ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Djed Božićnjak nimalo ne odgovara tradiciji u hrvatskom narodu, naziv Božićnjak u nas je neprimjeren jer se taj pojam odnosi na poseban božićni kruh, izjavio je viši kustos Josip Barlek iz Etnografskog
muzeja u Zagrebu, zamoljen da objasni prosinačku tradiciju darivanja djece u nas.
ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Djed Božićnjak nimalo ne odgovara
tradiciji u hrvatskom narodu, naziv Božićnjak u nas je neprimjeren
jer se taj pojam odnosi na poseban božićni kruh, izjavio je viši
kustos Josip Barlek iz Etnografskog muzeja u Zagrebu, zamoljen da
objasni prosinačku tradiciju darivanja djece u nas. #L#
U cijelom ozračju Božića u hrvatskoj tradiciji postoje četiri
darovatelja djece: tri su božićna darivatelja duge tradicije -
Sveti Nikola, Sveta Luca i dijete Isus, a četvrti - Djed Mraz
ustoličio se u nas nakon Drugoga svjetskog rata, iz ideoloških
razloga u razdoblju socijalizma i prevlasti komunistčke
ideologije, rekao je.
Još i danas nalazimo ga u negdašnjem Sovjetskom Savezu gdje je i
stvoren. Pojavljuje se tijekom cijelog prosinca u crvenoj odjeći s
dugačkom kapom i velikom vrećom darova. Njegov dolazak u našem
narodu je nekada bio društveno propagirani praznik Dan dječje
radosti, podsjetio je.
Božićno je darivanje jedan od najljepših običaja za Došašća u
hrvatskom narodu, kad oni koji imaju više daruju onima koji nemaju.
Dar se sastoji u novcu, hrani ili ogrjevu, a božićnicom se naziva i
crvena jabuka, koju kao dar izmjenjuju mladi i zaljubljeni.
"Darovi jesu Božić i čine ga Božićem, a darovi su ljubav,
povjerenje, praštanje, utjeha, sućut, nada ili pažnja, one
vrijednosti koje nosimo u srcima i koje bi trabali pružati jedni
drugima jer je smisao Božića u radosti i darivanju", rekao je
Barlek.
Sveti Nikola u cijelom se katoličkom svijetu slavi 6. prosinca, a po
Barlekovim riječima u Hrvatskoj žive dvije tradicije nikolinjskih
običaja.
U prvoj, maskirani lik Svetog Nikole u predvečerje samog blagdana,
odjeven u biskupski ornat, zaogrnut crvenim plaštem, ulazi u kuću
gdje ima djece i daruje ih. U svečevoj pratnji nalazi se i lik
krampusa odjevenog u crno odijelo s crvenim rogovima, a u okolici
Zagreba i Posavini sveti Nikola pojavljuje se u pratnji anđela.
Barlek ističe i drugu tradiciju - nikolinjsko potajno darivanje
noću, koje prethodi blagdanu Svetog Nikole, kad se u prozor, u
cipelice ili čizmice stavljaju darovi za djecu.
Sveta Luca je nevidljiva darovateljica, koja svoje darove stavlja
djeci u čarapu uz uzglavlje krveta ili pod jastuk uoči blagdana koji
se slavi 13. prosinca. Kao darovateljica, napominje Barlek, Sveta
Luca se pojavljuje u primorskim dijelovima Hrvatske, u Dalmaciji
ili i u dijelu Slavonije uglavnom tamo gdje po tradiciji djecu ne
dariva Sveti Nikola.
Dijete Isus darove donosi u Badnjoj noći svoj djeci, a darovi se
stavljaju pod božićni bor koji je okitila cijela obitelj, naglašava
Barlek i dodaje kao su darovi u prošlosti bili skromni: suhe smokve,
bademi, orasi, jabuke i slatkiši, a danas su to igračke i odjevni
predmeti. Na našem je području Isus tradicionalno bio jedini
darovatelj vezan uza sam Božić.
(Hina) ta mc