u Hrvatskom muzeju arhitekture te je predstavljena i opsežna monografija Andrije Mutnjakovića o tom renesansnom
umjetniku.
ZAGREB, 7. prosinca (Hina) - Izložba "Arhitekt Lucijan
Vranjanin/Architect Luciano Laurana" otvorena je danas u Hrvatskom
muzeju arhitekture te je predstavljena i opsežna monografija
Andrije Mutnjakovića o tom renesansnom umjetniku.#L#
Izložba putem fotografskih povećanja i preslika dokumenata
arhitektonskih ostvarenja donosi sve važne projekte arhitekta
Lucijana Vranjanina, u literaturi poznatijeg kao Luciana Laurana,
istaknutog arhitekta talijanske renesanse hrvatskog podrijetla.
Izložena su i poprsja Lucijana Vranjanina i njegova brata kipara
Frana Vranjanina, imaginacija u sadri, rad kipara Ratka Petrića.
Tu je i poprsje Beatrice Aragon Frana Vranjanina iz otprilike
1474., inače kopija u sadri koja se čuva u zagrebačkoj Gliptoteci.
Lucijan Vranjanin rođen je u Vrani pokraj Zadra između 1420. i
1425., a umro u Pesaru u Italiji 1479. U to vrijeme djeluje u većem
broju gradova srednje Italije, gradeći palače, crkve, tvrđave i
crtajući slike idealnoga renesansnog grada. Njegovo najpoznatije
djelo je Vojvodska palača u Urbinu, projektiranje i izgradnju koje
je vodio za Federica de Montefeltra.
Likovna kritika ocjenjuje kako je Lucijan Vranjanin bitno pridonio
razvoju renesanse u Italiji, a time i u Europi.
Izložbu koja se može pogledati do 1. veljače 2004., otvorila je
zamjenica ministra kulture Biserka Cvjetičanin.
Opsežna monografija Andrije Mutnjakovića o Lucijanu Vranjaninu u
izdanju "Art Studija Azinović" na više od 350 stranica riječju i
slikom donosi arhitektonski i graditeljski rad toga renesansnog
umjetnika.
Monografija je, kako ističe njezin autor, pisana kao sintetska
knjiga utemeljena na brojnim prijašnjim fundamentalnim
istraživanjima, studijama i raspravama povjesnika, arhitekata i
erudita, te na znanstvenoj obradbi građe nekoliko arhiva, galerija
i muzeja. Veliku pomoć u prikupljanju građe za knjigu u Italiji
autor kaže da su mu pružili hrvatski svećenici salezijanci,
omogućujući mu putovanja, boravke i kontakte s raznim ustanovama, a
posebno s vatikanskim ustanovama.
Monografiju su predstavili akademici Miroslav Begović, Ante Vulin
i Tonko Maroević te Mirko Azinović u ime izdavača.
(Hina) sdju ln