ZAGREB, 24. studenog 2003.(Hina) - New York Times od nedjelje objavljuje članak o Simonu Anholtu, britanskom marketinškom stručnjaku, koji, piše list, nakon kampanja za tvrtke poput Coca Cole i Nestlea sada pokušava svoje vještine u
stvaranju prepoznatljivog tržišnog identiteta upotrijebiti u predstavljanju država poput Hrvatske i Slovenije.
ZAGREB, 24. studenog 2003.(Hina) - New York Times od nedjelje
objavljuje članak o Simonu Anholtu, britanskom marketinškom
stručnjaku, koji, piše list, nakon kampanja za tvrtke poput Coca Cole
i Nestlea sada pokušava svoje vještine u stvaranju prepoznatljivog
tržišnog identiteta upotrijebiti u predstavljanju država poput
Hrvatske i Slovenije.#L#
"Iako većina država ima složene identitete, Hrvatska, jedan od
Anholtovih klijenata, posebice je složen slučaj, jer kod većine ljudi
zapadne Europe prva asocijacija na tu zemlju je suradnja s nacistima
tijekom Drugog svjetskog rata, ili pak krvavi rat sa Srbima
devedesetih", piše list.
List prenosi ocjenu urednika Hrvatske Matice i bivšeg savjetnika
hrvatske vlade, Stjepa Martinovića, koji kaže da je Hrvatskoj radi
pridruživanja Europskoj uniji do 2007. žurno potreban pozitivan image.
"'Nastojimo predstaviti Hrvatsku kao normalnu zemlju s tržišnim
gospodarstvom i demokratskim društvom, kao mediteransku zemlju', kaže
Martinović i tvrdi kako Hrvatska može postati privlačna ostatku
svijeta ako ljudi saznaju da je u toj zemlji jeftina radna snaga,
gradovi ugodni za život i škole koje nude obrazovanje na engleskom
jeziku...", piše list.
Zadaća gospodina Anholta je da procijeni te kvalitete i ono što bi
stranci mogli misliti o državi, nakon čega koordinira poruke upućene
iz raznih ministarstava, privatne industrije, kulturnih institucija pa
čak i sportskih momčadi, objašnjava list. "No Hrvatska se ne može
usredotočiti samo na prednosti i praviti se da nema negativnih
asocijacija, kaže Anholt. Iako je njegov posao u ranoj fazi, već ima
slogan za Hrvatsku koji glasi: Jako se trudimo i brzo rastemo", piše
list.
Anholt drži kako proces stvaranja prepoznatljivog identiteta daje
prave rezultate dugoročno, nakon 10 - 20 godina, te stoga ne preporuča
oglašavanje kao rješenje, već primjerice, kao u Sloveniji, predlaže da
se u školama uči engleski, njemački i talijanski, jer obraćanje gostu
na njegovom materinjem jeziku povećava vjerojatnost da će gosti otići
s pozitivnim mišljenjem o zemlji domaćinu, piše list.
"Premda Anholt kaže da bolji međunarodni imidž može nositi dugoročne
međunarodne koristi, ne tvrdi da to treba činiti svaka zemlja. 'Ne
treba novac oduzimati od osnovnih djelatnosti izgradnje države kako bi
se stvarao tržišni identitet', kazao je. 'Ako cesta treba popravak,
bolje novac iskoristiti za popravak'", piše list.
(Hina) nper akoz