HRVATSKI IZVOZ DO KRAJA RUJNA POVEĆAN 24,8 POSTO, A UVOZ 31,8 POSTO

ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Hrvatska je na inozemna tržišta u prvih devet mjeseci ove godine izvezla roba u vrijednosti od 30,13 milijardi kuna ili 4,4 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća i iznosila je 69 milijardi kuna ili gotovo 10,2 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).#L# Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je niskih 43,6 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit dostigao gotovo 39 milijardi kuna ili više od 5,7 milijardi dolara. Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prvih devet ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani povećan za 6,1 posto, a uvoz za 12,2 posto, dok je izražen u dolarima izvoz veći za 24,8 posto, a uvoz za 31,8 posto. Takva razlika posljedica je pada tečaja američke valute prema kuni u istom razdoblju za oko 15 posto. Gotovo polovica ukupnog izvoza u prvih devet mjeseci ove godine, točnije 48,3 posto ili 2,1 milijarda USD ostvareno je izvozom nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova. Istodobno je udio redovitog izvoza, čija je vrijednost iznosila 1,6 milijardi USD, bio 46,4 posto. Podaci DZS-a ipak pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine, povećana za 45,7 posto, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) porastao po znatno manjoj stopi od 5,9 posto. U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 87,3 posto ili gotovo 8,9 milijardi USD odnosilo na redoviti uvoz, koji je u odnosu na prošlu godinu povećan za 33,5 posto. Pritom se, promatrano prema glavnim industrijskim granama, više od trećine uvoza, 3,44 milijarde dolara odnosi na uvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, koji je povećan za 31,9 posto. Tek nešto manjih 3,33 milijarde USD iznosio je uvoz kapitalnih proizvoda, koji je u odnosu na prvih devet mjeseci lani porastao za čak 41,1 posto. Glavninu hrvatskog izvoza, ali i uvoza u promatranim je mjesecima ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više od 4,2 milijarde USD. U odnosu na isto razdoblje lani izvoz prerađivačke industrije povećan je 23,7 posto, a uvoz je istodobno povećan 34,1 posto, na gotovo 9 milijardi USD. U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz - od gotov 559 milijuna USD, ostvarila je brodogradnja, koja se statistički vodi kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava. No, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava ujedno je i djelatnost koja bilježi najveće povećanje uvoza u odnosu na lani - za čak 100,1 posto, na 444,4 milijuna dolara. Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog uvoza u prvih devet mjeseci ove godine odnosio se na strojeve i transportne uređaje, kojih je uvezeno za 3,7 milijardi USD ili 40,5 posto više nego u istom razdoblju lani. Za 44 posto povećan je istodobno uvoz cestovnih vozila (na 1,18 milijardi USD), a za čak 105,1 posto uvoz ostale transportne opreme (na 392,4 milijuna USD). Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ostale su zemlje Europske unije, na koje otpada više od polovice hrvatskog izvoza - gotovo 2,5 milijarde USD, ali i uvoza - gotovo 5,8 milijardi USD. Pojedinačno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 1,22 milijarde USD (porast od 40,2 posto), a iz koje je uvoz iznosio 1,86 milijardi USD (rast od 34,8 posto). Po vrijednosti hrvatskog izvoza nakon Italije slijedi Bosna i Hercegovina, dok je prema veličini uvoza na drugom mjestu Njemačka. U BiH je, naime, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci izvezeno roba za gotovo 650 milijuna USD (rast od 27,5 posto), dok je uvoz iz te zemlje iznosio 159 milijuna dolara (33,7 posto više). U Njemačku je, pak, istodobno izvezeno hrvatskih roba za nešto više od 545 milijuna dolara (porast od 22,6 posto), a iz te je zemlje uvoz iznosio više od 1,58 milijardi dolara (26,7 posto više nego lani). (Hina) rub ds