OPATIJA, 6. prosinca (Hina) - Hrvatski pravni stručnjaci danas su u Opatiji, na svršetku trodnevna savjetovanja pod naslovom "Predloženi hrvatski kazneni zakonik, stare dileme, novi sporovi i potpora javnosti", ocijenili da u hrvatski
pravni sustav treba vratiti ukinute izmjene Kaznenog zakona (KZ), jer su na temelju njih pisani odgovori Republike Hrvatske u upitniku Europske unije.
OPATIJA, 6. prosinca (Hina) - Hrvatski pravni stručnjaci danas su u
Opatiji, na svršetku trodnevna savjetovanja pod naslovom
"Predloženi hrvatski kazneni zakonik, stare dileme, novi sporovi i
potpora javnosti", ocijenili da u hrvatski pravni sustav treba
vratiti ukinute izmjene Kaznenog zakona (KZ), jer su na temelju
njih pisani odgovori Republike Hrvatske u upitniku Europske unije.
#L#
Naime, izmjene KZ-a donesene u srpnju ove godine, Ustavni sud RH
ukinuo je potkraj studenoga, netom prije početka njihove primjene,
jer nisu donesene potrebnom natpolovičnom većinom od ukupnog broja
saborskih zastupnika.
Izmjene KZ-a su, među ostalim, bile nužne kako bi se uskladilo
domaće kazneno pravo s europskim standardima i na tom području.
Pravni stručnjaci smatraju da bi ukinuti zakon najvećim dijelom
trebao poslužiti kao prijedlog izmjena KZ-a, koji bi po propisanoj
proceduri i s potrebnim brojem glasova trebao biti brzo donesen,
bez obzira na promjenu vlasti nakon parlamentarnih izbora.
Profesor sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta Davor Derenčinović
smatra osobito važnim da se ponovno prihvati dio ukinutih odredaba
kojima su u domaćem pravu ozakonjena kažnjiva djela iz Statuta
stalnoga Međunarodnog kaznenog suda (MKS), kao što su zločin protiv
čovječnosti i zapovjedna odgovornost.
Ivo Josipović, profesor s istoga fakulteta, smatra da Hrvatska nije
bila obvezna kažnjiva djela iz materijalno-pravnog dijela Statuta
MKS-a pretočiti u domaće zakone, ali da je dobro što je to učinila
jer se to očekuje od svih tranzicijskih država koje žele postati
članicama EU-a.
Josipović je izrazio nadu da i Zakon o primjeni Statuta MKS neće,
kako je kazao, postati "zakon kojeg nema" i da neće biti ukinut jer
se njegovu donošenju protivila tadašnja oporba, a sadašnja većina u
Hrvatskom saboru. Smatra da je taj zakon u hrvatskom interesu jer
jasno propisuje i određuje volju Hrvatske za suradnju s
međunarodnim sudovima, uključivo i Haaški sud.
Na trodnevnu savjetovanju hrvatskog Udruženja za kaznene znanosti
i praksu sudjelovalo je oko 400 kaznenopravnih stručnjaka,
profesora, sudaca, državnih odvjetnika i odvjetnika.
(Hina) ggrb sp