SKV: SVIJET U 4,30 SATI

ZAGREB, 15. studenoga (Hina) WASHINGTON - Hrvatska je u petak u Washingtonu predložila Sjedinjenim Državama da se Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji na summitu NATO-a iduće godine uputi poruka da će uskoro biti pozvane u članstvo Sjevernoatlantskog saveza nakon što ispune uvjete za prijam, rekao je zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović. Šimonović, te vršitelj dužnosti albanskog ministra vanjskih poslova Luan Hajdaraga i makedonska ministrica vanjskih poslova Ilinka Mitreva su u petak u State Departmentu o napretku u pripremama tri zemlje za NATO na prvom ministarskom sastanku Partnerskog vijeća Američko-jadranske povelje razgovarali s američkim dužnosnicima koje je predvodio zamjenik američkog državnog tajnika Richard Armitage. "Hrvatska je izašla s inicijativom da se iskoristi sastanak na vrhu u Istanbulu da se pošalje jasna poruka da poziv za članstvo u NATO-u državama uskoro dolazi ovisno o njihovim vlastitim postignućima", rekao je za Hinu Šimonović nakon susreta. Šimonović je predložio da se neposredno pred sastanak na vrhu NATO- a u Istanbulu organizira susret na vrhu na kojem bi sudjelovale i Hrvatska, Albanija i Makedonija i da se s toga sastanka pošalje poruka da poziv za članstvo u NATO-u dolazi onda kada ispune uvjete. On je kazao da su inicijativu o sastanku i poruci na današnjem susretu podržali američki sugovornici iz State Departmenta, Pentagona i predstavnici Vijeće nacionalne sigurnosti Bijele kuće. WASHINGTON - Hrvatska, Albanija i Makedonija obvezale su se u petak u Washingtonu kako će nastaviti napore u provedbi reformi u svojim zemljama i jačanju suradnje u osiguranju sigurnosti i stabilnosti jugoistočne Europe na svom putu u NATO, stoji u zajedničkom priopćenju nakon prvog ministarskog sastanka Partnerskog vijeća Američko-jadranske povelje. Predstavnici Hrvatske, Albanije, Makedonije i Sjedinjenih Država sastali su se u petak u Washingtonu kako bi razmotrile napredak tri zemlje prema NATO-u provedbom obveza iz Američko-jadranske povelje. Tri zemlje, stoji u zajedničkom priopćenju kojega je izdao State Department, "naglasile su važnost daljnjeg rada na jačanju svojih demokracija i modernizaciji svojih vojnih snaga kako bi se mogle suočiti sa sigurnosnim izazovima 21. stoljeća". U tom pogledu Hrvatska, Albanija i Makedonija "obvezuju se na uspješno ispunjenje svojih godišnjih nacionalnih programa kao dijela NATO-vog Akcijskog plana za članstvo" u kojem su se obvezale na poticanje vladavine zakona, ljudskih prava, tržišnog gospodarstva i modernizaciju vojnih snaga kako bi bolje mogle djelovati s NATO-om, navodi priopćenje. Sjedinjene Države, Albanija, Hrvatska i Makedonija su 2. svibnja u Tirani potpisale Američko-jadransku povelju o partnerstvu kako bi pospješili integraciju tri zemlje u NATO kroz uzajamnu suradnju. ZAGREB - Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je u petak da je prije dva dana u Tel Avivu izvršena provala u službeno vozilo hrvatskog veleposlanika u Izraelu, Ivana Del Vechia, i tom prilikom iz torbe veleposlanika ukradena diplomatska putovnica, identifikacijska kartica za ulazak na međunarodnu zračnu luku Ben Gurion, hrvatska osobna iskaznica i novac. Provala je izvršena u službeno vozilo hrvatskog veleposlanstva u Tel Avivu tipa BMW, dana 12. studenoga oko 17.00 sati, na parkiralištu trgovačkog centra u Herzlyi Pituachu, za vrijeme dok je veleposlanik bio u kupovini. U trenutku provale osim veleposlanikove torbe s njegovim osobnim stvarima u vozilu nije bilo nikakvih službenih dokumenata. O provali je pravodobno izviještena izraelska policija koja je obavila uviđaj, a istraga je u tijeku. MOSTAR/TOMISLAVGRAD - U selu Mokronoge kod Tomislavgrada u petak je obavljena sudska rekonstrukcija zločina iz kolovoza 1993. godine kada je ubijeno devet Bošnjaka. Rekonstrukcija