BEOGRAD, 28. studenoga (Hina) - Dva istraživanja "Strateškog marketinga", jedno iz veljače prošle, a drugo iz kolovoza ove godine, pokazuju da u Srbiji raste međunacionalno nepovjerenje, te je najveći stupanj distance iskazan prema
albanskom manjini, zatim prema Bošnjacima i Hrvatima, dok je povjerenje prema Romima i Mađarima nešto veće, piše u petak beogradska "Politika".
BEOGRAD, 28. studenoga (Hina) - Dva istraživanja "Strateškog
marketinga", jedno iz veljače prošle, a drugo iz kolovoza ove
godine, pokazuju da u Srbiji raste međunacionalno nepovjerenje, te
je najveći stupanj distance iskazan prema albanskom manjini, zatim
prema Bošnjacima i Hrvatima, dok je povjerenje prema Romima i
Mađarima nešto veće, piše u petak beogradska "Politika".#L#
U ocjenama od jedan do pet, od kojih jedinica označava najveće
povjerenje, Srbi su Albance ove godine ocijenili sa 4,23, Bošnjake
sa 3,66, Hrvate sa 3,57, Mađare sa 2,98, a Rome sa 2,79. U
istraživanju provedenom prije godinu i pol, svaka od ovih nacija,
osim Roma, bila je za petinu bolje vrednovana, piše beogradska
"Politika", koja u nastavcima prenosi rezultate istraživanja,
rađenih za potrebe Ministarstva za ljudska i manjinska prava Srbije
i Crne Gore.
Istraživači "Strateškog marketinga" zaključili su da u odgovorima
ispitanika ove godine nema generacijskih razlika, dok su lani mlađe
kategorije bile nešto blaže u ocjenama od ostalih, te se može
govoriti o radikalizaciji stajališta mladih prema nacionalnim
manjinama.
Koliko je distanca prema drugim nacijama povećana, pokazuju
odgovori o spremnosti stanovnika srpske nacionalnosti (u Srbiji)
da njihovi bliski srodnici stupe u brak s Albancima, Muslimanima,
Hrvatima i Mađarima. Dok je, 1990. godine, prije raspada SFRJ, 57
posto ispitanika izjavilo da bi bilo protiv bračne veze s Albancima
(Albankama), 2003. godine isti odgovor je, od četvero ispitanih,
dalo njih troje (76 posto). Kad je o Bošnjacima riječ, početkom
prošlog desetljeća bilo je 45, a ove godine 67 posto negativnih
odgovora. Prema Hrvatima taj postotak je sa 32 skočio na 56, a prema
Mađarima sa 29 na 49 posto.
Možda je zaista riječ o porastu nacionalizma, a "možda ispitanici
samo daju odgovore ovisno o tome koji je od njih kada socijalno
poželjniji", izjavio je novosadski profesor psihologije Mikloš
Biro za današnju "Politiku". Dodao je pritom da su ponovno oživjeli
netolerantni tonovi u istupanjima dužnosnika, te su se građani
okrenuli svojim ranijim uvjerenjima. "Jer, bojim se da u Srbiji
2000. godine nije došlo do raskida s nacionalizmom, kao što se to
dogodilo s totalitarizmom", kazao je profesor Biro.
(Hina) ttag sb