SKV: SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 26. studenoga (Hina) VENECIJA - Konferencija o održivom razvoju ribarstva u Sredozemlju, na kojoj je sudjelovalo 36 zemalja, završila je u srijedu u Veneciji potpisivanjem ministarske deklaracije u kojoj je izražen široki konsenzus oko potrebe unapređenaj upravljanja ribarstvom na Sredozemlju. Skup su organizirali Europska komisija i talijansko predsjedništvo EU, a deklaraciju je potpisalo svih 36 europskih i mediteranskih zemalja, uključujući i Rusiju te Japan, čija flota lovi na otvorenom moru Sredozemlja. Pitanje proglašavanja zaštićenih ribolovnih zona, riješeno je u čl. 10 Deklaracije u kojem se ističe da će njihovo stvaranje omogućiti poboljšanje zaštite i kontrole ribarenja i time pridonijeti boljem upravljanju resursima i borbi protiv ilegalnog ribarenja. Istodobno se preporuča da se to izvede kroz regionalni pristup, kroz dijalog i koordinaciju. Hrvatska, koja je u Veneciji bila izložena neizravnim kritikama zbog "jednostranog" proglašenja zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, nije ih pošteđena ni na završnoj konferenciji za novinare, kada je i prvi put izravno prozvana. Talijanski podtajnik za ribarstvo Paolo Scarpa Bonnano rekao je, odgovarajući na pitanja novinara, kako misli da problem postoji i da će hrvatska vlada morati prihvatiti multilateralan pristup u njegovu rješavanju. VENECIJA - Zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović u srijedu je na Venecijanskom skupu o ribarstvu obrazložio odluku RH da u Jadranu proglasi zaštićenu ekološko-ribolovnu zonu, ne osvrnuvši se u govoru na kritike koje su na skupu upućene na račun jednostranosti tog hrvatskog poteza. Kritike zbog jednostranosti RH je u utorak uputio povjernik EU za poljoprivredu i ribarstvo Franz Fischler, te talijanski resorni ministar Givanni Alemanno. Slovenski ministar poljoprivrede Franci But u srijedu je otišao najdalje s kritikom zatraživši od RH da preispita odluku o širenju jurisdikcije. "Hrvatska vjeruje da su Sredozemno more i ljudi koji žive na njegovim obalama danas izloženi rizicima koji mogu ugroziti njihov način života i sam opstanak. To su intenzivno i nekontrolirano iskorištavanje ribljih fondova i pojačani pomorski promet koji šteti okolišu", kazao je Šimonović, voditelj hrvatskog izaslanstva na skupu. VENECIJA - Mediteranski program Svjetskog fonda za zaštitu divljine (World Wildlife Fond) dao je u srijedu svoj doprinos radu Konferencije o održivom razvoju ribarstva u Veneciji, podržavši neke predložene mjere i ukazujući sudionicima skupa na goruće probleme u ribarstvu Sredozemlja. Podržao je i uvođenje zaštićenih ribolovnih zona te istaknuo pozitivna iskustva Španjolske otkako je 1998. u Sredozemlju proglasila zaštićenu ribolovnu zonu širine 49 milja i uspješnije se suprotstavlja ilegalnom ribarenju. WWF je upzoorio i na "zlatnu groznicu" vezanu za uzgoj tuna u Sredozemlju BRUXELLES - Čelnici Europske unije (EU) uputit će, na summitu u Bruxellesu u prosincu, ohrabrenje zemljama za koje procjenjuje da u budućnosti mogu postati članice EU-a, među kojima se spominje i Hrvatska. U nacrtu dnevnog reda summita, zakazanog za 12. i 13. prosinca, talijansko predsjedništvo EU-a istaknulo je težnje za priključenjem Bugarske, Rumunjske, Turske i Hrvatske, govoreći o svakoj zemlji biranim riječima. EU će se 1. svibnja 2004. proširiti sa sadašnjih 15 na 25 članica. U tekstu se za Hrvatsku kaže da se njezina kandidatura treba razmotriti u prvoj polovici 2004. i da će EU "potpuno i učinkovito podupirati europsku perspektivu RH". BRUXELLES - Italija, trenutačni predsjedatelj Europskom unijom predložila je u srijedu, tri tjedna prije finalizacije novoga europskog ustava, znatne promjene u nacrtu ustava EU-a, ali izbjegla je najspornija pitanja. Ustav bi trebao olakšati funkcioniranje Unije kad se u svibnju iduće godine proširi s 15 na 25 članica. No