SKV: SVIJET U 21.00

ZAGREB, 5. studenoga (Hina) ZAGREBE - Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je u srijedu nezadovoljstvo načinom na koji je glavna tužiteljica haškog suda povezala ulazak Hrvatske u Europsku uniju s izručenjem bivšeg generala Ante Gotovine koji je, unatoč svim naporima hrvatskih vlasti, ostao nedostupan. MVP se priopćenjem očitovao na izjavu glavne tužiteljice Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Carle del Ponte koja je u utorak u sjedištu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Beču (OESS) kazala da izručenje Gotovine mora biti uvjet Hrvatskoj za ulazak u EU, jer sud inače neće do njeg "nikada doći". U tekstu se ističe kako MVP potpuno prihvaća da je međunarodna obveza pune suradnje s haaškim tribunalom "jedan od važnih uvjeta" za početak pregovora o članstvu u EU ali da "u toj suradnji treba dijeliti moguće od onoga što objektivno nije moguće". LJUBLJANA - Slovenski elektronski mediji objavili su u srijedu navečer da proširenje postojećeg uzgajališta školjaka nedaleko Kanegre, koje je izvela ribarska zadruga "Sargus" iz Umaga, predstavlja novi incident u Piranskom zaljevu. Slovenski radio javio je u srijedu poslijepodne da je Sargus postojećem uzgajalištu dodao niz novih bačava, s namjerom da uzgajalište, kako je kazano, proširi prema sredini zaljeva. Sovenska televizija je navečer, u središnjem dnevniku, objavila reportažu sa snimkom uzgajališta i hrvatskim grbom, te napisom "Zabranjen ulaz". Kako navode slovenski mediji, moguće je da će slovenska strana idućih dana reagirati na incident, a policijska uprava Kopar će, kako javlja slovenska agencija STA, detalje o tome objaviti u četvrtak. ZAGREB - Hrvatska je spremna nastaviti dijalog oko pitanja vezanih uz proširenje hrvatske jurisdikcije na Jadranu, osobito glede pitanja vezanih uz očuvanje i racionalno iskorištavanje ribljeg fonda u Jadranu kao i pitanja vezanih uz zaštitu morskog okoliša, priopćilo je u srijedu hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova. U priopćenju se navodi kako Hrvatska ostaje opredijeljena za dijalog s Italijom i svim zainteresiranim državama te Europskom komisijom u cilju pronalaženja odgovarajućih rješenja koja će omogućiti održivo iskorištavanje resursa, ali i zaštitu morskog okoliša i obnovu ribolovnih resursa u Jadranu. BEOGRAD - Skorašnji izbori u Hrvatskoj bili su u srijedu u Beogradu središnja tema razgovora izaslanstva srpske zajednice u Republici Hrvatskoj s ministrom vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Goranom Svilanovićem, te s potpredsjednicima Vlade Srbije Nebojšom Čovićem i Žarkom Koraćem. Izaslasntvo, predvođeno predsjednikom Srpskog nacionalnog vijeća Miloradom Pupovcem i predsjednikom Srpske demokratske samostalne stranke Vojislavom Stanimirovićem, razgovaralo je s ministrom Svilanovićem o položaja Srba u Hrvatskoj i procesu povratka izbjeglih i prognanih, priopćilo je srbijansko ministarstvo vanjskih poslvoa. Korać je novinare izvijestio da je s predstavnicima Srba iz Hrvatske razgovarao o predstojećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj te mu je, u tom kontekstu, predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović prenio nakanu svoje stranke da istakne listu za dijasporu. Pupovac je, prema priopćenju Informativne službe Skupštine Srbije, u Beogradu istaknuo da je Srbima u Hrvatskoj potrebna podrška Vlade Srbije na diplomatskoj razini, kako bi na teritoriju Srbije bio otvoren veći broj biračkih mjesta i omogućeno glasanje. DEN HAAG/ZAGREB - David Harland, visoki dužnosnik mirovnih snaga UN-a u BiH 1993-99., svjedočio je u srijedu o srpskoj opsadi Sarajeva na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY) Opisao je intenzitet napada u kojima je prosječno na grad padalo 1.000 granata, snajpersku kampanju protiv civila i najteže incidente, poput masakra na Markalama kada je ubijeno 66 civila. Opsada Sarajeva, koja je trajala 44 mjeseca, poseban je dio Miloševićeve optužnice za genocid u BiH. U današnjem protuispitivanju Milošević je nastojao minimalizirati svoju odgovornost, tvrdeći kako je cijelo vrijeme tražio od vodstva na Palama da prekine opsadu koja šteti srpskim interesima. DEN HAAG/ZAGREB- Bosanski Srbin Milan Simić, kojeg je Haški sud (ICTY) osudio na pet godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, pušten je na slobodu prije isteka kazne odlukom predsjednika Suda Theodora Merona, objavio je u srijedu ICTY. Simić je bio predsjednik izvršnog odbora skupštine Bosanskog Šamca od 30. svibnja 1992. do 24. lipnja 1993., kada su srpske snage izvršile etničko čišćenje te posavske općine od Hrvata i Bošnjaka. U svibnju 2002., na temelju sporazuma s Tužiteljstvom, priznao je krivnju za mučenje zatočenika kao zločine protiv čovječnosti. U listopadu iste godine raspravno vijeće, pod predsjedanjem sutkinje Florence Mumba iz Zambije, osudilo ga je na pet godina zatvora. MOSTAR - Povjerenstvo za preustroj Mostara odlučilo je da će ubuduće u Mostaru postojati samo jedan proračun, a ne kao dosad šest