DNEVNI PREGLED, PETAK, 07. 11. 2003.

ZAGREB, 7. studenog (Hina) - Hrvatska ======== RDW/Koeln - Schroeder je Zagrebu uputio pogrešan signal Njemački kancelar Gerhard Schroeder uputio je Hrvatskoj pogrešan signal, tvrdi u razgovoru za Deutsche Welle diplomat i međunarodni posrednik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schwarz-Schilling. On je izrazio nezadovoljstvo izjavom njemačkog kancelara Gerharda Schroedera da ulazak Hrvatske u Europsku uniju ne treba uvjetovati izručenjem Ante Gotovine, prenosi njemačka postaja. Postojanje pravne države i vladavina prava glavni je preduvjet za članstvo u EU-u, dodajući da "pravne države nema ako se ratni zločinci ili oni koji bi trebali biti optuženi ne izvedu pred sud koji je osnovao UN. Utoliko je nastup kancelara Schroedera pogrešan znak", prenosi DW njegove riječi. Schroederovu izjavu ne treba promatrati kao njemačko stajalište, smatra Schwarz-Schilling: "To je osobno mišljenje saveznog kancelara. Vjerujem da u slučaju da mu je Michael Steiner bio vanjskopolitički savjetnik, on bi ga odgovorio od takvih izjava. Mislim da je loše što su ovime njemačka stajališta dospjela pod sumnju", zaključuje Schwarz-Schilling. Finance/Ljubljana - Upiranje prstom u Hrvatsku škodi ugledu Slovenije Slovenija je možda u odnosima s Hrvatskom propustila najbolji trenutak za sređivanje međusobnih odnosa a "agresivnija" politika prema Zagrebu, koju personalizira Dimitrij Rupel pogrešan je pristup jer ga ne odobrava ni Europa, tvrdi slovenski poslovni dnevnik "Finance". Glavni je akter - "ali vjerojatno ne i autor" - takve politike ministarstvo vanjskih poslova, ističe list. Predsjednik vlade skriva se iza njegovih leđa i čeka rasplet. Posebno je važno da Rupel u odnosima s Hrvatskom ne postigne proboj jer bi ga u tom slučaju bilo teže smijeniti, tumače "Finance". Predsjednik države nema pak mišljenje o tome kao ni o drugim važnim stvarima ili se ono ne čuje", dodaje list, pitajući koji bi bio "najbolji trenutak" da Slovenija uredi svoje odnose s Hrvatskom. "Agresivna" politika Ljubljane u vezi s hrvatskim proglašenjem gospodarskog pojasa u Jadranu možda je bila promašena jer je pojas ipak proglašen, a u Europi nije dočekana sa simpatijama niti politika "tužakanja" u Bruxellesu, odnosno bježanja "pod europsku suknju", konstatiraju "Finance". "U zaoštravanju odnosa s Hrvatskom slovenska je politika osjetila novu snagu buduće članice EU-a i počela upirati prstom u susjednu državu a upitno je mogu li takvi postupci stvoriti ozračje konstruktivnog dijaloga i koristiti ugledu Slovenije kao države s nekonfliktnom diplomacijom", zaključuje slovenski list. Delo/Ljubljana - Hrvati izazivaju s hrvatskim simbolima u Piranskom zaljevu Hrvati su u Piranskom zaljevu povećali uzgajalište školjaka i postavili daleko veću ploču od prijašnje o zabrani pristupa uzgajalištu, no Danijel Kolec, predstavnik hrvatskih ribara tog područja, tvrdi da ta ploča visi već više od pola godine i da na uzgajalištu nije postavljena nijedna nova posuda, piše Delo u petak. Slovenski ribarski inspektor Robert Smoje tvrdi da su "Hrvati prije nekoliko dana u more uz sadašnja tri polja dovezli još jedanaest posuda u kojima još nema školjaka. Niz bova postavljen je na sjevernoj strani, dakle u smjeru prema Portorožu", navodi Delo. "Osim toga su prije dva dana umjesto manjeg natpisa o zabrani pristupa uzgajalištu školjaka, objesili jako velik natpis (otprilike dva puta tri metra), koji zabranjuje pristup a na njemu je i hrvatski grb", piše list. "Kakvog smisla imaju hrvatski državni simboli usred Piranskog