diplomati kažu da je Italija namjerno ignorirala najteža pitanja u pregovorima te će vjerojatno nove amandmane podnijeti neposredno prije summita 12. i 13. prosinca, umjesto da ih sad podastre ministrima vanjskih poslova. Najspornije je pitanje raspodjele moći sustavom glasovanja u budućoj proširenoj Uniji te broj članova Europske komisije, EU-ova izvršnog tijela. BUDIMPEŠTA - Mađarska je u srijedu najavila mogućnost da će osiguravati zračnu obranu Slovenije nakon njezina pridruženja NATO-u 2004. Slovensko vojno zrakoplovstvo raspolaže s oko 40 zrakoplova. Riječ je uglavnom o helikopterima, transportnim zrakoplovima i zrakoplovima za obuku, no ne posjeduje borbene zrakoplove. Prema tvrdnji Mađarske, u obrani slovenskog neba mogla bi sudjelovati i Italija, u čijem je sjevernom dijelu zračna baza NATO-a, kako Ljubljana ne bi morala kupovati skupe borbene zrakoplove. Slovenija bi u NATO trebala ući u svibnju, uz Bugarsku, Rumunjsku i tri baltičke države. SARAJEVO - Glavni tajnik NATO-a George Robertson doputovat će u četvrtak u Sarajevo gdje će boraviti u posljednjem službenom posjetu u svojstvu prvog čovjeka NATO-a, priopćeno je iz Predsjedništva BiH. Robertson dolazi u BiH dok NATO razmišlja o preustroju svog angažmana u toj zemlji, uključujući postupno smanjenje broja pripadnika SFOR-a s 12 na sedam tisuća vojnika i prijenos ovlasti nad misijom na Europsku uniju, najavio je da bi krajem 2004. mogla biti primopredaja zapovjedništva nad snagama u BiH između NATO-a i Europske unije. Robertson danas, u srijedu, u okviru svog oproštajnog posjeta, boravi u Beogradu. KOPENHAGEN - Glavni tajnik Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) Angelo Gnaedinger u srijedu je izjavio da među zatvorenicima u američkoj vojnoj bazi Guantanamo na Kubi ima i djece, među njima i djece u dobi od 12 godina. On je kazao da ICRC "vodi tajne pregovore na visokoj razini" s američkom administracijom čija je svrha pokušati riješiti sudbinu djece zatočene u toj bazi. Pozvao je i da se "što je prije moguće razjasni" situacija oko 600 zatvorenika koji se u Guantanamu bez suđenja nalaze gotovo dvije godine. TIKRIT - Sadam Husein još uvijek se nalazi u Iraku no stalno mijenja mjesto boravka i nema dokaza o tomu da predvodi gerilce koji napadaju koalicijske snage, izjavio je u srijedu američki general Raymond Odierno, zapovjednik 4. pješačke divizije, zadužen za potragu za svrgnutim iračkim predsjednikom. "Znam da se često seli i da ne ostaje dugo na istome mjestu". Na pitanje novinara o tomu nalazi li se Sadam u Iraku odgovorio je potvrdno. No, dodao je da u potrazi za bivšim predsjednikom države do sada nije postignut nikakav veći uspjeh. Gotovo osam mjeseci nakon pada Sadamova režima, bivšeg iračkog predsjednika nije moguće pronaći unatoč raspisanoj novčanoj nagradi u iznosu od 25 milijuna dolara. RIM - Italija podupire kandidaturu bivše europske povjerenice za humanitarna pitanja Emme Bonino na mjesto UN-ove predstavnice za Irak, izvijestio je u srijedu talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini. Riječ je o dužnosti koju je do 19. kolovoza, kada je poginuo u napadu na glavni stožer u UN-a u Bagdadu, obavljao posebni predstavnik glavnoga tajnika UN-a Kofija Annana u Iraku Sergio Vieria de Mello. BERLIN - Mjere sigurnosti oko zgrade britanskog veleposlanstva u Berlinu u srijedu su opet pojačane, treći put u tjedan dana, izvijestila je policija. Berlinska ulica u kojoj je veleposlanstvo Velike Britanije u ponedjeljak je bila zatvorena za promet, a u srijedu je ondje postavljeno 11 betonskih ploča koje će potpuno onemogućiti promet automobilima. Glasnogovornik veleposlanstva je kazao "Nemamo nikakvih obavijesti o konkretnim prijetnjama, a odluka je donesena nakon nedavnih napada u Istanbulu". TIRANA - Albanske vlasi upozorile su u srijedu na opasnost od mogućih terorističkih napada u toj zemlji. Zamjenik ministra javnog reda Igli Toska