ZAGREB, 23. studenoga (Hina)- U organizaciji Europske komisije i talijanskog predsjedništva EU, u utorak i srijedu će se u Veneciji održati Ministarska konferencija o održivom razvoju ribarstva u Sredozemlju, na kojoj sudjeluje i
hrvatsko izaslanstvo na čelu s ministrom poljoprivrede i šumarstva Božidarom Pankretićem.
ZAGREB, 23. studenoga (Hina)- U organizaciji Europske komisije i
talijanskog predsjedništva EU, u utorak i srijedu će se u Veneciji
održati Ministarska konferencija o održivom razvoju ribarstva u
Sredozemlju, na kojoj sudjeluje i hrvatsko izaslanstvo na čelu s
ministrom poljoprivrede i šumarstva Božidarom Pankretićem. #L#
U sklopu reforme zajedničke ribarske politike EU, Europska
komisija pokrenula je 1994. proces uspostave multilateralnog
sustava za upravljanje i održivo iskorištavanje ribljih resursa
Sredozemlja. U taj proces, čiji su temelji položeni na diplomatskim
konferencijama na Kreti 1994. i u Veneciji 1996., uključene su 24
zemlje članice Opće komisije za ribarstvo na Sredozemlju (GFCM),
regionalnog ribarstvenog tijela FAO-a (UN).
Na ministarskoj konferenciji koja se održava u kongresnom centru
"Fondacione Cini" u Veneciji, sredozemne države i EK trebali bi
potvrditi opredijeljenost za zajedničko djelovanje na razvoju
održivog i odgovornog ribarstva i ekološku zaštitu Sredozemlja.
Teme skupa bit će širenje nacionalnih jurisdikcija kroz "usklađen
pristup", pitanje rada i strukturiranja GFCM-a te pitanja
provedbenih mjera zajedničke ribarske politike, najavila je EU.
Uz govor na konferenciji, ministar Pankretić imat će više
bilateralnih sastanaka, među ostalim s povjerenikom EK za
poljoprivredu i ribarstvo Franzom Fischlerom i talijanskim
ministrom poljoprivrede Giovannijem Alemannom.
Na konferenciji treba biti prihvaćena politička deklaracija koja
identificira glavne ciljeve, pitanja i izazove s kojima se moraju
suočiti sredozemne države kako bi ostvarile održivo ribarstvo.
Uz jačanje uloge GFCM-a, naglasak je na sustavnim znanstvenim
istraživanjima, smanjenju prekomjernog izlova, zaštiti riblje
mlađi i reguliranju ribarenja. U zaštiti okoliša poziva se na
očuvanje bio-raznolikosti i integriteta morskih eko-sustava.
Ističe se važnost borbe protiv ilegalnog ribolova i predlaže
registar brodova (crna i bijela lista) te sustav inspekcije.
U čl. 10 dokumenta ističe se važnost širenja jurisdikcije kao
doprinosa gospodarenju resursima i provedbi drugih mjera, te
preporuča proglašavanje zaštićenih ribolovnih zona (FPZ).
Upravo taj članak, u dijelu koji se odnosi na modalitete
proglašenja FPZ, izazvao je najviše prijepora kod izrade nacrta na
rujanskom pripremnom sastanku u Bruxellesu a dodatne raspre
očekuju se i u Veneciji.
Uz napomenu da je riječ o suverenom pravu država sukladnom
međunarodnom pravu, i uz uzimanje u obzir "postojećih presedana", u
članku se, za proglašenje zona, preporučuje "usklađen i regionalni
pristup...utemeljen na dijalogu i koordinaciji".
Hrvatska na konferenciju dolazi s već proširenom jurisdikcijom a
njezin Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas ulazi u "presedane".
Zbog "jednostrane" odluke o širenju jurisdikcije, Hrvatska je
pretrpjela kritike od susjednih zemalja i europskih institucija, u
rasponu od najoštrijih slovenskih do izraza "žaljenja" iz EU.
Hrvatska će na konferenciji objasniti utemeljenost svoje odluke o
proglašenju ekološko-ribolovnog pojasa na Jadranu te potvrditi
spremnost za suradnju sa susjedima i za usklađivanje s ribarskom
politikom EU, najavio je ravnatelj hrvatske Uprave za
ribarstvo Ivan Katavić, član izaslanstva RH.
Osobito će naglasiti činjenicu da je, unatoč nepostojanju obveze,
Hrvatska ostavila prijelazno razdoblje od godinu dana za nastavak
razgovora sa zainteresiranim subjektima, dodao je.
Hrvatska je Europsku komisiju izvijestila o zaintersiranosti da
nakon Venecije bude domaćin subregionalnog sastanka jadranskih i
jonskih država, na kojem bi se uz usklađivanje mjera za održivo
ribarstvo razgovaralo i o mjerama ekološke zaštite Jadrana, tog
najvažnijeg hrvatskog prirodnog resursa.
Također je iskazala spremnost za bilateralne razgovore s EK koja u
ime država članica Unije pregovara o kvotama ulova.
Zajedničkom ribarskom politikom EU predviđeno je da GFCM preraste u
regionalnu organizaciju za procjenu i gospodarenje ribljim
resursima i glavni instrument provedbe te politike na Sredozemlju.
Nedavna hrvatska ratifikacija Statuta GFCM-a, izraz je podrške
ribarskoj politici Unije.
(Hina) dh sv