SA SJEDNICE VLADE

SA SJEDNICE VLADE Hina- Financijski servis Hrvatska je Vlada danas dala državno jamstvo za izgradnju dvaju brodova u riječkom brodogradilištu "3. maj", u iznosu 27,4 milijuna dolara po svakom brodu. Vlada je, naime, donijela odluku o davanju državnog jamstva Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) i/ili domaćim i/ili inozemnim bankama koje ponude najpovoljnije uvjete za praćenje financiranja dviju novogradnji u "3. maju". Brodogradnja je trenutno u problemima i zbog smanjenja tečaja dolara, pa je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić novinarima izjavio kako bi, ako bude u prilici, predložio izmjene pravilnika vezanog za subvencioniranje brodogradnje tako da se pokrije i dio tečajnih razlika. Objasnio je, naime, da su prije brodograditelji za 100 milijuna dolara mogli dobiti 120 milijuna eura i za to kupiti potrebni materijal, a danas se za 100 milijuna dolara dobije tek 80 milijuna eura, pa su brodograditelji u posljednje dvije godine zbog tečajnih razlika 'izgubili' oko 40 milijuna eura. Vlada se danas suglasila i sa sklapanjem ugovora o zamjeni potraživanja za dionice (udjele) između Ministarstva financija i pulskog brodogradilišta Uljanik, te sa prijenosom udjela koje Hrvatska elektroprivreda ima u nizu društava, na Hrvatski fond za privatizaciju, a uz otpis potraživanja koja HFP ima prema HEP-u. HEP je, objašnjava Jurčić, nekoliko stotina milijuna kuna potraživanja od raznih tvrtki zamijenio za udjele u tim tvrtkama, njih više od tridesetak (npr. šibenski TLM, Brodosplit, Dioki, Dalmacija Dugi Rat, Dalmatinka Sinj itd.). S druge pak strane, Fond je HEP-u dao pozajmicu u iznosu od 393 milijuna kuna, pa odluka znači čišćenje tih odnosa i bilanci - HEP svoje udjele u drugim tvrtkama prenosi na Fond, a Fond time pokriva svoje potraživanja od HEP-a, kazao je Jurčić. Hrvatska Vlada donijela je danas odluku o prodaji udjela u četiri društva IPK Osijek - Erdutskim vinogradima, Ratarstvu i stočarstvu, Croatia i Robnoj kući, a prednost bi pri tome imali zaposlenici tih društava, izvijestio je novinare ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, nakon zatvorene sjednice Vlade. Riječ je o društvima radno-intenzivnih djelatnosti, koja su pripremljena za privatizaciju, nakon što su riješeni dužničko- vjerovnički i vlasnički odnosi i jasno definirana njihova imovina i kapital. Za drugu fazu privatizacije ostavljena su, pak, IPK-ova profitabilna društva - Kandit i Tvornica ulja MIA, a Tvornica šećera bi, kaže Jurčić, još jedno vrijeme trebala ostati u vlasništvu države. U državnom vlasništvu bi ostao i Poljopriverdno-znanstveni centar IPK. Nakon današnje Vladine odluke, Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju, u ponedjeljak bi trebao odlučiti o raspisivanju natječaja za četiri navedena društva. Prema Vladinoj odluci, nominalna vrijednost Erdutskih vinograda je 97,4 milijuna kuna, a tvrtka bi se prodavalo u cjelini po cijeni od 7,5 milijuna kuna. IPK Ratarstvo i stočarstvo, čija je nominalna vrijednost 542.000 kuna, prodavali bi se za jednu kunu, s tim, da će kupac morati podmiriti obveze prema državi. S kamatama te obveze se penju na gotovo 68 milijuna kuna, a kupac bi ih mogao platiti jednokratno, uz popust od čak 90 posto. Za jednu kunu, prodaje se i Croatia, društvo nominalno vrijedno 76,3 milijuna kuna. Zainteresirani kupac toga društva morao bi podmiriti obveze prema HFP-u u iznosu 18 milijuna kuna i prema Kanditu od deset milijuna kuna. Robna kuća, nominalne vrijednosti 17,6 milijuna kuna, prodavala bi se za 4,8 milijuna, prednost će imati zaposlenici, a njih je već prije, napomenuo je ministar, preuzelo Društvo Sjenjak. Vlada RH danas je na zatvorenoj sjednici upoznata s tijekom provedbe obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica za studeni 2003., i Prijedlogom plana provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih članica za prosinac 2003., priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću. Vlada je donijela i Odluku o rasporedu rashoda i izdataka državnih tijela i drugih korisnika državnog proračuna u prvom tromjesečju iduće godine, po ekonomskoj klasifikaciji i po programima na temelju Odluke o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih korisnika proračuna Republike Hrvatske, koju je prihvatio Hrvatski sabor 11. rujna ove godine. Vlada je dala suglasnost Fondu za regionalni razvoj RH za raspisivanje natječaja za korištenje financijskih sredstava u idućoj godini. Također dana je suglasnost na izmjenu i dopunu Statuta Financijske agencije i na izmjene i dopune Statuta Fonda za razvoj i zapošljavanje. Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2004. Predloženom Odlukom odobrava se produljenje već izdanih radnih dozvola u iznosu od 5.000 u godišnjoj kvoti. Vlada je donijela Zaključke o davanju ovlaštenja ministrici pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ingrid Antičević Marinović, za zastupanje Vlade RH na Skupštini trgovačkog društva Lipovica d.o.o., Skupštini trgovačkog društva Orljava d.o.o. i na Glavnoj skupštini društva Hrvatske telekomunikacije d.d. (HT). Vlada je na zatvorenoj sjednici donijela i Zaključak u svezi s Kriterijima za sklapanje nagodbi radi naplate dospjelih a nenaplaćenih potraživanja po različitim osnovama, odobrenih od Hrvatskog fonda za privatizaciju. Vlada je donijela Odluku o davanju suglasnosti Hrvatskim željeznicama d.o.o. (HŽ) za kreditno zaduženje kod grupe domaćih banaka (Hrvatska poštanska banka, Privredna Banka, Zagrebačka banka, Raiffeisenbank Austria, Erste & Steierm?rkische Bank i Volksbank) u iznosu od 500 milijuna kuna. Donesena je i odluka o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje HŽ?a d.o.o kod grupe domaćih banaka (Hrvatska poštanska banka, Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka, Raiffeisenbank Austria, Erste & Steierm?rkische Bank i Volksbank) u iznosu od 500 milijuna kuna. Vlada je donijela Odluku i o davanju suglasnosti HŽ-a d.o.o za kreditno zaduženje kod domaćih banaka ( Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka, Splitska banka i Erste & Steierm?rkische Bank) u iznosu od 47 milijuna eura (EUR). Vlada je, također, donijela i Odluku o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje HŽ?a d.o.o kod grupe domaćih banaka (Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka, Splitska banka, Erste & Steierm?rkische Bank) u iznosu od 47 milijuna EUR-a.