zaljeva, Danijel Kolec nije mogao objasniti ali je i dalje tvrdio da je taj natpis u moru više od pola godine iako svježina boja to opovrgava", nastavlja list. Hrvatski ribari su prije nekoliko godina postavili uzgajalište školjaka oko 300 metara od obale što bilo protivno svim dogovorima o izbjegavanju incidentnih djelovanja, tvrdi list, a "sada se opet pomalo šire, izazivaju s hrvatskim državnim simbolima, nastavljaju praksu koju su započeli i ponašanje koje je lani dovelo do incidenata u Piranskom zaljevu", piše Delo. Delo/Ljubljana - Letica na Svetoj Geri Ljubljansko Delo od petka piše kako je hrvatski sociolog i kandidat HSP-a Slaven Letica na početku svoje izborne borbe obišao Svetu Geru i pozvao Sloveniju da je do 18. studenog demilitarizira. List piše kako je Letica na Svetu Geru došao u odori bana Jelačića, te da je slovenskim vojnicima nudio hrvatske jabuke i smokve. "Sve je prošlo u više manje šaljivom ozračju, jer se ni hrvatski policajci nisu pretjerano opterećivali, nego su promrzli uz vatru promatrali što se događa. Slovenaca u modrim odorama nije bilo, iako su mogli nekoga i kazniti za kršenje propisa o kretanju na području državne granice", piše list. Delo ocjenjuje da Letičina "predizborna predstava, po svoj prilici, nije usmjerena protiv Slovenije" i podsjeća da se Letica "često proglašava velikim prijateljem Slovenije". Regija/Europa ============= Oslobođenje/Sarajevo - RS je dokaz trajanja velikosrpske ambicije Prihvaćanjem reforme sustava obrane, "što podrazumijeva i izmjenu entitetskog ustava", skupština Republike Srpske učinila je "značajan ustupak za jačanje bosanskohercegovačkog državnog subjektiviteta", smatra sarajevsko Oslobođenje. Međunarodni pritisak i strah od posljedica nisu ni dopuštali drugačije rješenje a vladajuća će nomenklatura u RS-u i dalje činiti kompromise kako bi očuvala svoj položaj i RS kao "bazu svoje političke i ekonomske egzistencije", dodaje sarajevski list. Premijer Dragan Mikerević izjavio je također da je istina o Srebrenici "potrebna srpskom narodu", navodi "Oslobođenje", konstatirajući da "tako nešto još nitko u RS-u nije rekao. Ipak, navedene dvije "vrlo pozitivne" geste iz RS-a "neće promijeniti karakter tog entiteta o kojem najplastičnije govori rečenica glavne tužiteljice haaškog suda Carle del Ponte: 'RS je i dalje mirno utočište za optužene i to zato što banjalučke vlasti uopće ne surađuju sa sudom', navodi list. RS je "dokaz trajanja velikosrpske ambicije a nijedan politički čimbenik - "ni domaći ni strani" - nije učinio ništa kako bi promijenio narav tog entiteta, prije svega masovnim povratkom Hrvata i Bošnjaka u gradove", zaključuje "Oslobođenje". RDW/Koeln - Balkanske zemlje nisu dovoljno gospodarski konkurentne Izuzetno dobre gospodarske pokazatelje bilježe zemlje koje novac troše na obrazovanje ili zdravstvo a ne na neproduktivne izdatke poput obrane ili subvencija, za Deutsche Welle objašnjava glavni ekonomist Svjetskog ekonomskog foruma Augusto Lopes-Claros rezultate u ovogodišnjem izvješću Svjetskog ekonomskog foruma (SEF) o globalnoj konkurentnosti. Izvješće pokazuje da je "Hrvatska je kao 53. najbolje plasirana bivša komunistička balkanska zemlja na listi od 102 zemlje, slijede Bugarska i Rumunjska na 64. i 75. mjestu, a sve su tri s obzirom na prošlu godinu pale u prosjeku čak za pet mjesta. Istodobno su države nekadašnjeg istočnog bloka na listi između 20. i 45. mjesta", objavljuje DW. Lopes-Claros primjećuje da su nacionalna gospodarstva u tranziciji pokazala su "da mogu izdržati globalnu konkurenciju, a ukoliko