HR-turizam-catalonija-Turizam/ugostiteljstvo Katalonske poruke za razvoj hrvatskog turizma:zaštititi prostor i sačuvati prirodu Piše: Tatjana MiščančukZAGREB, 14. studenoga (Hina) - Hrvatska ima veliku šansu postati jedna od
najtraženijih i najatraktivnijih turističkih mediteranskih destinacija ako u svom turističkom razvoju u idućih nekoliko godina uspije sačuvati nezagađenu prirodu te zakonski zaštiti prostor (obalni i u unutrašnjosti) od neplanske i divlje izgradnje, posebno apartmana i velikih hotela.
Piše: Tatjana Miščančuk
ZAGREB, 14. studenoga (Hina) - Hrvatska ima veliku šansu postati
jedna od najtraženijih i najatraktivnijih turističkih
mediteranskih destinacija ako u svom turističkom razvoju u idućih
nekoliko godina uspije sačuvati nezagađenu prirodu te zakonski
zaštiti prostor (obalni i u unutrašnjosti) od neplanske i divlje
izgradnje, posebno apartmana i velikih hotela.#L#
Tu su poruku mogli čuti hrvatski turistički djelatnici,
predstavnici lokalne uprave i državnih institucija tijekom
nedavnog studijsko-edukativnog posjeta jednoj od turistički
najrazvijenijoj španjolskoj pokrajini Kataloniji.
Posjet Kataloniji, s ciljem upoznavanja dobrih i loših primjera u
turističkom razvoju neke regije, organizirala je Hrvatska
turistička zajednica (HTZ) u suradnji sa konzultantskom tvrtkom za
područje turizma THR iz Barcelone, koja je za Hrvatsku izradila
Strateško-marketinški plan razvoja turizma do 2005.
Predsjednik Uprave i vlasnik THR-a Eulogio Bordas više je puta
tijekom toga posjeta naglasio da je za razvoj i održanje
kvalitetnog turizma u svakoj zemlji, pa tako i u Hrvatskoj,
najvažnija zaštita okoliša i prostora te da je to pametnije i
jeftinije učiniti na početku razvoja nego kasnije. U svemu tome od
presudne je važnosti suradnja lokalnog stanovništva i tvrtki sa
državnim institucijama i stručnjacima. Tako se jedino mogu izbjeći
greške u planiranju turističkog razvoja, koji, kaže Bordas, uvijek
iznova treba nadopunjavati novim konceptima i sadržajima, budući
se sada brže nego prije u svijetu mijenja turistička potražnja.
Važno je i da svako mjesto, grad ili općina odrede što žele od
turizma te u skladu s time i razvijaju svoju specifičnu ponudu.
Za masovni turizam, koji se u Kataloniji intenzivno razvijao
zadnjih tri desetljeća i tu pokrajinu doveo u sam vrh svjetske
turističke potražnje, Bordas kaže da je došao do svog maksimuma te
sunce, more i smještaj koje primarno nudi više nisu dovoljni. Iako
se to i dalje traži turisti žele i nove sadržaje, pa se Katalonija
sve više okreće razvoju dodatnih turističkih proizvoda vezanih za
aktivni odmor i sport (posebno golf, imaju 33 golf terena), zabavu,
kulturnu i povijesnu baštinu.
Time Katalonija nastoji popraviti greške u svom turističkom
razvoju, jer je zbog želje za velikom profitabilnošću gotovo cijelu
obalu "betonizirala" i izgradila velikim turističkim naseljima
(apartmanima), koji u većini slučaja "žive" 7 do 8 mjeseci godišnje
koliko im traje turistička sezona. No, Bordas naglašava i da
sviđalo se to nekima ili ne, gotovo sva turistička odredišta i
tvrtke u Kataloniji i dalje posluju profitabilno. Tvrtke i hoteli
imaju niske ulazne troškove, a prosječna neto plaća zaposlenih u
tamošnjem turizmu kreće od 300 do 400 eura neto, u prosjeku je 12
zaposlenih na 100 kreveta, a bez vikenda i praznika rade oko 7
mjeseci godišnje. Ostalih pet mjeseci, koje ne rade, zaposlenici
dobivaju 80 posto plaće od države, uz uvjet da ih isti hotel ili
tvrtka ponovo zaposle iduće sezone.
Katalonija ima šest milijuna stanovnika, turistički
najposjećenije su joj regije Costa Brava, Costa Daurada i
Barcelona, a ukupno je godišnje posjeti oko 32 milijuna turista,
koji ostvare oko 200 milijuna noćenja. Od ukupnog broja turista oko
13 milijuna su stranaca, dok se ostalo odnosi na domaće turiste. Od
turizma se u Kataloniji godišnje "zaradi" nešto malo manje od 10
milijardi eura, što čini blizu 30 posto udjela u ukupnom
španjolskom turizmu. Najviše kreveta u Kataloniji, oko 1,6
milijuna ili 77 posto od ukupnih smještajnih kapaciteta, turistima
je na raspolaganju u 387.108 privatnih ("industrijskih")
apartmana. Na drugom su mjestu 362 kampa koji nude 250.695 mjesta
(11,6 posto od ukupnih kapaciteta), dok su 2.570 hotela treći sa
235.075 kreveta ili 11 posto ukupnog kapaciteta. Trećina hotela
nosi tri zvjezdice.
Među stranim turistima sa 50 postotnim udjelom dominiraju
Francuzi, a slijede ih Nijemci (8 posto), Švicarci (7 posto),
Belgijanci i Britanci (sa po 5 posto) te Talijani i turisti iz
Skandinavije (sa po 3 posto).
(Hina) tam ds