OBREŽJE, 1. prosinca (Hina) - Slovenski premijer Anton Rop svečano je u ponedjeljak pustio u rad novoizgrađene objekte na graničnom prijelazu Obrežje (nasuprot hrvatskom graničnom prijelazu Bregana) koji je potpuno spreman za
schengenski režim graničnog prijelaza granice.
OBREŽJE, 1. prosinca (Hina) - Slovenski premijer Anton Rop svečano
je u ponedjeljak pustio u rad novoizgrađene objekte na graničnom
prijelazu Obrežje (nasuprot hrvatskom graničnom prijelazu
Bregana) koji je potpuno spreman za schengenski režim graničnog
prijelaza granice.#L#
"Uvjeren sam da granice, pa i one na kojima će se primjenjivati
schengenski sigurnosni standardi, ne smiju postati crta
razdvajanja država članica EU od država nečlanica, nego element
povezivanja", izjavio je tom prilikom slovenski premijer.
Otvaranju novosagrađene infrastrukture na graničnom prijelazu
Bregana, koja je otvorena dva mjeseca prije roka i koja je stajala
više od 30 milijuna eura, prisustvovao je i šef misije EU-a u
Sloveniji Erwan Fouere.
Granični prijelaz Bregana-Obrežje do sada je godišnje prelazilo 11
milijuna putnika i 300.000 kamiona, a očekuje se da će sada biti
omogućena još bolja protočnost roba i putnika, te da će se promet na
najvećem hrvatsko-slovenskom prijelazu i povećati.
Riječ je o jednom od 4 granična prijelaza s Hrvatskom koja će
Slovenija imati nakon što postane članicom Europske unije 1.
svibnja iduće godine. Uz Breganu, to će biti još granični prijelazi
Macelj, Rupa i Dobova, a za schengensku kontrolu bit će
osposobljena i ljubljanska zračna luka Brnik.
Slovenija će "schengenske standarde" u kontroli 670 kilometara
granične crte s Hrvatskom početi primjenjivati već od uključenja u
EU, a njezin ulazak u Schengenski sporazum očekuje se oko 2006.
godine jer o tome odluku donosi Vijeće ministara Europske unije u
ovisnosti o spremnosti pojedinih država koje će od svibnja iduće
godine biti u "proširenoj" Europskoj uniji i koje imaju granicu
prema nečlanicama.
Konačno uključenje neke od novoprimljenih država u "Schengenland"
znači dobivanje SIS baze, odnosno Schengenskog informacijskog
sustava u kojemu su podaci koji se odnose na osobe kojima je
zabranjen ulazak uz EU, podaci o ukradenim vozilima, ukradenim
dokumentima i osobama za kojima postoji policijska tjeralica.
Schengenski sporazum potpisale su 1995. godine najprije Njemačka,
Belgija, Nizozemska, Luxembourg i Francuska, a u zajednički sustav
propisa EU ušao je 1995. godine, s ciljem ukidanja prepreka i
kontrole na "unutarnjim" granicama između država EU-a, te jačanja
kontrole na "vanjskim" granicama, kako bi se onemogućile ilegalne
migracije i širenje kriminala.
U Sloveniji ističu i potrebu jačanja policijskog graničnog nadzora
na granici s Hrvatskom nakon 1. svibnja.
Schengenski režim odnosi se na promet ljudi, dok će granični
prijelazi schengenskog tipa biti osposobljeni i za sve vrste
kontrole robe, u pogledu veterinarske i fitosanitarne kontrole.
Svi malogranični granični prijelazi s Hrvatskom i režim prijelaza
na njima važit će i nakon uključenja Slovenije u EU i u
"Schengenland" dvije godine kasnije, a isto tako i sporazum da se iz
jedne u drugu državu (po bilateralnom sporazumu) može ulaziti samo
uz predočenje osobne iskaznice jer je riječ o svojevrsnom "mirazu"
koji Slovenija u EU unosi nakon svojeg uključenja.
(Hina) fl sb