FRANCUSKA: POTREBA ZA IMIGRACIJOM

piše: Frano Cetinić PARIZ, 9. studenoga (Hina) - Francuska, kao i ostale članice Europske unije, suočena je s dvostrukim izazovom s borbom protiv "divlje" ili ilegalne imigracije, i sa sve izraženijom potrebom za "ekonomskom imigracijom" da bi se održale postojeća ravnoteža u odnosu radnog i neradnog dijela stanovništva.#L# U zemlji koja broji oko 3 milijuna nezaposlenih, i u kojoj 7,5 posto ukupnog stanovništva čine useljenici (ne računajući one "ilegalne", kojima se po definiciji, ne zna broja) ovo je pitanje na dnevnom redu već treću godinu, točnije od rujna 2000. i tada objavljenog "alarmantnog" izvještaja Ujedinjenih naroda, po kojem će EU do 2025. biti potrebno 159 milijuna useljenika, samoj Francuskoj 760 tisuća godišnje, ili ukupno 23 milijuna u istom razdoblju. Izvještaj UN je doživio oštre kritike jer je pošao od jednostavnih projekcija demografskih podataka i regresivne stope nataliteta u zemljama Europske unije, ne uzimajući u obzir druge varijable. Po jednom od njegovih "najsmjelijih" scenarija, naime, EU u razdoblju od 1995. do 2050. potrebno čak milijardu i 400 milijuna imigranata, od toga 94 milijuna samo Francuskoj. U studenom prošle godine, francuski Komesarijat za Plan objavljuje svoju studiju: "Imigracija, tržište rada i integracija" te ustvrđuje da se u Francusku godišnje legalno useljava 70 do 100 tisuća stranaca, temeljem "obiteljskog okupljanja", privremene ili trajne radne dozvole ili radi školovanja, i da je, povrh toga, Francuskoj godišnje potrebno do 20 tisuća dodatnih useljenika. Naposljetku, koncem prošlog mjeseca - 29. listopada - istoga dana kad je u Nacionalnoj skupštini usvojen novi zakonski projekt o imigraciji, kojim se pooštravaju uvjeti ulaska i boravka u zemlji - Ekonomsko-socijalno vijeće objavljuje svoj izvještaj u kojem se ono zalaže za povećanje broja useljenika po stopi od 10 tisuća godišnje po osnovici od 70 tisuća legalnih useljenika u prošloj godini. S jedne strane, dakle, novi zakon kojim se otežavaju uvjeti boravka stranaca u zemlji - produljenje, na primjer s tri na pet godina, roka za dobivanje "boravišne iskaznice", a s druge, izvještaj koji predlaže "otvaranje putova za legalni ulazak", "olakšanje procesa obnove boravišnih iskaznica", uvođenje "viza s ograničenim trajanjem" i "kontrolirano useljenje", posebno kvalificirane i visoko kvalificirane radne snage. Također se ukazuje da u Francuskoj veliki broj mladih, oko 20 posto, izlazi iz škola s niskim kvalifikacijama (dok je europski prosjek 9 posto), a ni broj diplomiranih studenata, oko 150 tisuća, ne odgovara potrebama, posebno ne u zdravstvu, gdje je već sada svaki treći kirurg stranog porijekla. No, ova ideja, da bi "ekonomska imigracija" mogla riješiti tradicionalne boljke francuskog društva, nije jednodušno prihvaćena, pa se ukazuje i na činjenicu da su izvještaj podržala 83 glasa u Ekonomsko-socijalnom vijeću, 78 ih je bilo protiv, a 24 uzdržana, dok Nacionalna agencija za zapošljavanje (ANPE) podsjeća na postojanje velikih unutarnjih rezervi radne snage, ponajprije oko 3 milijuna onih koji traže posao. I dok kritičari "ekonomske imigracije" ukazuju na to da je EU već postala prva useljenička destinacija, ispred SAD i Kanade (s milijun i 400 tisuća legalnih ulazaka godišnje, spram 850 tisuća u slučaju SAD i Kanade zajedno), zagovornici ovoga "čarobnog rješenja" ponavljaju kako i s takvom rekordnom stopom useljenja udio useljeničke populacije u ukupnom stanovništvu Europske unije jedva prelazi 5 posto. Od jednog euro-summita do drugog, ovo se pitanje odlaže, rješavaju se samo hitni sigurnosni aspekti, pa je tako i za posljednjeg europskog vijeća u Bruxellesu, 16. i 17. listopada, odbačen bio talijanski prijedlog o uvođenju "imigrantskih kvota". Francuski predsjednik Jacques Chirac odbio je tada, kao i njemački kancelar Gerhard Schroeder, i sam prijedlog da se politika useljeničkih kvota samo spomene u zaključcima summita. (Hina) fcet br