OPATIJA, 12. studenoga (Hina) - Zadržavanje stope gospodarskog rasta od najmanje 5 posto godišnje, uz nisku stopu inflacije od 2 do 3 posto godišnje, smanjenje broja nezaposlenih na manje od 200.000, uz maksimalnu stopu nezaposlenosti
10 posto, uvođenje međustope PDV-a od 12 posto za poljoprivredu, prehranu i turizam, naglasci su iz izlaganja premijera Ivice Račana na danas započetom 11. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji.
OPATIJA, 12. studenoga (Hina) - Zadržavanje stope gospodarskog
rasta od najmanje 5 posto godišnje, uz nisku stopu inflacije od 2 do
3 posto godišnje, smanjenje broja nezaposlenih na manje od 200.000,
uz maksimalnu stopu nezaposlenosti 10 posto, uvođenje međustope
PDV-a od 12 posto za poljoprivredu, prehranu i turizam, naglasci su
iz izlaganja premijera Ivice Račana na danas započetom 11.
savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji.#L#
Ova je Vlada donijela dugoročnu strategiju gospodarskog razvoja,
prema kojoj bi BDP po stanovniku u sljedećih desetak godina trebao
biti udvostručen u odnosu na 2001. godinu, a nezaposlenost
prepolovljena uz zadržavanje stabilnog makroekonomskog okvira,
kazao je Račan pred nekoliko stotina dužnosnika, ekonomista i
gospodarstvenika koji će tijekom trodnevnog savjetovanja
raspravljati o ekonomskoj politici Hrvatske u 2004.
Premijer je u svom govoru podsjetio na postignuća Vlade u protekle
četiri godine, ističući da je postignuta stabilnost, otvorenost i
konkurentnija Hrvatska. No, ne krije da se više moglo napraviti u
sprječavanju i kažnjavanju gospodarskog kriminala i korupcije,
efikasnijoj pravnoj državi, poticanju izvoza i dr.
Veliku pozornost sudionici današnje rasprave posvetili su pitanju
duga, posebice problemu inozemnog duga.
Tako premijer Ivica Račan ističe da svi relevantni analitičari
napominju da zaduženost Hrvatske još nije visoka i da ne
predstavlja prepreku daljnjem rastu i razvoju. Hrvatska se
ocjenjuje srednje zaduženom zemljom i nitko ne dovodi u pitanje
sposobnost otplate naših dugova, kazao je.
Po podatcima koje je iznio guverner Hrvatske narodne banke (HNB)
Željko Rohatinski vanjski dug Hrvatske krajem rujna iznosio je 19,9
milijardi dolara, a ocjenjuje da bi do kraja godine mogao narasti na
21 milijardu. Prirast duga u prvih devet mjeseci ove godine bio je
4,6 milijardi dolara nominalno, ili 3,4 milijarde realno (bez
utjecaja međuvalutnih promjena), rekao je.
Rohatinski smatra da je s oko 70 posto prirasta inozemnog duga
izravno upravljala ekonomska politika, odnosno da su Vlada, Sabor i
državne institucije svojim djelovanjem ili pak njegovim izostankom
bitno utjecali na potražnju za inozemnim kreditima.
Po njegovim riječima, gotovo polovica vanjskog duga pod kontrolom
je države, jer je i dio duga poduzeća ostvaren uz državna jamstva, a
najveći dio duga stanovništva uvozom trajnih potrošnih dobara.
Rast vanjskog duga u posljednje tri godine rezultat je rasta
investicija i stagniranja štednje, kazao je Rohatinski.
Guverner ocjenjuje da su ciljevi monetarne politike u ovoj godini
uglavnom ostvareni - prepolovljen je rast plasmana banaka,
smanjene su kamatne stope, inflacija je niska, a tečaj stabilan.
No, nije ostvareno smanjenje robnog deficita i usporavanje
vanjskog duga. Nije provedena efikasna mjera kapitalnih
restrikcija, a HNB se, kaže Rohatinski, za to se nije odlučila jer
bi to, bez mjera i utjecaja ostalih politika moglo dovesti do
financijske krize. Napominje, međutim, da u budućnosti takve mjere
nisu isključene.
Saborski zastupnik HDZ-a Ivo Sanader smatra da konkurentnosti
gospodarstva treba povećati poreznom reformom, smanjenjem
troškova države, povećanjem naplate poreza. Po njemu, cijeli
porezni sustav ponovno treba urediti prema sustavu koji je bio do
2000.
Sanader se osvrnuo na izlaganje guvernera Rohatinskog te ocijenio
da je nerespektiranje monetarne vlasti dovelo do neprimjerenih
poteza Vlade, te da bi to u demokratskim zemljama tumačili kao napad
na gospodarski sustav zemlje.
Ministar financija Mato Crkvenac pak u svom izlaganju ističe kako
nije istina da izvršna vlast nije poštivala odluke monetarne
vlasti.
Na upit novinara za komentar Sanaderovog istupa, premijer Račan je
rekao da je istup guvernera Rohatinskoga o vanjskom dugu zemlje bio
dobar, ali da ga Sanader "očito nije dobro razumio". Ako bi se u
sljedećem razdoblju provodio gospodarski program HDZ-a, to bi bilo
u korist bogatih, a na štetu siromašnih, i kao takav neće dugo
opstati, rekao je Račan.
Na današnjem skupu sudjelovao je i predsjedavajući Vijeća
ministara BiH Adnan Terzić koji je najavio skoro potpisivanje
ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i
BiH, te o novom graničnom režimu, pri čemu je najavio da će se
granica između dvije zemlje uskoro moći prelaziti uz osobne
dokumente.
Hrvatska je najznačajnijih gospodarski partner BiH, rekao je
Terzić, pozivajući hrvatske gospodarstvenike da nastave s
ulaganjima u BiH.
(Hina) hšup/bn ds