ZAGREB, 26. studenoga (Hina) - Zbornik biografija "Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu" urednika Janka Heraka i izdavača Hrvatsko-američkog društva, predstavljen je danas u Zagrebu.
ZAGREB, 26. studenoga (Hina) - Zbornik biografija "Ugledni
hrvatski znanstvenici u svijetu" urednika Janka Heraka i izdavača
Hrvatsko-američkog društva, predstavljen je danas u Zagrebu.#L#
Knjiga donosi životopise osam uglednih hrvatskih znanstvenika koji
su se školovali u Hrvatskoj, a uspješnu znanstvenu karijeru
ostvarili u inozemstvu.
U velikoj konkurenciji ostvarili su djela visoke i trajne
vrijednosti, rekao je urednik Janko Herak.
U Hrvatskoj imamo vrhunske svjetske znanstvenike, koji su se
usavršavali u inozemnim središtima i vratili se u domovinu, rekao
je recenzent akademik Vladimir Paar.
Po njegovim riječima zaostajemo u onim dijelovima znanstvenih
disciplina gdje je nužna moderna oprema, a slika zagrebačkog
Sveučilišta "bolja je vani nego u Hrvatskoj".
"Isporučujemo besplatno svijetu gotove ljude. Prosječna je
vrijednost jednog takvog znanstvenika oko 10 milijuna dolara",
zaključio je.
Recenzent akademik Nenad Trinajstić upozorio je da se o njima malo
zna osim u krugovima obitelji, prijatelja i suradnika. Jedva se
neki spominju u leksikonima, s vrlo šturim podacima, a još manji
broj njih dopisni su članovi HAZU-a, rekao je.
Predsjednica Hrvatsko-američkog društva Marina Grubišić izrazila
je nadu da će se u Hrvatskoj početi više ulagati u obrazovanje i
znanost.
Nikola Zovko autor je teksta o stručnjaku visokoenergetske fizike
Ivi Deradu (1929.) iz Splita. Zorica Veksli pisala je o kemičarki
polimera Zlatki Grubišić Gallot (Glamoč, 1940.), čiji je rad o tzv.
"univerzalnoj kalibraciji krivulja" jedan je od najcitiranijih
radova nekog hrvatskog znanstvenika.
Dorotea M?ck Šeler i Nela Pivac obradile su život i djelo
radiokemičara i neuroznanstvenika Mirka Dikšića (1942.) iz
Cvetkovića kod Jastrebarskog.
Jelka Tomašić prikazala je znanstveni rad organskog kemičara
Andrije Kornhausera (1930.) iz Zagreba, koji je bio nazočan
predstavljanju.
Nikola Kallay pisao je o Vladimiru Hladyju (1949.) iz Zagreba,
sveučilišnom profesoru bioinženjerstva u SAD-u.
Zvonimir Kaić posvetio je članak Nebojši Avdaloviću (1953.) iz
Stoca (BiH) koji je ostvario uspjeh u razvoju znanstvenih
instrumenata i metoda.
Mladen Vranić pisao je o Suadu Efendiću (1937.) iz Trebinja,
profesoru dijabetesa i endokrinologije svjetskog glasa.
Richard Bergman prikazao je život i znanstveni doprinos medicini
metabolizma Mladena Vranića (1930.) iz Zagreba.
(Hina) iluc mc