ZAGREB, 26. studenoga (Hina) - Ukrajinska zajednica u Hrvatskoj u godini obilježavanja 70. godišnjice tragičnog događaja u povijesti Ukrajine - holodomora (smrti izgladnjivanjem), uputila je na večerašnjoj memorijalnoj večeri zamolbu
Hrvatskom saboru da prihvati rezoluciju kojom će osuditi tu nacionalnu tragediju u Ukrajini izazvanu 1932./1933.
ZAGREB, 26. studenoga (Hina) - Ukrajinska zajednica u Hrvatskoj u
godini obilježavanja 70. godišnjice tragičnog događaja u povijesti
Ukrajine - holodomora (smrti izgladnjivanjem), uputila je na
večerašnjoj memorijalnoj večeri zamolbu Hrvatskom saboru da
prihvati rezoluciju kojom će osuditi tu nacionalnu tragediju u
Ukrajini izazvanu 1932./1933.#L#
Holodomor, kako je istaknuo predsjednik Kulturno-prosvjetnog
društva Rusina i Ukrajinaca Zagreba Slavko Burda, ukrajinska je
riječ, a dolazi od ukrajinskog "holod" što znači glad i "moryty" što
znači umoriti. Holodomor, ta desetljećima zabranjivana i
prešućivana istina, dodao je Burda, izazvana je 1932./1933.
staljinističkim totalitarnim režimom i bila je svjesno i
organizirano sredstvo likvidacije sedam do deset milijuna
Ukrajinaca.
Prisilno oduzimanje usjeva 1932. i njegov izvoz izvan granica
Ukrajine, konfiskacija prehrambenih proizvoda u svakoj seoskoj
obitelji, rušenje svetišta i hramova, masovne represije nad
ukrajinskom inteligencijom i duhovništvom bile su činjenice
usmjerene na podrivanje ukrajinskog nacionalnog bića, stoji u
izjavi koja će biti upućena Hrvatskom saboru. Dodaje se i kako je
totalno uništavanje milijuna radišnih ukrajinskih seljaka
nametnutom glađu postalo svjesnom terorističkom akcijom
političkog sustava staljinizma.
Tu je tragediju već osudila i Generalna skupština Ujedinjenih
naroda na svojoj 58. sjednici, te nekoliko država (a od prije neki
dan i Mađarska), rekao je Burda.
Bivši hrvatski veleposlanik u Ukrajini Đuro Vidmarović napomenuo
je kako je riječ o "etnocidu i kulturocidu koji je po broju žrtava
ravan holokaustu". Po njegovim riječima, značajno je da je Rusija
prihvatila činjenicu te dugo prešućivane tragedije, ali nije dobro
što se ne smatra pravnim sljednikom za izricanje isprike.
Memorijalnu večer priredili su Središnja knjižnica Rusina i
Ukrajinaca u RH, Društvo za ukrajinsku kulturu i Kulturno-
prosvjetno društvo Rusina i Ukrajinaca Zagreba u suradnji s
ukrajinskim veleposlanstvom u Hrvatskoj.
Po riječima Slavka Burde, u Hrvatskoj danas živi dvije tisuće
Ukrajinaca i dvije i pol tisuće Rusina.
(Hina) sdju mć