ZAGREB, 14. studenoga (HIna)WASHINGTON - Zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović razgovarao je u četvrtak u Washingtonu s američkim veleposlanikom za ratne zločine Pierreom- Richardom Prosperom o suradnji Hrvatske
s Haškim sudom, a sa senatorom Johnom McCainom o približavanju Hrvatske NATO-u. Nakon susreta s Prosperom, s kojim se sastao na vlastiti zahtjev, Šimonović je rekao za Hinu da je najvažnija poruka razgovora da "SAD žele Hrvatsku u Europskoj uniji i NATO-u što prije, jer to jača stabilnost regije". "Razgovarali smo kako da suradnja s Haškim sudom ne predstavlja problem za ostvarivanje ambicija Hrvatske prema EU i NATO-u budući je to i američki interes", kazao je Šimonović, ne ulazeći u pojedinosti. Šimonović je istaknuo da "Hrvatska i SAD vide važnim da primjedbe na suradnju ne budu zapreka ostvarenju ulaska Hrvatske u EU i NATO što je u interesu obje zemlje". On je kazao kako s Prosperom nije razgovarao o pojedinostima problema Hrvatske u suradnji s Den Haagom, kao što je pitanje generala Ante Gotovine.WASHINGTON - Hrvatska bi na sljedećem summitu NATO-a u Istanbulu iduće godine mogla dobiti najavu poziva za članstvo u NATO-u, a potom na sljedećem summitu biti pozvana u punopravno članstvo Sjevernoatlantskog saveza, rekao je u četvrtak u Washingtonu
ZAGREB, 14. studenoga (HIna)
WASHINGTON - Zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan
Šimonović razgovarao je u četvrtak u Washingtonu s američkim
veleposlanikom za ratne zločine Pierreom- Richardom Prosperom o
suradnji Hrvatske s Haškim sudom, a sa senatorom Johnom McCainom o
približavanju Hrvatske NATO-u. Nakon susreta s Prosperom, s kojim
se sastao na vlastiti zahtjev, Šimonović je rekao za Hinu da je
najvažnija poruka razgovora da "SAD žele Hrvatsku u Europskoj uniji
i NATO-u što prije, jer to jača stabilnost regije". "Razgovarali
smo kako da suradnja s Haškim sudom ne predstavlja problem za
ostvarivanje ambicija Hrvatske prema EU i NATO-u budući je to i
američki interes", kazao je Šimonović, ne ulazeći u pojedinosti.
Šimonović je istaknuo da "Hrvatska i SAD vide važnim da primjedbe na
suradnju ne budu zapreka ostvarenju ulaska Hrvatske u EU i NATO što
je u interesu obje zemlje". On je kazao kako s Prosperom nije
razgovarao o pojedinostima problema Hrvatske u suradnji s Den
Haagom, kao što je pitanje generala Ante Gotovine.
WASHINGTON - Hrvatska bi na sljedećem summitu NATO-a u Istanbulu
iduće godine mogla dobiti najavu poziva za članstvo u NATO-u, a
potom na sljedećem summitu biti pozvana u punopravno članstvo
Sjevernoatlantskog saveza, rekao je u četvrtak u Washingtonu
zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović.
Šimonović zajedno s predstavnicima Albanije i Makedonije boravi u
Washingtonu gdje s američkim dužnosnicima razmatra dokle su stigle
Hrvatska, Albanija i Makedonija u pripremama za članstvo u NATO-u.
Govoreći hrvatskim novinarima Šimonović je ocijenio kako bi bilo
prerano očekivati da Hrvatska na summitu NATO-a u Istanbulu iduće
godine dobije poziv za članstvo, ali da bi tada mogla očekivati
obećanje poziva ukoliko ispuni sve kriterije. "Ako sve ide redovno
onda bi Istanbul bio prilika za najavu takvog poziva, a prvi
sljedeći summit bi onda bio prigoda da se Hrvatsku pozove u
punopravno članstvo", rekao je. Sljedeći summit NATO-a bi mogao
biti 2006.