dugoročno očekuju nagradu poput članstva u EU-u, sposobne su voditi dobru politiku koja je nužna za poboljšanje konkurentnosti". Gospodarstva Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Rumunjske i Srbije nakon desetljeća tranzicije imaju više teškoća, a izvješće SEF-a ukazuje u pravilu na probleme poreznog sustava, korupcije, manjka ulaganja, političke nestabilnosti ili pretjerane birokracije, prenosi DW. Postaja primjećuje kako izvješće SEF-a ukazuje i na nacionalne posebnosti pa tako, primjerice, "u Hrvatskoj izgleda da nema razlika u primanjima muškaraca i žena, ali je porodiljni dopust prekratak". Izuzetno dobre ekonomske pokazatelje bilježe samo one zemlje koje novac troše na obrazovanje ili zdravstvo a ne na neproduktivne izdatke kao što je obrana ili subvencije, objašnjava glavni ekonomist SEF-a u razgovoru za DW. FT/London - Poljska "kampanjski" pristupa reformama za ulazak u EU Opomene u izvješću o napredovanju reformi uoči pristupa Europskoj uniji zahtijevaju hitnu pozornost i odgovarajuće poteze poljske vlade, upozorava Financial Times. Deset novih članica već je obavilo veliki dio priprema za pristup Uniji i transformacija je vidljiva na svakom koraku. Znalo se, također, da će Poljska kao najveća pridošlica s najsloženijim gospodarskim i strukturnim problemima predstavljati "najveći izazov", napominje list. Vlada u Varšavi nije iskoristila postupno poboljšanje prilika u privredi da skreće vlastita izdvajanja i "usredotoči resurse na najvažnija područja, koja moraju biti spremna za članstvo u EU", konstatira FT, upozoravajući Poljake da će - budu li i dalje otezali s pripremama - sami biti najveći gubitnici. Uz široka područja poput socijalnog osiguranja, privatizacije i reforme upravnog sustava, hitne intervencije nužne su i u sektoru poljoprivrede, ističe list, dodajući da Poljska tek treba formirati agencije za isplatu i sustav kontrole kao uvjete za isplatu subvencija seljacima. Odgode bi mogle stajati seljake subvencija a poljsku privredu izgubljenog izvoza. Pregovori za pristup dopuštali su specifične odgode u privredbi politike EU-a ali "nema opravdanja za neuspostavljanje sustava, nužnih za ostvarivanje neposrednih povlastica", dodaje FT. Poljski su problemi prolazni ali vlada se ne smije opustiti kako ne bi od samog početka došla na zao glas zbog otezanja i nekompetentnosti, zaključuje britanski list. WP/Washington - SAD gubi novu Europu Vlade zemalja središnje Europe odlučile su se pridružiti koalicijskim snagama u Iraku jer se, za razliku od zapadnih Europljana, ne osjećaje ugroženima od SAD-a i podržavaju njegovo predvodništvo, no ako Sjedinjene Države nešto ne poduzmu "ovo bi moglo biti posljednje izvanredno stanje u kojem mogu računati na potporu središnje Europe", upozorava u komentaru za Washington Post Radek Sikorski, bivši poljski doministar obrane i vanjskih poslova. Zemlje središnje Europe su se nadale kako će njihovo učešće u Iraku proizvesti osjećaj uzajamne obveze, a "većina je vjerovala da će Sjedinjene Države htjeti pokazati kako se isplati biti prijatelj Amerike", piše Sikorski. "Sada, međutim, izgleda da će te zemlje biti razočarane. Šest mjeseci nakon invazije tvrtke iz regije još uvijek čekaju dok američki divovi ulaze u Irak", objašnjava Sikorski i napominje da su se Poljska i Bugarska nadale da će im svrstavanje uz SAD pomoći da naplate milijarde dolara iračkog duga, a umjesto toga se na njih vrši pritisak da dug otpišu. Isto tako, nastavlja Sikorski, te su se zemlje nadale da će im SAD pomoći osuvremeniti njihove vojske, a umjesto su morale odgoditi