MOSKVA, 5. prosinca (Hina/Reuters) - Izbori za Donji dom ruskog parlamenta, koji će se održati u nedjelju, vjerojatno će, prema predviđanjima analitičara, ojačati mandat predsjednika Vladimira Putina za nastavak provođenja ekonomskih
reformi dok će on u isto vrijeme neprimjetno ponovno učvrstiti državnu kontrolu nad političkim životom.
MOSKVA, 5. prosinca (Hina/Reuters) - Izbori za Donji dom ruskog
parlamenta, koji će se održati u nedjelju, vjerojatno će, prema
predviđanjima analitičara, ojačati mandat predsjednika Vladimira
Putina za nastavak provođenja ekonomskih reformi dok će on u isto
vrijeme neprimjetno ponovno učvrstiti državnu kontrolu nad
političkim životom.#L#
Oko 110 milijuna birača izabrat će novu državnu Dumu nakon izborne
kampanje obilježene čvrstim stiskom vlasti nad medijima,
neizvještavanjem o ratu u Čečeniji i skandalom oko uhićenja naftnog
magnata Mihaila Hodorkovskog koji je preplašio poslovne ljude.
Mnogi smatraju ove izbore referendumom o četverogodišnjoj vlasti
bivšeg agenta KGB-a koji je, iako jako popularan i većinom
prozapadnjački nastrojen u vanjskoj politici, izazvao zabrinutost
liberala stajući uz tvrdolinijaše na domaćem terenu.
Unatoč bojazni od slabog odziva birača, instituti za ispitivanje
javnog mišljenja predviđaju da će ovi izbori povećati vodstvo pro-
kremaljskog bloka nad još uvijek snažnim komunistima te da će iz
parlamenta nestati liberalna oporba.
Dok liberali govore o propadanju demokracije, većina Rusa
pozdravlja povratak snažne države nakon kaosa post-sovjetskih
godina pod vladavinom Borisa Jeljcina.
Putin tvrdi da će udvostručiti BDP u 10 godina, smanjiti ovisnost o
izvozu nafte i podići životni standard u zemlji gdje jedna petina
ljudi živi s manje od 70 dolara mjesečno.
Pola od 450 mjesta u Dumi dobit će kandidati sa stranačkih lista.
Broj mjesta koje će osvojiti svaka stranka ovisi o sveukupnom
postotku glasova koje osvoji. Ostalih 225 mjesta će se birati prema
većinskom jednokružnom izbornom sustavu prema kojem mandat dobiva
onaj kandidat koji osvoji najviše glasova.
Stranke koje ne uspiju prijeći prag od 5 posto neće se kvalificirati
za ulazak u parlament. Mjesta koja bi osvojile bit će
proporcionalno podijeljena među onima koji su prešli prag.
Iako se niz stranaka natječe na ovim izborima, analitičari smatraju
da će oni biti borba između prokremaljske Ujedinjene Rusije i
komunista.
Posljednja ispitivanja javnog mišljenja daju Ujedinjenoj Rusiji,
koju podržava Putin a predvodi je njegov ministar unutarnjih
poslova Boris Grizlov, oko 6 do 7 posto prednosti.
Putin će također dobiti potporu ultra-nacionalističke Liberalno
demokratske stranke Rusije (LDPR) Vladimira Žirinovskog, za koju
se očekuje da će prijeći izborni prag.
Liberalna je oporba pak zabrinuta da neće prijeći prag, zajedno sa
strankom Jabuka i Savezom desničarskih snaga (SPS).
"Postoji stvarna prijetnja da ćemo 7. prosinca dobiti Dumu koja će
se jedino moći nazvati skupštinom birokrata, nacionalista i
socijalista", rekao je čelnik SPS-a Boris Nemcov.
Četverotjedna izborna kampanja obilježena je čvrstim stiskom
vlasti nad medijima i dominiranjem pro-kremaljskih stranaka na
televiziji. Čelnici oporbe govore s osjetnom dozom gorčine da se
Putinova stranka jedino ne pojavljuje na vremenskoj prognozi.
Gotovo da i nema izvještavanja iz Čečenije iako u sukobima sa
separatistima skoro svakodnevno pogibaju Rusi.
Analitičari smatraju da će žrtva ovih izbora biti premijer Mihail
Kasjanov, koji je često kritizirao politiku Kremlja.
(Hina) kga sv