NIKOZIJA - Visoki UN-ov dužnosnik, jedan od zaduženih za donošenje
odluke o povratku UN-ova osoblja u Irak, izjavio je u petak da je
povratak teško zamisliv dok se ne popravi sigurnosno stanje u
zemlji. "Teško je zamisliti da ćemo obnoviti sve aktivnosti...dok
se ne poboljša sigurnost", rekao je Kevin Kennedy, šef Odjela za
hitnu humanitarnu pomoć pri Uredu za koordinaciju humanitarnih
poslova. Kennedy i ostali visoki UN-ovi dužnosnici sastali su se na
Cipru kako bi izradili preporuke za glavnog tajnika Kofi Annana o
povratku osoblja u Irak. Većina osoblja povučena je nakon bombaškog
napada na stožer UN-a u Bagdadu 19. kolovoza, u kojemu su poginula
22 pripadnika UN-a i gostiju stožera, uključujući i voditelja
misije Sergia Vieiru de Mella.
KIRKUK - Pet američkih vojnika ranjeno je u četvrtak u tri odvojena
napada u Kirkuku na sjeveru zemlje i Falluji na zapadu Iraka,
priopćili su očevici i policija. Dvoje vojnika je ranjeno kada je
konvoj vozila naletio na podmetnutu minu u središtu Kirkuka, rekao
je načelnik policije Adnane Mohamad Saber. U sličnom incidentu
nedaleko od sela Roubayda, 35 kilometara južno od Kirkuka na cesti
prema Tikritu, ranjena su druga dvojica vojnika. I peti američki
vojnik ranjen je prilikom eksplozije bombe u trenutku prolaska
konvoja glavnom ulicom u Falluji.
SYDNEY - Australija je u petak najavila da će dio od svojih 850
vojnika zadržati u Iraku šest mjeseci duže nego što je obećala.
Oko 160 pripadnika zrakoplovnih snaga, koji su se trebali vratiti u
siječnju iduće godine, ostat će u Iraku do sredine 2004. Australija
je u irački rat poslala 2.000 vojnika, no odbila je američki zahtjev
da ih zadrži u poratnoj mirovnoj misiji.
JERUZALEM - Izraelski premijer Ariel Sharon opovrgnuo je da će se
sastati s palestinskim premijerom Ahmedom Koreiem u idućih deset
dana, kako je objavljeno u petak. Po pisanju lista "Haaretz",
Sharon je nezadovoljan kontrolom koju palestinski predsjednik
Jaser Arafat ima nad novom vladom i sigurnosnim službama. Sharonova
vlada, međutim, ostaje načelno spremna za taj sastanak.
JERUZALEM - Izraelski i palestinski dužnosnici u četvrtak su
priopćili da su spremni za razgovore njihovih čelnika o
oživljavanju mirovnog plana koji se zbog stalnog nasilja nalazi na
mrtvoj točki. "Prvo što će se desiti jest susret premijera Ariela
Sharona i Abu Ale", rekao je izraelski ministar vanjskih poslova
Silvan Shalom, rabeći za palestinskog premijera Ahmeda Koreija
njegovo ratno ime. "Mislim da bi se to moglo deseti u narednih deset
dana", dodao je Shalom. U međuvremenu je u Ramallahu na Zapadnoj
obali Korei prvi put sazvao novi kabinet te novinarima poručio da
datum spomenutog sastanka još nije određen. Zadnji susret
premijera dviju strana zbio se 20. srpnja.
COLOMBO - Norveška vlada objavila je u petak da je suspendirala
svoje aktivnosti u mirovnom procesu u Šri Lanki, dok se ne riješi
politička kriza između predsjednice i premijera te zemlje.
Zamjenik norveškog ministra vanjskih poslova Vidar Helgesen
izjavio je novinarima da će "otići kući i čekati" do okončanja
krize. "Dok se politička situacija ne poboljša, nema prostora za
daljnje napore norveške vlade u pomaganju sukobljenim stranama",
rekao je Helgesen. Politička kriza u Šri Lanki počela je prošloga
tjedna kada je predsjednica Chandrika Kumaratunga smijenila
ministre obrane, unutarnjih poslova i informiranja i raspustila
parlament do 19. studenoga.
(Hina) br br