svoja ulaganja u obranu kako bi financirale operaciju u Iraku. Građane tih zemalja pak smeta američki vizni režim, te pitaju "zašto, ako smo tako dobri saveznici, ne možemo ući u SAD bez viza, poput Francuza ili Nijemaca", piše Sikorski. Sikorski navodi i da je su sa čuđenjem primljene i ocjene predsjednika Busha o Rusiji, odnosno njegova izjava kako "osjeća poštovanje za viziju Rusije predsjednika Putina" jer pohvale za "sve autoritarniji Putinov režim oživljavaju sablasti Jalte i umanjuju vjeru u SAD". Zapadna će Europa od sljedeće godine biti sve prisutnija u središnjoj Europi, financirat će projekte infrastrukture, poljoprivrednici će od EU-a dobivati subvencije a novinari i znanstvenici stipendije, podsjeća Sikorski i zaključuje da je bi bilo bolje, "da se SAD i uključi u igru, ako želi igrati". Le Soir/Bruxelles - Putin je profesionalni lažac Logika ruskog predsjednika Vladimira Putina bila je uništiti temelje demokratskog sustava koji je uspostavio Boris Jeljcin koncem 90-ih, kazao je u razgovoru za beligijski "Le Soir" Boris Berezovski, ruski politički disident koji od 2001. živi u Londonu. Putin je prvo prigrabio političku vlast i sve ovlasti drži u svojim rukama. Druga je etapa bila uništiti neovisna ruska glasila kako bi stvorio informacijski sustav dostojan Sovjetskog Saveza. Napokon, treća je etapa nadzirati novac i poslovne krugove: što je Putin nedavno učinio napavši Jukos, istaknuo je Berezovski. U slučaju Mihaila Hodorkovskog, kao i u mom slučaju, režim je stvorio pravne afere kako bi se oslobodio neovisnih ljudi, tvrdi Berezovski. Putinova je pobuda političke naravi: ušutkati one koji govore, one koji imaju gospodarsku vlast, ukratko, uspostaviti autokratsku vlast, dodao je. Moram priznati da mi je trebalo vremena da shvatim tko je Putin. On je profesionalni lažac - bivši djelatnik KGB-a, sovjetske tajne službe. On može ljude navesti da govore protivno od onog što misle. Podsjeća me na Staljina, premda nema njegovu odvažnost, rekao je Berezovski u razgovoru za "Le Soir". Le Monde/Pariz - Putin nastoji "odmrznuti" odnose s Vatikanom Između ruskog predsjednika Vladimira Putina i pape Ivana Pavla II., koji su se u srijedu po drugi put sastali u Vatikanu, nema sloge koja je postojala između Pape i Mihaila Gorbačova, primjećuje "Le Monde". Aktualni ruski predsjednik i Ivan Pavao II. moraju svladati dugotrajnu "zamrznutost" odnosa između Katoličke crkve, koja je vjerovala da je s povratkom vjerske slobode na istoku Europe pronašla novu sferu utjecaja, i velike Ruske pravoslavne crkve (70 milijuna vjernika), povijesnog svjedoka nacionalnog kontinuiteta i tradicionalnog predstavnika težnja ruskog naroda, ističe list. Zbog burnih unutarnjih prilika Putin se nije odvažio pozvati Papu da posjeti Rusiju bez suglasnosti patrijarha Alekseja II., pa se rimski prvosvećenik, koji dvadeset pet godina sanja o ujedinjenju zapadnog i istočnog "plućnog krila" kršćanstva, zauvijek mora oprostiti od zamisli o posjetu Moskvi, što će biti jedan od neuspjeha njegova pontifikata, dodaje "Le Monde". Le Figaro/Pariz - Afera Jukos označava slom američke liberalne ideje u Rusiji U prigodi posjeta Parizu, ruski predsjednik Vladimir Putin i francuski Jacques Chirac ne bi trebali razgovarati o aferi Jukos, već potvrditi jedinstvenost stajališta između Pariza i Moskve na političkom, gospodarskom i diplomatskom planu, piše "Le Figaro". Pariz i Moskva odavno proživljavaju medeni mjesec koji nije poremetila ni afera Jukos: po francuskom jakobinskom shvaćanju koje Kremlj pretače u pojam "vertikala vlasti", napad