ZAGREB, 4. studenoga (Hina)BEČ - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte izrazila je danas u Beču nezadovoljstvo suradnjom država na prostoru bivše Jugoslavije s Haškim sudom. "Potrebna je veća politička volja te bolja suradnja s
Haškim sudom inače nećemo moći zatvoriti vrata Suda do 2010. godine", rekla je Carla del Ponte na konferenciji za novinstvo u utorak u Beču, gdje će poslijepodne sudjelovati na izvanrednom zasjedanju Stalnog vijeća OESS-a. Na novinarski upit dijeli li mišljenje njemačkog kancelara Gerharda Schroedera, koji je rekao da neizručenje generala Gotovine ne bi smio biti uvjet Republici Hrvatskoj za ulazak u EU, te da je Schroeder uvjeren da hrvatska Vlada nema informacija gdje je Gotovina, Del Ponte je odgovorila da se ona naravno s time ne slaže te da je bila vrlo iznenađena Schroederovom izjavom. Kazala je da će razgovarati sa Schroederom da bi mu "objasnila kako je za Hrvatsku krajnje vrijeme da izruči Gotovinu". Također je rekla da to mora biti uvjet da Hrvatska uđe u EU, dodavši "inače nećemo nikada doći do Gotovine". Ona je naglasila da Srbija i Crna Gora i Republika Srpska umjesto da surađuju opstruiraju rad Suda. ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u utorak u Zagrebu predsjednika vlade talijanske regije Furlanije-Julijske
ZAGREB, 4. studenoga (Hina)
BEČ - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte izrazila je danas u
Beču nezadovoljstvo suradnjom država na prostoru bivše Jugoslavije
s Haškim sudom. "Potrebna je veća politička volja te bolja suradnja
s Haškim sudom inače nećemo moći zatvoriti vrata Suda do 2010.
godine", rekla je Carla del Ponte na konferenciji za novinstvo u
utorak u Beču, gdje će poslijepodne sudjelovati na izvanrednom
zasjedanju Stalnog vijeća OESS-a. Na novinarski upit dijeli li
mišljenje njemačkog kancelara Gerharda Schroedera, koji je rekao
da neizručenje generala Gotovine ne bi smio biti uvjet Republici
Hrvatskoj za ulazak u EU, te da je Schroeder uvjeren da hrvatska
Vlada nema informacija gdje je Gotovina, Del Ponte je odgovorila da
se ona naravno s time ne slaže te da je bila vrlo iznenađena
Schroederovom izjavom. Kazala je da će razgovarati sa Schroederom
da bi mu "objasnila kako je za Hrvatsku krajnje vrijeme da izruči
Gotovinu". Također je rekla da to mora biti uvjet da Hrvatska uđe u
EU, dodavši "inače nećemo nikada doći do Gotovine". Ona je
naglasila da Srbija i Crna Gora i Republika Srpska umjesto da
surađuju opstruiraju rad Suda.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u utorak u
Zagrebu predsjednika vlade talijanske regije Furlanije-Julijske
krajine Riccarda Illyja, s kojim je razgovarao o gospodarskoj
suradnji, izgradnji autocesta, ekološko-ribolovnoj zoni na
Jadranu, te projektu stvaranja euroregije u koju bi ušle
talijanske, austrijske, slovenske i hrvatske pokrajine. Illy je
novinarima nakon sastanka kazao da je Mesiću predstavio projekt
formiranja euroregije, s ciljem jačanja suradnje između lokalnih
vlada talijanskih regija Furlanije-Julijske krajine i Veneta,
austrijske pokrajine Koruške, hrvatske Istarske i Primorsko-
goranske županije, te Slovenije. "Naišao sam na pozitivnu
reakciju", kazao je Illy, koji je ranije u utorak razgovarao i s
hrvatskim ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom.
"Predsjednik Mesić nam je potvrdio da povoljno gleda na stvaranje
jedne ovakve euroregije koja bi omogućila poticanje približavanje
Hrvatske Europskoj uniji", rekao je Illy, dodajući da su zanimanje
za uključivanje u projekt pokazale i neke pogranične mađarske
regije.
DEN HAAG/ZAGREB - Lord David Owen, mirovni posrednik EU za bivšu
Jugoslaviju od 1992. do 1995. u utorak je na haškom suđenju
Slobodanu Miloševiću završio svjedočenje o ratnim zbivanjima i
mirovnim naporima u BiH i RH u tom razdoblju. Drugog dana
svjedočenja Owen, koji iskaz dao kao svjedok suda a ne optužbe,
odgovarao je na pitanja optuženog Miloševića i "prijatelja suda"
Stevena Kaya. Temelj njegova iskaza bile su pisana izjava i njegova
knjiga "Balkanska odiseja". Govoreći o mirovnim naporima u
Hrvatskoj, gdje je sudjelovao u uspostavi UNPA zona i pregovorima o
ekonomskom sporazumu s pobunjenim Srbima 1993/94., Owen je
ocijenio kako je "jedan od najvećih neuspjeha bio što građanima
srpske nacionalnosti nije osigurano da ostanu živjeti u RH".
Radikalizam i neumjereni zahtjevi čelnika pobunjenih Srba u
Hrvatskoj za posljedicu su imali srpsko napuštanje Krajine, rekao
je Owen, dodajući kako je to bio "jedan od najvećih valova etničkog
čišćenja na Balkanu". Među srpskim čelnicima izdvojio je Milana
Martića, kojeg je nazvao "budalom", dok je Borislava Mikelića rekao
da je bio "razumniji" ali nažalost bez velikog utjecaja.
