ZAGREB, 20. studenoga (Hina) - Svjetsko izvješće o katastrofama pokazuje da milijuni najugroženijih ostaju bez humanitarne pomoći i zaštite, rečeno je na današnjem predstavljanju "Izvješća o katastrofama u svijetu 2003." u
organizaciji Hrvatskog Crvenog križa (HCK) i Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
ZAGREB, 20. studenoga (Hina) - Svjetsko izvješće o katastrofama
pokazuje da milijuni najugroženijih ostaju bez humanitarne pomoći
i zaštite, rečeno je na današnjem predstavljanju "Izvješća o
katastrofama u svijetu 2003." u organizaciji Hrvatskog Crvenog
križa (HCK) i Međunarodne federacije društava Crvenog križa i
Crvenog polumjeseca.#L#
Lani je zabilježeno više katastrofa nego u bilo kojoj godini
prethodnog desetljeća, ali su one bile manje smrtonosne od
prijašnjih - poginulo je 24.500 ljudi, u usporedbi s prosjekom
prethodnog desetljeća koji je iznosio 62.000 ljudi godišnje.
No, te su katastrofe imale veći utjecaj nego ikada prije, jer je
njima bilo pogođeno čak 608 milijuna ljudi, tri puta više od
godišnjeg prosjeka između 1992. i 2001. Samo je sušom u Indiji lani
bilo pogođeno 300 milijuna ljudi.
Te brojke ne uključuju poginule u ratu i pogođene nestašicom hrane
povezanom sa sukobima ili bolešću.
Izvješće navodi i da preko 175 milijuna ljudi živi izvan svojih
domovina, što je dvostruko više nego 1975.
Mnogi od njih su ekonomski migranti, koji bježe od siromaštva i
teške oskudice. Oni su važan izvor prihoda za svoje zemlje, jer
godišnje pošalju oko 80 milijardi dolara zemljama u razvoju (u
usporedbi s 50 milijardi dolara svjetske humanitarne pomoći).
Dok većina svojevoljno odabire migraciju, deseci milijuna su
prisiljeni bježati zbog po život opasnih uvjeta u domovini, a
budući da su potpuno nezaštićeni međunarodnim zakonima i
institucijama, njihova patnja je "zaboravljena katastrofa".
Na jugu Afrike je najveći postotak oboljelih od HIV-a u svijetu,
koji se kreće od 15 posto u Malaviju do 33,7 posto u Zimbabveu.
Humanitarna pomoć porasla je s 2,1 milijardi američkih dolara u
1990. na rekordnih 5,9 milijardi dolara u 2000.
Govoreći o situaciji u Hrvatskoj, zamjenica predstojnika HCK-a
Vera Pleša-Golubović rekla je da HCK brine o 100.000 ljudi koji su
socijalno najugroženiji.
Za Božić su im pripremili 45.000 paketa s hranom i higijenskim
potrepštinama, vrijednih 4,5 milijuna kuna, rekla je Pleša-
Golubović dodavši da dio troškova snosi UNHCR. U slučaju katastrofe
HCK može u roku 72 sata zbrinuti 1.000 osoba, rekla je.
Voditeljica Programa za suzbijanje trgovine ljudima u Hrvatskoj
pri Međunarodnoj organizaciji za migracije Lovorka Marinović
istaknula je kako u Hrvatskoj još uvijek ne funkcionira
organizirana borba u suzbijanju trgovine ljudima.
Dokaz toga su i podaci koji govore da je u Hrvatskoj prošle godine
(od srpnja do prosinca) registrirano samo petero stranaca, žrtava
trgovine ljudima, a ove godine njih sedam.
Marinović je navela da je u lani u BiH registrirano 370 takvih
osoba, Makedoniji 500, Srbiji i Crnoj Gori 200, a u Sloveniji nešto
manje od 30.
U prihvatnom centru Šašna greda kod Siska tijekom godine zbrinuta
su 44 azilanta, većinom iz Iraka, Irana i Afganistana, a trenutno ih
je 19, rekla je voditeljica centra Maja Kadoić.
(Hina) bma md