države koja je ostala bez resursa, sučeljena je s moći oligarha i s izazovom obnove uništene zemlje ne treba nikoga iznenaditi, tumači list. Francusko-rusko strateško (nuklearno područje, energetika), industrijsko (svemir, civilno zrakoplovstvo, razmjena tehnologije) i vojno podudaranje (vježbe, obuka, tehnologija) ima i veliku dodanu političku vrijednost: Pariz vodi u ime "multipolarnog" svijeta podmuklu borbu s Washingtonom za utjecaj i želi Rusiji prodati francuski, umjesto američkog, obrasca, dodaje list. Stoga se Pariz može samo radovati zbog bitke koju je pokrenula afera Jukos: kakav god bio njezin konačan ishod, čini se da je jedno već sigurno - američka liberalna zamisao doživljava slom u Rusiji, zaključuje list. Tema dana: Odnosi Rusije i EU-a =============================== Le Figaro/Pariz - Berlusconijeve pohvale iznenadile su i samog Putina Iako se nakon afere Jukos čini da Rusija postupno skreće prema autoritarizmu, talijanski premijer nastojao ju je na europsko- ruskom susretu na vrhu prikazati kao zemlju s "demokratskim uporištem" i blistavom budućnosti, piše "Le Figaro". Berlusconijeve su pohvale bile jako naglašene, a izjave i ton nevjerojatni s obzirom na sve manje slobode u Rusiji, pa se činilo da se i sam Putin začudio što je imao službenog predstavnika, ističe list. No, unatoč osmjesima i tiradama talijanskog premijera, europske je zemlje na summitu obuzela nelagoda budući da bi, nekoliko mjeseci uoči proširenja Unije, trebale imati jasnu i razumljivu sliku o budućim odnosima između Europe i velikog ruskog susjeda, ističe list. Dok Francuska i Njemačka, pokretane željom za ograničenjem američkog utjecaja, vide u odnosima s Moskvom strateški prioritet unatoč "ruskim nesavršenostima", članice Atlantskog saveza, napose kandidatske zemlje koje su dugo bile pod sovjetskom i ruskom kapom, nisu spremne zažmiriti na ruske autoritarne težnje, zaključuje list. Der Standard/Beč - EU nepotrebno štedi Putina kritike Na europsko-ruskom sastanku na vrhu u Rimu ustrajno je izbjegavano najvažnije i najosjetljivije pitanje: kamo predsjednik Vladimir Putin vodi Rusiju, konstatira bečki Der Standard. EU je Putinu olakšala stvar više no što je bilo nužno - talijanski premijer i predsjednik Vijeća Europe Silvio Berlusconi nezvan je preuzeo ulogu zagovornika i branitelja Rusa a predsjednik Povjerenstva EU-a Romano Prodi spomenuo je aferu Jukos tek uzgred, bez ikakve naznake prosvjeda, bilježi list. To je pitanje očitovalo nejedinstvo u Uniji - stav Povjerenstva vidno se razlikovao od stava predsjedništva Vijeća Europe pod dirigentskom palicom Silvija Berlusconija, "što vjerojatno ima veze s njegovim bliskim prijateljstvom s Putinom", nagađa Der Standard. Berlusconi je također prvi zatražio prijem Rusije u EU pa Europljani mogu biti samo sretni što se bliži kraj godine a time i njegova mandata u predsjedateljstvu Unije, napominje list. Rusija je nesumnjivo važna za EU koji dobrim dijelom ovisi o pošiljkama ruske nafte i zemnog plina baš kao što Moskva ovisi o europskim ulaganjima. No, za buduće profite nije nevažna ni činjenica da je Putin u Rusiji proveo smjenu elita, gazeći ljudska prava, slobodu medija, ratujući sa Čečenijom i tolerirajući korupciju koja danas ugrožava mladu rusku privredu. "Sve će se to jednog dana osvetiti", upozorava Der Standard. Die Welt/Berlin - Berlusconi i Putin maštaju o Europi iza Urala "Moglo bi se pomisliti da Berlusconi suosjeća s ruskim oligarsima koji su u Rusiji širili dašak kapitalizma a sada su u kandžama državne tajne službe", no pokazuje se da "prijateljstvo i