ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - Svečana sjednica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) posvećena slavistu Vatroslavu Jagiću održana je danas u Velikoj dvorani Akademije u povodu 80. obljetnice njegove smrti.
ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - Svečana sjednica Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti (HAZU) posvećena slavistu Vatroslavu Jagiću
održana je danas u Velikoj dvorani Akademije u povodu 80.
obljetnice njegove smrti.#L#
Vatroslav Jagić bio je Hrvat rodom, osjećajem i iskustvom izraslim
iz hrvatske sudbine, pa ne stoji ocjena koja se često čuje kako je
doduše bio Hrvat, istaknuo je akademik Radoslav Katičić koji je na
svečanoj sjednici govorio o Jagićevu iznimnu znanstvenu opusu.
Istina je i da je Jagić bio "širok" Slaven i svjetski znanstvenik,
ali, kako je ustvrdio Katičić, bio je to po svojemu hrvatskom
iskustvu koje je bilo ugrađeno u njegovo kompleksno djelo širokoga
značenja.
Jagić je nedvojbeno veliki lik hrvatske i svjetske znanosti čije je
djelo golemoga značenja teško obuhvatiti jednim prikazom, rekao je
Katičić. Jagić je djelovao u širinu i njegovo znanstveno djelo, kao
malo koje, pripada cijelomu svijetu, dodao je.
Zasnovano na brižnomu studiju pojedinosti, Jagićevo znanstveno
djelo izrazito se uklopio u ozračje pozitivizma i pridonijelo
opsežnomu gradivu slavenske filologije, više od opusa bilo kojega
drugog slavista, ocijenio je Katičić.
Vatroslav Jagić rođen je 6. srpnja 1838. u Varaždinu u uglednoj
građanskoj čizmarskoj obitelji, koja je, kako je rekao akademik
Katičić, bila u potpunosti hrvatska i iz koje su potekli brojni
svećenici koji su svi bili pristaše ilirskoga pokreta.
Kršten kao Ignacius, Jagić u Zagrebačkoj gimnaziji mijenja ime u
Vatroslav koje je kasnije u potpunosti i prihvatio što je pak, dodao
je Katičić, potvrda da je Zagrebačka gimnazija, usprkos
apsolutizmu, njegovala stečevine ilirizma.
U Beču je diplomirao klasičnu filologiju i njemački, a po povratku u
Zagreb koji se poklopio s padom apsolutizma, Jagić je dobio odlično
namještenje na Zagrebačkoj gimnaziji zahvaljujući i izvrsnomu
znanju hrvatskoga jezika. Jagić se u vrijeme osnivanja Akademije
1866. našao među prvim pravim, kako se danas kaže redovitim
članovima. Bio je profesor u Odessi, Berlinu i Petrogradu, a umro je
u Beču 5. kolovoza 1923.
U drugome dijelu svečane sjednice prikazan je igrano-dokumentarni
film o biskupu modruškomu Šimunu Kožičiću Benji (rođenu oko 1460. a
preminulom 1536. u Zadru).
Biskup Kožičić je tijekom izgnanstva iz Modruša u Rijeci u
razdoblju od 1530. do 1531. u glagoljskoj štampariji koju je
osnovao tiskao šest knjiga na hrvatskom, čakavskom redakcijom
staroslavenskoga jezika, među kojima i Misal hrvacki te Žitija
rimskih arhijerejov i cesarov.
Na Lateranskome koncilu u Rimu održao je 1513. i 1516. poznate
govore u kojima je upozorio na teško stanje u Hrvatskoj pod turskom
okupacijom i tražio da se povede rat protiv Turaka.
Snimanje filma potpomogla je Zaklada HAZU.
(Hina) ip mc