ovog tragičnog događaja obavljena je uz jake mjere policijskog osiguranja a nazočili su prvooptuženi Ivan Baković, te jedini preživjeli svjedok Amela Bešlaga, kao i predstavnici sudske vlasti, predstavnici SFOR-a te Policijske misije EU u BiH. Osim prvooptuženog Ivana Bakovića, koji je u pritvoru u mostarskom zatvoru, za ovo ubojstvo je optužen i Albert Topić (državljanin BiH i Austrije) koji je u bijegu te je za njim raspisana tjeralica. Suđenje prvooptuženom Ivanu Bakoviću počelo je 1. listopada ove godine u Županijskom sudu u Livnu, a do sada su obavljene tri sudske rasprave. Ubojstvo devet Bošnjaka u selu Mokronoge kod Tomislavgrada prije deset godina smatra se jednim od težih zločina u vrijeme hrvatskobošnjačkih sukoba. NEW YORK - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan u petak je pozvao Iran da nastavi surađivati s Međuanarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) u vezi svog nuklearnog programa. Glavni tajnik UN-a potiče IAEA-u, iransku vladu i druge vlade koje su radile s Iranom da nastave s naporima", rekao je Annanov glasnogovornik. On je također pozdravio izjavu Teherana da je obustavio svoje operacije obogaćivanja urana. Iran je u četvrtak upozorio na opasnost "međunarodne krize" ako IAEA odluči ovog mjeseca predati dosje iranskog nuklearnog programa UN-ovom Vijeću sigurnosti. WASHINGTON - CIA ne isključuje mogućnost da kineske tvrtke pomažu Pakistanu u izradi vojnog nuklearnog programa, iako Pakistan tvrdi suprotno, objavila je američka obavještajna agencija u izvješću predanom američkom Kongresu u petak. "Ne možemo isključiti mogućnost kontakta između kineskih stručnjaka i osoba koje rade na programu nuklearnog oružja Pakistana, kaže se u izvješću CIA-e. CIA podsjeća da se Peking u svibnju 1996. obvezao Washingtonu da neće pomoći nuklearnim ustanovama koje nisu pod kontrolom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Američka obavještajna agencija upozorava također da su "kineski pojedinci nastavili raditi s Pakistanom i Iranom na projektima balističkih raketa u prvom dijelu 2003. godine. Uz pomoć Kine Pakistan je mogao proizvesti niz balističkih raketa kratkog i srednjeg dometa. Kina je također pomogla Iranu da postane neovisna u proizvodnji balističkih raketa, precizira izvješće. PODGORICA - Crnogorski šef diplomacije Dragiša Burzan izjavio je u petak da se "političari koji su početkom 90-tih godina bili na vlasti trebaju ispričati i crnogorskim građanima zbog rata". Burzan je ocijenio logičnom ispriku predsjednika državne zajednice SiCG Svetozara Marovića građanima Bosne i Hercegovine, za "sva zla i štete", koje su im tijekom rata nanijeli građani Srbije i Crne Gore. "Držim da je bolje razmjenjivati isprike, nego doći u situaciju da se mora razmjenjivati nešto teže od riječi. Taj gest Marovića ne treba promatrati nikako drugačije, već kao gest dobre volje", rekao je Burzan novinarima. TBILISI - Vođa radikalne oporbe gruzijskom predsjedniku Eduardu Ševarnadzeu pozvala je u petak zemlju da "prestane plaćati poreze i pristojbe" i djelatnike da prestanu raditi, pred više tisuća demonstranata okupljenih u središtu Tbilisija. "Tražim od svih da od danas prestanete plaćati poreze i pristojbe ovom represivnom režimu i tražim od svih onih koji rade za državu da prestanu raditi", rekao je vođa nacionalnog pokreta Mihail Sakašvili. "Pozivam sve ostale da podignu barikade pred zgradama vlade kako bi onemogućili dužnosnike da odu na posao", dodao je on. "Sva naša djelovanja moraju biti miroljubiva", izjavio je Sakašvili. Oko 10.000 prosvjednika prema podacima policije i dvostruko više prema procjeni novinara okupili su se početkom večeri na Trgu slobode, nasuprot parlamentu, gdje se posljednja dva tjedna gotovo svakodnevno odvijaju prosvjedi. BAGDAD - Jedan američki vojnik je ubijen, a dvojica su ranjena u petak u