prirodna srodnost" vladaju između ruskog predsjednika Putina i talijanskog premijera, piše berlinski Die Welt u petak. Slučaj magnata Hodorkovskog u EU-u i SAD-u izazvao je kritike, ali to se prijatelja Amerike i predsjednika Vijeća EU-a Berlusconija nije dojmilo, on drži da je Putin neokaljan, konstatira list i ističe da između Putina i Berlusconija ne vlada samo "muško prijateljstvo" nego i prirodna srodnost, jer su obojica u stanovitom smislu poduzetnici, "jedan na vječnom gradilištu Rusiji, drugi na maštovitom jugu". "Eksplozivno širenje Europske unije u Moskvi više nije tema za strah kao prodiranje NATO-a na Istok. Naprotiv. Širenje EU-a znači rušenje granica i identiteta s dvojbenim posljedicama lančane reakcije koju trajno ni Rusija neće zaustaviti. Ako EU s Turskom stigne do bliskoistočne sfere, zašto ne bi i do Urala i dalje? Rusiju ne brine hoće li to tada biti 'integracija' ili na koncu divovska zona slobodne trgovine. Kako bilo, tada će se ponuditi gospodarski uzlet Rusije i tržište koje seže do Pacifika. Kako bi tomu mogle odoljeti zapadne države Europe koje ovise o rastu?", pita list. "Po širokom prostornom razmišljanju koje ujedinjuje Putina i njegovog talijanskog prijatelja, vidi se da su u politici snovi nadređeni stvarnosti. Stoji da Putin teži za Europom i da Rusija razmišlja o vodećoj ulozi kao najjača kontinentalna sila, kao atomska sila, kao dobitnik u polaganoj propasti atlantske zajednice. Chirac kojega će Putin posjetiti poslije sastanka u Rimu, poduprijet će njegove europske zamisli", zaključuje berlinski dnevnik. DPA/Hamburg - Berlusconi brani Putina Na sastanku na vrhu EU-a i Rusije u Rimu, Berlusconi je strastveno branio svojeg prijatelja Putina od svake kritike zbog događaja s Yukosom i postupaka Rusije u Čečeniji, piše agencija DPA u petak. "Berlusconi je Putina držao za ruku i rječito objašnjavao da su sve sumnje protiv ruskog predsjednika neutemeljene", piše DPA i konstatira da je sastanak u Rimu "cementirao osobito dobre odnose Berlusconija i Putina". Berlusconi ne taji svoje zanimanje za što je moguće bliskije gospodarske odnose s Rusijom, pa čak za razliku od većine političara EU-a, drži mogućim pristup Rusije u EU, piše agencija i napominje da su se dvojica političara do sada sastala već devet puta. SZ/Muenchen - Berlusconi i Putin - ruka ruku mije Tvrdnje talijanskog premijera Silvija Berlusconija da pravna država u Rusiji nesumnjivo funkcionira ne predstavljaju ozbiljnu diplomaciju ali zato iza njih stoje ozbiljni interesi - i to obje strane, ističe Sueddeutsche Zeitung. Ruski predsjednik Vladimir Putin želi po svaku cijenu osigurati dio europskog gospodarskog kolača - bez prethodnih promjena u samoj Rusiji, tumači list. U tome mu talijanski premijer Silvio Berlusconi dolazi kao naručen budući da i sam želi sklapati poslove - ali samo u korist vlastite zemlje, Italije, ističe SZ. Nadalje, Putin bi talijanskom premijeru trebao osigurati i političku pozornost i ugled - posebno u kontekstu problema u vlastitom dvorištu, tumači SZ, zaključujući da Berlusconi uopće ne vodi računa o europskim već samo o vlastitim interesima. La Stampa/Torino - Pozitivno je sve što približava Rusiju Europi Sve što Rusiju približava Europi i zapadu treba se smatrati vrlo pozitivnim, piše o susretu Silvija Berlusconija i Vladimira Putina torinska La Stampa. Silvio Berlusconi je iskreno uvjeren da je odnos Italije, a šire Europske unije, s Rusijom Vladimira Putina prerastao u strateško savezništvo, dok je Putin sa svoje strane dao jamstva za unutarnji ruski demokratski proces, a još