prenio je glavnim urednicima nekih dnevnih listova u Tirani da tajne službe imaju informacije kako je Albanija na meti terorista. To je dao naslutiti i premijer Fatos Nano na sastanku Međuministarskog vijeća za sigurnost. Iz pouzdanih se izvora doznaje kako su zapadne tajne službe izvjestile albanske dužnosnike da teroristi, nakon bombaških napada u Istambulu, planiraju slične napade u Tirani ili drugdje u Albaniji. TBILISI - Američki predsjednik George Bush u srijedu je telefonom razgovarao s privremenom predsjednicom Gruzije Ninom Burdžanadze te istaknuo da je SAD spreman pomoć Gruziji da bi se zajamčila stabilnost u toj zemlji, kazala je Burdžanadze u programu državne televizije. "Razgovarali smo i o proračunskoj krizi. SAD i međunarodne organizacije pomoći će Gruziji", rekla je predsjednica. Glavne gruzijske oporbene stranke istaknule su Mihaila Sakašvilija kao svog jedinog kandidata na predsjedničkim izborima koji bi se trebali održati 4. siječnja i na kojima bi se trebao dobiti nasljednik svrgnutog predsjednika Eduarda Ševardnadzea. DEN HAAG/ZAGREB - Bivši predsjednik vlade tzv. Republike Srpske Krajine (RSK) Milan Babić u srijedu se u svom prvom pojavljivanju pred Haškim sudom nije izjasnio osjeća li se krivim za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj u 1991. i 1992. godini, a njegov odvjetnik najavio je kako će njegov branjenik to učiniti kasnije. Haški sud optužio je bivšeg vođu kninskih Srba Milana Babića po jednoj točki optužnice za zločine protiv čovječnosti i četiri točke za povrede ratnog prava i običaja počinjene od 1. kolovoza 1991. do 15. veljače 1992. godine progonom većine hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva na području Hrvatske. DEN HAAG/ZAGREB - Bosanski Srbin Miroslav Deronjić na haškom suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću posvjedočio je u srijedu da je u srpnju 1995. vrh Republike Srpske naredio da se pobiju svi muslimanski zarobljenici iz Srebrenice. Deronjić je u rujnu, na temelju sporazuma s Tužiteljstvom, priznao krivnju za progon muslimanskog stanovništva počinjen tijekom rata u BiH 1992. godine. Tužiteljstvo je za Deronjića zatražila kaznu od 10 godina zatvora, a obrana je predložila najviše šest godina. BEČ - Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) jednoglasno je u srijedu prihvatila rezoluciju o iranskom nuklearnom programu, doznaje se od diplomatskih izvora. Upravno vijeće sastavljeno od 35 članova izrazilo je u rezoluciji žaljenje zbog prošlih kršenja sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja od strane Irana, ali je istovremeno pozdravilo novi duh suradnje Teherana s IAEA-om. Rezolucija je donesena nakon višednevnih pregovora sa SAD-om i EU. U tekstu stoji da će u slučaju mogućih kršenja rezolucije od strane Irana, Vijeće IAEA-e ponovo zasjedati i reagirati prema odredbama statuta. Prije donošenja rezolucije, iranski predstavnik u IAEA Ali Akbar Salehi je kazao da je "rezolucija dobra". BEČ - Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju Mohamed ElBaradei izjavio je u srijedu kako želi da Izrael uništi svoj nuklearni arsenal, ocijenivši da bi cijeli Bliski istok profitirao kada bi se to područje očistilo od nuklearnog oružja. Izrael nije potpisao Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT) i nikada nije službeno potvrdio da posjeduje atomsku bombu. No, stručnjaci procjenjuju da ih ima 100 do 200. LONDON/BELFAST - Nešto više od milijun glasača u Sjevernoj Irskoj odlučit će u srijedu na izborima za pokrajinski parlament o sastavu Zakonodavne skupštine koja broji 108 mjesta. Birališta će biti zatvorena u 22 sata. Analitičari predviđaju da će najviše glasova dobiti predstavnici ekstremnih stranaka iz dvaju tabora: Demokratska unionistička stranka (DUP) predvođena radikalnim protestantskim vođom Ianom Paisleyem i katolička republikanska stranka Sinn Fein, političko krilo IRA-e. (Hina) rt