ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) Žarko Puhovski ocijenio je danas da je, prema europskim standardima, u hrvatskim medijima i političkom životu uoči izbora stanje normalno.
ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Predsjednik Helsinškog odbora za
ljudska prava (HHO) Žarko Puhovski ocijenio je danas da je, prema
europskim standardima, u hrvatskim medijima i političkom životu
uoči izbora stanje normalno.#L#
Puhovski tu ocjenu temelji na praćenju medija tri tjedna prije
službenog početka izborne kampanje i prema kojem do sada uglavnom
nije bilo primjera nekorektnog političkog ili novinarskog govora,
niti govora mržnje.
HHO je danas novinarima predstavio prve rezultate monitoringa
"Mediji i izbori 2003." koje provodi uz financijsku potporu Misije
OESS-a u Hrvatskoj.
Od 12. listopada do 1. studenoga praćeno je objavljivanje vijesti i
priloga o radu Vlade, Sabora i stranka u informativnim i posebnim
političkim emisije na HTV-u i Novoj TV, na Prvom programu Hrvatskog
radija i na Obiteljskom radiju, te u Vjesniku, Večernjem listu,
Jutarnjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Novom listu i Glasu
Slavonije.
O rezultatima monitoringa govorili su voditelji istraživanja -
sociolozi Instituta za društvena istraživanja za televiziju
Branimir Krištofić, za radio Ankica Marinović-Bobinac i za novine
Alija Hodžić.
Na temelju 687 priloga objavljenih na HTV-u i Novoj TV neznatno više
priloga o Vladi, Saboru i političkim strankama objavila je Nova TV,
ali je HTV posvetio više vremena.
Obje televizije izjednačene su po broju priloga koji izvještavaju o
radu premijera i ministara, s time da je na HTV-u više priloga i o
radu drugih tijela Vlade, dok je Nova TV više izvještavala o radu
stranaka i Sabora.
Najzastupljenija stranka na obje televizije ukupno je SDP, a
slijede HSS, Libra, HDZ i HNS, dok po broju priloga o radu stranaka
prednjači HDZ, a slijede HSS, SDP i Libra.
Stranke vladajuće koalicije imaju prednost u medijima zahvaljujući
premijeru i ministrima, pri čemu nema kvalitativnih razlika između
HTV-a i Nove TV. Više priloga o HDZ-u objavio je HTV, a o SDP-u Nova
TV, pokazuje HHO-ov monitoring.
Slična je zastupljenost stranka i u dva radijska programa u 692
priloga. Zastupljenije je izvještavanje o aktivnostima Vlade nego
li stranka, što, po mišljenju voditelja istraživanja, upućuje da je
u tom razdoblju još dominantno svakodnevno političko djelovanje.
U novinama izborna kampanja, promatrana kroz 3.900 tekstova o
Vladi, Saboru i strankama, nije ovladala informativnim prostorom i
stanje se ocjenjuje gotovo redovnim. Naime, samo 16 posto testova
bilo je vezano uz izbore.
Najviše prostora izborima dao je Vjesnik, dok je više plaćenih
oglasa bilo u Večernjem i Jutarnjem listu.
Najviše je napisa o SDP-u i HDZ-u, zatim o HNS-u, HSS-u, te DC-u i
HSLS-u, potom o LS-u, HSP-u, HB-u i HIP-u, a zanemariv je broj
tekstova o izvanparlamentarnim strankama.
Puhovski je ocijenio da je izvještavanje prije službenog početka
izborne promidžbe bilo razmjerno uravnoteženo i da stoga nema
nikakvog razloga za pritiske na medije, osobito televiziju, i
najavljivanje čistki nakon izbora.
Zamjerio je Saboru na "činovničkom odnosu" prema elektronskim
mediji u izbornoj kampanji i ustrajavanju na jednakoj
zastupljenosti svih stranka i kandidata. Podaci o istaknutim
listama na kojima je više do pet tisuća kandidata pokazuju da je to
nemoguće ostvariti, rekao je Puhovski.
Šef Misije OESS-a Peter Semneby, uz punu podršku medijskom
monitoringu HHO-a za vrijeme izborne kampanje, najavio je i posebno
izvješće OESS-a o rezultatima promatranja izbora koje će
uključivati i ponašanje medija.
(Hina) ggrb so