više glede spremnosti Moskve da uspostavi još čvršće gospodarske odnose s europskim partnerima, piše list. Činjenica da je Rusija veliki proizvođač energije i treba ulaganja zapada ipak ne isključuje neka otvorena pitanja poput "Čečenije, koja je postupno postala još jedan bazen islamističkog terorizma" što je, "između ostaloga, posljedica i ruske represije", nastavlja list. "Istina je da je postsovjetska Rusija još uvijek u tranziciji a Zapad (uključujući Ameriku, iz njenih razloga) mora pristati na kompromise, nadajući se da potiče ispravan razvoj. Uostalom, ulog u igri je golem. Ohrabrivanja i kritike, zanos i nepovjerenje, trebaju biti u ravnoteži kako bi se postigao željeni rezultat", ocjenjuje torinski list. La Repubblica/Rim - FIAT se vraća u Rusiju Torinska automobilska industrija Fiat ponovno pokušava ostvariti suradnju s Rusijom, ovoga puta Putinovom, radi izvoza svojih automobila i njihove možebitne proizvodnje u toj zemlji, piše La Repubblica od petka. U četvrtak su, u okviru posjeta Vladimira Putina Italiji, predstavnik Fiat-a i predstavnik ruske grupe CBE potpisali protokol koji predviđa izvoz Fiat-ovih automobila u Rusiju i njihovu možebitnu proizvodnju u toj zemlji, izvješćuje list. Putin je tom prigodom izrazio nadu da je potpisani sporazum "znak promjene odnosa grupe Fiat", te da će se u Rusiji ponovno pokrenuti proizvodnja Fiat-ovih automobila, a Fiat, primjećuje list, "ne može tražiti ništa bolje u trenutku kada mu trebaju tržišta kako bi ubrzao svoj izlazak iz krize". Tema dana: George Bush i Bliski istok ===================================== FT/London - Bush pretpostavlja sigurnost slobodi Govor američkog predsjednika Georgea Busha o Bliskom istoku imao bi veću važnost da je iskreno priznao da je i sam sklapao dogovore koji su prednost davali sigurnosti, a ne slobodi, ocjenjuje The Financial Times (po BBC-ju). Posebno nakon 11. rujna američki predsjednik često je pretpostavljao sigurnost slobodi, upozorava FT, podsjećajući da je SAD - kako bi ojačao ratne pozicije u Afganistanu - uspostavio vojne baze u susjednim azijskim državama i na taj se način poistovjetio s tamošnjim represivnim vladama. "Washington predvodi globalni obračun s terorizmom i pri tome tolerira kada vlade koje ga podupiru krše zakon, a ne treba ni spominjati da je SAD i sam prekršio mnoga pravila u odnosu prema ratnim zarobljenicima, podsjeća britanski list. The Independent/London - George Bush ide stopama Ronalda Reagana U najnovijem nastupu američki predsjednik George Bush predstavio se kao "novi Ronald Reagan", konstatira The Independent (po BBC- ju). Američki predsjednik obećao je da će na Bliski istok donijeti demokraciju i slobodu - slijedeći time primjer Ronalda Reagana, koji je prije 21 isto obećanje dao u slučaju Sovjetskog Saveza, uspoređuje list. Bush je predstavio "viziju modernog i demokratskog Iraka koji će biti uzor u regiji", ali je tom prilikom zaboravio spomenuti sve veći broj američkih žrtava kao i sve veći pritisak kojem je izložena američka vojska, primjećuje The Independent. The Daily Telegraph/London - Bush mijenja očevu politiku prema saveznicima na Bliskom istoku Američki predsjednik George Bush najavio je "povijesne promjene" u politici prema Bliskom istoku, koje će "uzdrmati prijestolnice američkih saveznika u regiji" - u prvom redu Ryad i Kairo, prognozira Daily Telegraph (po BBC-ju). Američki predsjednik na zapanjujući je način odbacio stajališta svog oca iz razdoblja "hladnog rata", konstatira britanski list, objašnjavajući da je za mandata Busha starijeg Washington podupirao