WASHINGTON, 13. studenoga (Hina) - Hrvatska bi na sljedećem summitu NATO-a u Istanbulu iduće godine mogla dobiti najavu poziva za članstvo u NATO-u, a potom na sljedećem summitu biti pozvana u punopravno članstvo Sjevernoatlantskog
saveza, rekao je u četvrtak u Washingtonu zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović.
WASHINGTON, 13. studenoga (Hina) - Hrvatska bi na sljedećem summitu
NATO-a u Istanbulu iduće godine mogla dobiti najavu poziva za
članstvo u NATO-u, a potom na sljedećem summitu biti pozvana u
punopravno članstvo Sjevernoatlantskog saveza, rekao je u četvrtak
u Washingtonu zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan
Šimonović.#L#
Šimonović zajedno s predstavnicima Albanije i Makedonije boravi u
Washingtonu gdje s američkim dužnosnicima razmatra dokle su stigle
Hrvatska, Albanija i Makedonija u pripremama za članstvo u NATO-u.
Govoreći hrvatskim novinarima Šimonović je ocijenio kako bi bilo
prerano očekivati da Hrvatska na summitu NATO-a u Istanbulu iduće
godine dobije poziv za članstvo, ali da bi tada mogla očekivati
obećanje poziva ukoliko ispuni sve kriterije.
"Ako sve ide redovno onda bi Istanbul bio prilika za najavu takvog
poziva, a prvi sljedeći summit bi onda bio prigoda da se Hrvatsku
pozove u punopravno članstvo", rekao je on.
Sljedeći summit NATO-a bi mogao biti 2006.
Šimonović, te vršitelj dužnosti albanskog ministra vanjskih
poslova Luan Hajdaraga i makedonska ministrica vanjskih poslova
Ilinka Mitreva su u četvrtak o pripremama tri zemlje za NATO
razgovorali s kongresnikom Douglasom Bereuterom, predsjednikom
Pododbora za Europu Odbora za vanjske odnose Zastupničkog doma
Kongresa. U institutu Woodrow Wilson govorili su o partnerstvu SAD-
a i tri zemlje na njihovom putu u NATO.
Najvažnijim rezultatom razgovora s Bereuterom, također i
predsjednikom Parlamentarne skupštine NATO-a, Šimonović je
ocijenio njegovu poruku, "da ni u Parlamentarnoj skupštini NATO-a
ni u američkom Kongresu ne postoje džepovi otpora daljnjem širenju
NATO-a koje bi moglo obuhvatiti i Hrvatsku".
Šimonović, Mitreva i Hajdaraga će u petak u State Departmentu
sudjelovati na prvom ministarskom sastanku Partnerskog vijeća
Američko-jadranske povelje kojem je domaćin zamjenik američkog
državnog tajnika Richard Armitage. Očekuje se inventura obavljenih
priprema tri zemlje za članstvo u NATO-u.
Na pitanje da li Washington vrši pritisak na Hrvatsku da uhiti
haškog optuženika generala Antu Gotovinu i uvjetuje li time i
suradnjom s Haškim sudom ulazak Hrvatske u NATO, Šimonović je
odgovorio negativno.
"Mi ovdje nismo podvrgnuti pritiscima nego upravo obrnuto, mi smo
došli pritiskati glede našeg što bržeg uključenja u euroatlanstke
integracije," rekao je on.
Šimonović će se na vlastiti zahtjev u Washingtonu ipak sastati i s
američkim veleposlanikom za ratne zločine Pierreom-Richardom
Prosperom.
On je kazao kako bi ga iznenadilo "kada bi s gospodinom Prosperom
razgovarali samo o ekonomskom razvoju, a ne o suradnji s Tribunalom
za bivšu Jugoslaviju".
Šimonović je napetosti između Europske unije i Sjedinjenih Država
posebice oko Iraka i Međunarodnog kaznenog suda (ICC) ocijenio
velikim problemom za Hrvatsku i države koje su u sličnoj poziciji.
"Mi zaista posvećujemo veliki značaj ulozi Sjedinjenih Država, a
ujedno Europsku uniju doživljavamo kao svoju budućnost," rekao je
on. "Zaista je pogrešno i loše, i za Sjedinjene Države i za Europsku
uniju, a i za Hrvatsku i druge države, da države koje dijele
temeljni sustav vrijednosti ne mogu prevladati neke probleme i naći
za njih zajedničko rješenje".
"Hrvatskoj i cijelom nizu država to je vrlo teško i stavlja ih u vrlo
neugodnu poziciju,", rekao je Šimonović.
Govoreći u institutu Woodrov Wilson, Šimonović je kazao kako
vjeruje da Hrvatska može sustići Rumunjsku i Bugarsku koje bi
trebale ući u EU 2007.
Na razgovorima u Kongresu Šimonović je u kontekstu predstojećih
izbora u Hrvatskoj poručio sugovornicima da je Hrvatska otišla tako
daleko u demokratskoj i ekonomskoj tranziciji da više nema povratka
na staro. Glede vanjskopolitičkih prioriteta, uključenja u EU i
NATO, on je rekao kako ih u Hrvatskoj dijele sve relevantne
političke stranke i velika većina stanovništva.
"Mislim stoga da izbori tu ne mogu ništa promijeniti", rekao je on.
Glede bilateralnih odnosa SAD-a i Hrvatske i otvorenih pitanja
odnosa prema Iraku i ICC-u Šimonović je kazao kako u ovoj fazi nije
bilo riječi o spornim temama.
"Nismo ulazili u sporne teme nego smo pokušali ilustrirati značaj
koji ima daljnje širenje Europske unije i NATO-a za stabilnost
regije", kazao je on.
On je rekao da je "problem" u odnosima sa Sjedinjenim Državama što
one u ovom trenutku ima prioritetnija pitanja, poput Iraka,
Afganistana i Al Qaede te vlastitih predsjedničkih izbora, nego što
su to odnosi s Hrvatskom.
"Upravo stoga je ovo bila prilika da se tri države... svaka na svoj
način i uzajamno se podupirući ponovno nametnu Sjedinjenim
Državama i da uspostavimo dijalog oko našeg prijama u NATO," rekao
je Šimonović.
Glede sporazuma o neizručenju Amerikanaca ICC-u, koji SAD traži od
Hrvatske, i mogućeg slanja hrvatskih vojnika u Irak, Šimonović je
rekao da o tome nije posebno razgovarano niti očekuje te
razgovore.
"Sasvim sigurno zadnji dani prije izbora nisu jako povoljni za
velika obećanja kojima se onda veže budući sastav vlade", dodao je
zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova.
(Hina) sl sd