FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BARLEK: DJED BOŽIČNJAK NE ODGOVARA HRVATSKOJ TRADICIJI

ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Djed Božićnjak nimalo ne odgovara tradiciji u hrvatskom narodu, naziv Božićnjak u nas je neprimjeren jer se taj pojam odnosi na poseban božićni kruh, izjavio je viši kustos Josip Barlek iz Etnografskog muzeja u Zagrebu, zamoljen da objasni prosinačku tradiciju darivanja djece u nas.
ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Djed Božićnjak nimalo ne odgovara tradiciji u hrvatskom narodu, naziv Božićnjak u nas je neprimjeren jer se taj pojam odnosi na poseban božićni kruh, izjavio je viši kustos Josip Barlek iz Etnografskog muzeja u Zagrebu, zamoljen da objasni prosinačku tradiciju darivanja djece u nas. #L# U cijelom ozračju Božića u hrvatskoj tradiciji postoje četiri darovatelja djece: tri su božićna darivatelja duge tradicije - Sveti Nikola, Sveta Luca i dijete Isus, a četvrti - Djed Mraz ustoličio se u nas nakon Drugoga svjetskog rata, iz ideoloških razloga u razdoblju socijalizma i prevlasti komunistčke ideologije, rekao je. Još i danas nalazimo ga u negdašnjem Sovjetskom Savezu gdje je i stvoren. Pojavljuje se tijekom cijelog prosinca u crvenoj odjeći s dugačkom kapom i velikom vrećom darova. Njegov dolazak u našem narodu je nekada bio društveno propagirani praznik Dan dječje radosti, podsjetio je. Božićno je darivanje jedan od najljepših običaja za Došašća u hrvatskom narodu, kad oni koji imaju više daruju onima koji nemaju. Dar se sastoji u novcu, hrani ili ogrjevu, a božićnicom se naziva i crvena jabuka, koju kao dar izmjenjuju mladi i zaljubljeni. "Darovi jesu Božić i čine ga Božićem, a darovi su ljubav, povjerenje, praštanje, utjeha, sućut, nada ili pažnja, one vrijednosti koje nosimo u srcima i koje bi trabali pružati jedni drugima jer je smisao Božića u radosti i darivanju", rekao je Barlek. Sveti Nikola u cijelom se katoličkom svijetu slavi 6. prosinca, a po Barlekovim riječima u Hrvatskoj žive dvije tradicije nikolinjskih običaja. U prvoj, maskirani lik Svetog Nikole u predvečerje samog blagdana, odjeven u biskupski ornat, zaogrnut crvenim plaštem, ulazi u kuću gdje ima djece i daruje ih. U svečevoj pratnji nalazi se i lik krampusa odjevenog u crno odijelo s crvenim rogovima, a u okolici Zagreba i Posavini sveti Nikola pojavljuje se u pratnji anđela. Barlek ističe i drugu tradiciju - nikolinjsko potajno darivanje noću, koje prethodi blagdanu Svetog Nikole, kad se u prozor, u cipelice ili čizmice stavljaju darovi za djecu. Sveta Luca je nevidljiva darovateljica, koja svoje darove stavlja djeci u čarapu uz uzglavlje krveta ili pod jastuk uoči blagdana koji se slavi 13. prosinca. Kao darovateljica, napominje Barlek, Sveta Luca se pojavljuje u primorskim dijelovima Hrvatske, u Dalmaciji ili i u dijelu Slavonije uglavnom tamo gdje po tradiciji djecu ne dariva Sveti Nikola. Dijete Isus darove donosi u Badnjoj noći svoj djeci, a darovi se stavljaju pod božićni bor koji je okitila cijela obitelj, naglašava Barlek i dodaje kao su darovi u prošlosti bili skromni: suhe smokve, bademi, orasi, jabuke i slatkiši, a danas su to igračke i odjevni predmeti. Na našem je području Isus tradicionalno bio jedini darovatelj vezan uza sam Božić. (Hina) ta mc

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