apsolutističke monarhije, autokratkse režime i diktatore na Bliskom Istoku, uključujući i Sadama Huseina. Uvjet za takvu potporu bila je jeftina i obilata opskrba Zapada naftom kao i odbacivanje utjecaja tadašnjeg Sovjetskog Saveza, podsjeća Daily Telegraph, dodajući da je aktualni američki predsjednik očito odlučio promijeniti svoju strategiju prema tom dijelu svijeta. FAZ/Frankfurt - Bush našao riječi simpatije za Islam "Američki je predsjednik Bush u svojem govoru koji je bio gotovo vizionarski, našao riječi simpatije za islam" što bi mnogi muslimani mogli prihvatiti s odobravanjem, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung od petka. Bush je u govoru rekao da bi "narodi Bliskog istoka sami mogli ostvariti najvažnije elemente demokracije i slobode, s vremenom prevladati siromaštvo i slabost, vojnu despociju i teokratsko potiskivanje", te da je "islam, kao sve velike religija za to sposoban", a naglasio je i da "osuvremenjivanje ne znači pozapadnjivanje", prenosi list. List ocjenjuje da će mnogi muslimani te riječi prihvatiti s odobravanjem, ali će se i zapitati "jesu li i na koji način Amerikanci spremni praktično poduprijeti te tvrdnje". CSM/Boston - Bush pred izbore želi Iračanima prepustiti vođenje rata Politički savjetnici u Washingtonu sada sigurno razmatraju kako bi na predizbornu kampanju za izbor predsjednika moglo utjecati stanje u kojem bi američki vojnici "zaglibili" i trpjeli gubitke u Iraku, te Bushova administracija traži "izlaznu strategiju", piše Christian Science Monitor. Bushova administracija počela je razmatrati "strategiju izlaza" s približavanjem izbora i slabljenjem potpore javnosti američkom angažmanu u Iraku što administraciji postaje sve veće problem, piše list i navodi rezultate ispitivanja javnog mišljenja koje su proveli ABC News i Washington Post a koji su pokazali da samo 47 posto Amerikanaca odobrava Bushove upravljanje krizom u Iraku dok 87 posto izražava strah da će SAD tamo "zaglibiti". "Retorika Bijele kuće još uvijek je; 'ostajemo na pravcu'. Glasnogovornik Bijele kuće nakon napada na helikopter rekao je; 'Oni žele da pobjegnemo, no naša volja i odlučnost su nepokolebljivi'. No nepokolebljivo ne mora isključiti pozorno izvlačenje vojnika u fazama i prepuštanje Iračanima da vode svoje bitke", piše list. Zamisao o postupnom povlačenju postrojba iz Iraka koje bi zamjenjivala novo uspostavljena iračka vojska donekle podsjeća na Nixonov plan "vijetnamizacije" vijetnamskog rata, primjećuje Christian Science Monitor. TAZ/Berlin - Washington se u Iraku našao u bezizglednoj situaciji Američka vlada nalazi se trenutno u bezizlaznoj situaciji kada je u pitanju Irak, konstatira berlinski Die Tageszeitung. Svakodnevne pogibije američkih vojnika potiču sve glasnije pozive za američkim povlačenjem iz Iraka a Bushov je reizbor na predsjedničku dužnost sve upitniji, tumači TAZ, napominjući da bi povlačenje izložilo Washington prigovoru da zazire od konzekvenci svog rata, protivnog međunarodnim zakonima. Bushova pak vlada želi zadržati u svojim rukama političke uzde i istodobno preraspodijeliti sigurnosni rizik, upozorava list. No, sve dok politička vlast u Iraku bude ovisila isključivo o Washingtonu, nove nacionalne iračke snage bit će smatrane produljenom rukom okupatora a ne važnim čimbenikom u procesu "rađanja iračke nacije", ističe TAZ. Američki monopol na odlučivanje o svim važnim političkim pitanjima onemogućuje i angažman međunarodne zajednice dok bi preuranjeno povlačenje vojnika samo bi dodatno pogoršalo situaciju, zaključuje berlinski list. (Hina) akoz