napadu na njihov konvoj u središtu Bagdada, objavila je američka vojska. "Jedan vojnik 1. Oklopne divizije je ubijen kada je njegov konvoj u središtu Bagdada pogodila bomba u petak navečer, iza 20 sati po mjesnom vremenu", prema priopćenju. Dvojica drugih vojnika su ranjeni krhotinama". To je 160. žrtva među američkim vojnicima nakon što je 1. svibnja predsjednik George W. Bush objavio završetak većih operacija u Iraku. WASHINGTON - "Pronaći ćemo bivšeg iračkog diktatora i Sjedinjene Države neće otići iz Iraka dok tamo ne uvedu demokratski režim", rekao je predsjednik George W. Bush kada je u Bijeloj kući u petak primio talijanskog predsjednika Carla Azeglia Ciampia dok su istog dana tri američka vojnika i jedan civil ubijeni u Iraku. Bush je primio talijanskog predsjednika dva dana nakon što je 18 talijanskih vojnika ubijeno u južnom Iraku u samoubilačkom napadu koji je prouzročio Italiji najveći vojni gubitak od kraja drugog svjetskog rata. "Ostat ćemo dok ne završimo naš posao, a to je slobodan i miran Irak. Slobodan i miran Irak imat će povijesnih konzekvenci", rekao je Bush. Ciampi je rekao kako Italija dijeli mišljenje da je potrebno ubrzati transfer vlasti na irački narod i da Italija podupire ideju izrade neke vrste akcijskog plana s određenim prijelaznim rokovima za irački politički proces kako bi iračka vlada preuzela pune ovlasti. Talijanski predsjednik je međutim pozvao i na djelovanje unutar UN-a, za što se Busha i u domaćoj i u svjetskoj javnosti optužuje da ih ignorira. SACRAMENTO - Kalifornijska izborna komisija u petak je službeno objavila rezultate izbora i potvrdila da je Arnold Schwarzenegger novi guverner te najbogatije i stanovništvom najbrojnije američke savezne države. Državni tajnik Kevin Shelley potvrdio je u petak rezultate izvanrednih izbora za kalifornijskog guvernera i pobjedu Arnolda Schwarzeneggera. Bivši bodybuilder i svjetski poznati glumac prisegu će položiti u ponedjeljak na javnoj svečanosti u Sacramentu, glavnom gradu Kalifornije. Na svečanosti se očekuje oko 7,5 tisuća ljudi, među kojima i njegovi prijatelji iz filmske industrije. Istodobno sa službenom potvrdom rezultata izbora novi je kalifornijski guverner primio loše vijesti koje bi mogle otežati provođenje njegovog programa, odnosno najave da neće smanjiti sredstva za obrazovanje i povećati poreze. Neovisni analitičari, naime, procjenjuju da će u kalifornijskom proračun iduće godine nedostajati 17,8 milijardi dolara ako Schwarzenegger ukine nepopularno visok porez na automobile, a što je obećao kao jedan od prvih poteza koji će povući kad stupi na dužnost. TORONTO - Kanadska vladajuća Liberalna stranka izabrala je u petak bivšeg ministra financija Paula Martina za novog predsjednika stranke. Martin je na stranačkoj konvenciji uvjerljivo pobijedio s 94 posto glasova ispred jedine protukandidatkinje Sheile Copps. Preuzimanje čelnog mjesta u stranci od premijera Jeana Chretiena uvod je u Martinovo skorašnje preuzimanje premijerske stolice koju bi Chretien trebao uskoro napustiti. Chretien je ovoga tjedna izjavio da će se povući sredinom siječnja iduće godine, no većina liberala očekuje da to učini najkasnije do kraja ove godine. Chretien je u lipnju prošle godine Martina optužio da se urotio protiv njega, pa ga je razriješio dužnosti ministra financija na kojoj je bio od 1993. Martin je poznat kao Chretienov ministar financija koji je srezao proračunski deficit, a najavio je da će zadržati kurs sadašnje gospodarske politike i održanja uravnoteženog proračuna. Obećao je i poboljšanje odnosa sa Washingtonom koji su se pogoršali zbog izostanka kanadskog sudjelovanja u ratu u Iraku i odnosa Chretiena prema američkom predsjedniku Georgu W. Bushu. Paul Martin u politiku je ušao 80-tih godina prošlog stoljeća kao tajkun koji je na poslovima s brodovima zaradio milijune dolara. (Hina) so so