ZAGREB, 18. studenoga (Hina) - Informatička tvrtka Oracle Hrvatska očekuje u ovoj godini porast ukupnih prihoda za oko 25 posto, pri čemu procjenjuju da bi domaće informatičko tržište na kojem, po njima, potrošnja u tom sektoru iznosi
500 milijuna eura, moglo rasti između 8 i 10 posto godišnje, primarno u području infrastrukture.
ZAGREB, 18. studenoga (Hina) - Informatička tvrtka Oracle Hrvatska
očekuje u ovoj godini porast ukupnih prihoda za oko 25 posto, pri
čemu procjenjuju da bi domaće informatičko tržište na kojem, po
njima, potrošnja u tom sektoru iznosi 500 milijuna eura, moglo
rasti između 8 i 10 posto godišnje, primarno u području
infrastrukture.#L#
Oracle Hrvatska, koja drži više do 50 posto domaćeg tržišta baza
podataka, u lanjskoj fiskalnoj godini ostvarila je 25-postotni
rast ukupnog prihoda u kunama, kazao je novinarima direktor tvrtke
Marin Tadić. U materijalima podijeljenim novinarima navodi se da je
prihod te tvrtke u fiskalnoj godini 2002. bio 43 milijuna kuna.
Tadić je kazao da su lani ostvarili 30 posto veću prodaju licenci i
to drži najznačajnijim podatkom jer prodaja licenci, pojasnio je,
indicira i prodaju aplikacija za podršku koja je lani također rasla
za 30 posto.
Izrazio je namjeru tvrtke da postigne rast prihoda i vodeću
poziciju u području konzaltinga na domaćem informatičkom tržištu,
a očekuju da će najviše rasti u segmentu rješenja za poslovnu
inteligenciju (Business Inteligence) i skladištenju podataka.
Govoreći o poslovima s državom, Tadić kaže da Oracle Hrvatska vidi
priliku u projektima s FINA-om, s kojom su počeli suradnju početkom
ove godine na području skladištenja podataka, te Ministarstvom
financija, kao i u projektima izrade elektroničkog katastra i
zemljišnih knjiga. Također sudjeluju u projektu informatizacije
zdravstva (bolnički sustav i sustav primarne zdravstvene zaštite)
i pravosuđa (sudski registar).
Tadić je podsjetio da su krajem 2002. potpisali ugovor s vladom
prema kojem se svim tijelima državne uprave omogućuje da nabave
najnovije Oracleove tehnologije po nižim cijenama bez obzira na
broj licenci, sada se to proširuje i na tijela lokalne samouprave, a
za elektroničku upravu, kazao je, najzainteresiraniji su veći
gradovi poput Zagreba, Rijeke, Osijeka i Splita.
(Hina) nz db