općinskih proračuna, izjavio je u srijedu predsjedavajući tog Povjerenstva Norbert Winterstein Winterstein, kojeg je na tu dužnost sredinom rujna imenovao Visoki predstavnik Paddy Ashdown sa zadatkom da do 15. prosinca predloži cjelokupni preustroj Mostara, kazao je da je Povjerenstvo također odlučilo da će ubuduće u nadležnosti Gradske uprave Mostara biti urbanističko planiranje grada, katastar i zaštita okoliša. Ukinut će se dužnost dogradonačelnika Mostara koja je dosad služila za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, najavio je Winterstein. BRUXELLES - Europska komisija dala je u srijedu zeleno svjetlo za deset zemalja koje bi trebale ući u EU iduće godine, dodavši da su sve spremne za priključenje koje je predviđeno 1. svibnja 2004. godine. Međutim, u svom posljednjem izvješću o njihovom napredovanju prema članstvu u EU-u, Komisija je upozorila na ozbiljne nedostatke u svim zemljama koji će im - ako ne budu uklonjeni - onemogućiti sve povlastice koje donosi članstvo. Iako ističe kako nije naišla na veća iznenađenja, Komisija će poslati pisma upozorenja zemljama - Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Litvi, Latviji, Estoniji, Cipru i Malti - s navedenim nedostacima. BRUXELLES - Deset budućih članica EU još nije uvelo 39 europskih zakona u domaće zakonodavstvo, ali će se ti problemi najvjerojatnije riješiti prije pridruženja Uniji u svibnju 2004. godine, priopćio je u srijedu povjerenik EU za pitanje proširenja Gunter Verheugen.Ti zakonodavni propusti budućih članica mogu imati negativne posljedice isključivo po gospodarstvo i građane tih zemalja a ne po Uniju, ističe Veheugen. Predsjednik Europske komisije Romano Prodi je kazao da se "identificirani problemi mogu riješiti", izrazivši optimizam da će se to dogoditi prije samog prijema deset novih članica. BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Romano Prodi izjavio je u srijedu, na dan kada je Komisija dala zeleno svjetlo zemljama koje bi trebale postati članice EU-a iduće godine, da bi se Unija trebala početi pripremati za još jedno proširenje.S deset novih članica EU će umjesto sadašnjih 15 brojati od iduće godine 25 članica, što je puno više od originalnih šest članica koje su osnovale to europsko tijelo. "U budućnosti, bit će više od 30 zemalja u EU-u", kazao je Prodi dodavši da je Hrvatska već predala zahtjev za kandidaturu i da Komisija trenutačno razmatra hrvatske odgovore na njezin Upitnik. BEČ - Iranski predstavnik u organizaciji za atomsku energiju Ujednjenih naroda (UN) u srijedu je rekao da će njegova zemlja UN-u ovih dana predati pismo kojim službeno prihvaća strože nuklearne inspekcije uz kraću najavu. Ali Akbar Salehi, iranski veleposlanik u Međunarodmoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), još je rekao da je Iran IAEA-u predao originalne nacrte komponenti za obogaćivanje urana na kojima su inspektori UN-a pronašli tragove visokoobogaćenoga urana (HEU) kakav se upotrebljava za proizvodnju oružja. MOSKVA - Rusija, koja se oštro protivila američkoj invaziji na Irak, u srijedu je priopćila da se inspektorima UN-a mora omogućiti povratak u Irak i nastavak potrage za zabranjenim oružjem koje je Washington naveo kao glavni razlog napada na tu zemlju. "Poglavlje o iračkom oružju za masovno uništenje ne može se zatvoriti sve dok UNMOVIC i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ne izvijeste, kako se to traži rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, da oružja za masovno uništenje nema", kaže se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova. BAGDAD - Troje iračkih civila ubijeno je, a desetak je osoba ranjeno, među njima i američki vojnici, kad su u srijedu pobunjenici napali američke snage u sjevernoiračkome gradu Mosulu. Otkad je 1. svibnja američki predsjednik George W. Bush objavio kraj ratnih operacija u Iraku, poginula su najmanje 183 američka vojnika.U borbama u ožujku i travnju poginulo ih je 114. MOSKVA - Uhićenje najbogatijeg Rusa možda će predsjednika Vladimira Putina stajati povjerenja stranih ulagača, no ono je, osim što je ojačalo izborne izglede njegovih saveznika, prije svega uzdrmalo njegove protivnike, ocjenjuju poznavatelji ruske političke scene. Naime, prosječna plaća u Rusiji iznosi oko 150 eura, pa obični ljudi teško da mogu suosjećati s osam milijardi dolara "teškim" Hodorkovskim koji je svoje kolosalno bogatstvo stekao u mutnom procesu privatizacije 90-ih godina. A ti obični ljudi, upozoravaju analitičari, čine većinu biračkog tijela Rusije. Prema istraživanju ROMIR-a, velika većina ispitanika smatra da je Hodorkovski završio u zatvoru jer je zaista kršio zakon. SEUL - Južna Koreja od idućeg će mjeseca postavljati rakete američke proizvodnje kojima može pogoditi Sjevernu Koreju, objavio je u srijedu jedan dužnosnik ministarstva obrane. Raketama Vojnoga taktičkog raketnog sustava 1A koje proizvodi američka tvrtka Lockheed Martin domet je 300 km, a bit će postavljene u blizini Demilitarizirane zone, 3,2 km širokog pogručja koje dijeli dvije zemlje. (Hina) sd