ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Oko 43 posto prometa mesa i mesnih prerađevina u Hrvatskoj nije evidentirano, procjena je Udruge prehrambene industrije, poljoprivrede i šumarstva pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).
ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Oko 43 posto prometa mesa i mesnih
prerađevina u Hrvatskoj nije evidentirano, procjena je Udruge
prehrambene industrije, poljoprivrede i šumarstva pri Hrvatskoj
udruzi poslodavaca (HUP). #L#
Po procjenama Udruge, od ukupno potrošenih količina osnovnih vrsta
mesa u Hrvatskoj (goveđe, juneće, svinjsko i meso peradi) i mesnih
prerađevina u količini od 261 tisuće tona, putem raznih oblika
legalne kupnje potrošači nabave 140 tisuća tona, ili 57 posto, dok
112 tisuća tona (43 posto) sa stanovišta potrošnje pripada sivoj
ekonomiji. Kad bi kompletan promet mesa i mesnih prerađevina prošao
kroz porezne škare, državni proračun bio bi bogatiji 1 i 1,2
milijarde kuna, procjenjuje udruga poljoprivrede.
Procjene Udruge pokazuju da čak oko 62 posto potrošnje svježeg
svinjskog mesa i oko 43 posto prerađevina od svinjskog mesa nije
evidentirano. Kod goveđeg, telećeg i junećeg mesa, nezabilježen
promet iznosi 22 posto, a kod mesa peradi 40 posto.
Do ovih rezultata Udruga poljoprivrede došla je na osnovi
procijenjene potrošnje mesa dobivene umnoškom potrošnje mesa po
stanovniku i broja stanovnika i njezinom usporedbom sa legalnim,
evidentiranim prometom. Po podacima Udruge poljoprivrede, ukupna
potrošnja svinjskog mesa u Hrvatskoj godišnje iznosi 88 tisuća
tona, prerađevina od svinjskog mesa 80 tisuća tona, svježe
govedine, teletine i junetine 45 tisuća tona, njihovih prerađevina
7 tisuća tona te svježeg mesa peradi 42 tisuće tona i prerađevina
mesa peradi 7 tisuća tona.
Osnovni razlog ovakvom stanju, drže proizvođači i prerađivači
mesa, je u raširenom neevidentiranom uzgoju i klanju stoke za
vlastite potrebe. Rješenje vide u zabrani privatnog
neevidentiranog klanja stoke, izgradnji sustava komunalnih
klaonica i temeljitoj evidenciji o svakom grlu stoke. Smatraju da
je pogrešna politika koja potiče seljačku stočarsku proizvodnju
koja nije u sustavu PDV-a. Time se, smatraju, stvara tržišni
dualizam u kojem organizirana poduzeća preživljavaju samo zato što
imaju materijalne rezultate dvostruko bolje od seljaka, a dijelom i
zbog tehnološke baze za proizvodnju koju nije moguće imati u sivoj
zoni.
(Hina) duk ds