ZAGREB, 12. studenog (Hina) - Ujedinjena Europa će od svibnja 2004. "rasti samo na sjeveru, ostavljajući jugu katastrofu na Balkanu", no odluka EU-a o financiranju dijelova koridora 5, željezničke osi
Venezia-Trst-Ljubljana-Budimpešta-Kijev, pokazuje da "se nešto novo kreće prema Sredozemlju i izravno se tiče Italije", komentira La Repubblica prometno povezivanje Europe.
ZAGREB, 12. studenog (Hina) - Ujedinjena Europa će od svibnja 2004.
"rasti samo na sjeveru, ostavljajući jugu katastrofu na Balkanu",
no odluka EU-a o financiranju dijelova koridora 5, željezničke osi
Venezia-Trst-Ljubljana-Budimpešta-Kijev, pokazuje da "se nešto
novo kreće prema Sredozemlju i izravno se tiče Italije", komentira
La Repubblica prometno povezivanje Europe.#L#
Prometno širenje Europe na istok odvija se sjeverno od Alpa, te će
prostor između Visle i Dunava postati logističko središte
ujedinjene Europe a Beč na određeni način, ponovno postati
prijestolnica carstva, piše La Repubblica.
Berlin i Beč "neumorno su od pada komunizma radili na širenju svog
nadzora nad željezničkom mrežom susjednih zemalja tako da sav
željeznički promet između Ukrajine, nove poslovne granice EU-a, i
zapadne Europe prolazi preko Njemačke i Austrije, primjećuje list
upozoravajući kako, istovremeno, talijanska željeznička mreža
zapravo završava u Mestrama gdje bi trebao počinjati paneuropski
koridor 5.
"Već se putovanje prema Trstu odvija balkanskim tempom" a cijene
željezničkog prijevoza obeshrabruju poduzetnike jer prijevoz robe
željeznicom od Trsta do Budimpešte "nije pogodan ni cijenom, ni
pouzdanošću, ni brzinom", ocjenjuje list.
Talijanske željeznice "spavaju" te su na koridoru 5 "još su uvijek
zaglavljene u studijama izvodljviosti", upozorava list i
primjećuje da su se "čak i Slovenci pokrenuli kako bi izbjegli da se
do Budimpešte, kao u prošlosti, ide preko Hrvatske". Slovenci su
ponovno aktivirali stari željeznički pravac prema Mađarskoj, no
"čine to poglavito kako bi unutrašnjost povezali sa svojom jedinom
lukom, Koprom, gledajući, kako je i logično, na svoje interese
prije nego na europske ili talijanske", primjećuje list.
La Repubblica primjećuje da Prodijev popis prioritetnih prometnih
pravca za financijsku pomoć EU-a predviđa pokretanje radova za
područje Jadrana i Baltika, no nije određen "preferencijalni
pravac za ulaganja". "U teoriji novi bi pravci trebali ostati
unutar EU-a. No na Jadranu, kako se može naslutiti, oni mogu biti
konkurentni samo ako se uključe dalmatinska, crnogorska i albanska
obala. Svjesna toga Italija je već nastojala uključiti Balkan u
prioritetne mreže, a i Prodi to zagovara. No oporba unutar EU-a još
je snažna, a igre su još otvorene", piše list.
(Hina) akoz