BRUXELLES/BERLIN - Europska komisija izrazila je u utorak određene
prigovore budućim članicama EU koji se odnose na 39 područja i
pozvala ih da poduzmu "hitne i odlučujuće mjere" kako bi se u
narednih šest mjeseci riješila razna pitanja, od javne uprave,
međusobnih priznavanja diploma na području zdravstva do
restrukturiranja pomorske flote. Najviše je prigovora, devet,
dobila Poljska, potom Latvija (5), po četiri prigovora idu na
adrese Češke, Mađarske, i Slovačke, Estonija je zaradila tri, Litva
dva a Slovenija samo jedan prigovor. Detalji o izviješću Komisije o
Cipru za sada nisu poznati. Diplomati upozoravaju da će se
problemi, ukoliko se ne riješe prije pridruženja, pokazati većim i
štetnijim po spomenute zemlje nego po "staru" Europsku uniju. Prema
riječima europskog diplomata koji je želio ostati anoniman, "pisma
se šalju svima kako bi se kamufliralo stvarno upozorenje Poljskoj".
Europska bi komisija u srijedu trebala usvojiti godišnja izviješća
o napretku priprema deset zemalja za ulazak u EU. To će biti
posljednja izviješća Komisije prije pridruženja Poljske, Češke,
Slovačke, Mađarske, Slovenije, Litve, Latvije, Estonije, Cipra i
Malte u svibnju 2004. Komisija će također objaviti i izviješća o
napretku triju drugih zemalja kandidata za članstvo, Bugarske,
Rumunjske i Turske. I dok, kako ocijenjuju diplomati, Bugarska može
očekivati riječi pohvale, Rumunjskoj teško da će se udijeliti
epitet zemlje s funkcionirajućim tržišnim gospodarstvom. Turska
je, pak, i dalje na udaru kritika zbog primjene mučenja i manjinskih
prava.
BERLIN - Njemački kancelar Gerhard Schroeder i španjolski premijer
Jose Maria Aznar u utorak su u Berlinu priznali kako ni nakon
dvodnevnih razgovora nisu uspjeli postići napredak oko velikih
razlika u stajalištima u vezi ustava Europske unije. Španjolska se
protivi ključnoj klauzuli koja se nalazi u nacrtu ustava EU, a koja
bi smanjila utjecaj Madrida u procesu glasanja u EU. Njemačka
podupire nacrt ustava jer bi se time ojačao utjecaj Berlina tijekom
glasovanja u EU s obzirom da se radio o najvećoj zemlji EU-a koja
broji 82 milijuna stanovnika. "Kao što se i očekivalo nismo uspjeli
premostiti naše razlike", kazao je Schroeder na zajedničkoj
konferenciji za novinare. I Schroeder i Aznar istaknuli su da ipak
očekuju da će kompromisni sporazum biti sklopljen do sljedećeg
mjeseca kada će se održati summit EU-a posvećen novom ustavu.
BERLIN - Španjolski premijer Jose Maria Aznar u utorak je kazao da
Madrid ne evakuira svoje diplomate i tehničko osoblje iz Iraka.
Aznar je kazao kako je on samo pozvao diplomate i drugo osoblje
španjolskog veleposlanstva u Iraku da se vrate u Španjolsku na
konzultacije. "Ne možemo govoriti o evakuaciji", kazao je Aznar na
konferenciji za novinare održanoj nakon sastanka s njemačkim
kancelarom Gerhardom Schroederom.
NAJAF - Uglednog suca u iračkom gradu Najafu u ponedjeljak su oteli
i ubili pripadnici naoružane skupine koja je izvršavala naredbe
svrgnutog predsjednika Sadama Huseina, izjavio je u utorak njegov
zamjenik Aref Aziz, otet zajedno s njime a zatim pušten na slobodu.
U iračkome pak gradu Mosulu u utorak je ubijen potpredsjednik
Prizivnog suda. Aref Aziz je u Najafu kazao da je on sam bio pušten
na slobodu nakon što je njegov kolega Mohan Jaber Al-Shoueil
ubijen. "Naoružani muškarci rekli su da izvršavaju naredbe Sadama
Huseina". Protuamerički orijentirani irački gerilci dosad su
napali i ubili više Iračana koji surađuju s pripadnicima američke
vojske.
COLOMBO - Predsjednica Šri Lanke Chandrika Kumaratunga izazvala je
u utorak ustavnu krizu bez presedana u toj zemlji, nakon što je
smijenila tri ključna ministra, prekinula rad parlament i naredila
vojsci da se razmjesti u blizini strateških mjesta na otoku.
Njezina je stranka, oporbena u parlamentu, prethodno odbacila
prijeldog tamilskih pobunjenika čiji je cilj bio okončanje sukoba u
kojem je dosada poginulo 60.000 osoba. Taj su prijedlog pozdavile
SAD i EU. Chandrika Kumaratunga smijenila je ministre obrane,
unutarnjih poslova i ministra za masovne komunikacije. Sva trojica
ministara članovi su vlade Ujedinjene nacionalne fronte.
Predsjednica je također na dva tjedna obustavila rad parlamenta.
Kako bi spriječila eventualne nerede, Kumaratunga je naredila
razmještanje stotinjak naoružanih vojnika oko strateških mjesta u
zemlji, poput zgrade državnog radija i televizije.
SARAJEVO - Bosna i Hercegovina postat će punopravni dioničar
Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) nakon što je vlada Velike
Britanije odlučila osigurati dio iznosa potrebnog za uplatu prve
rate članarine u ovoj banci. Glasnogovornik Ureda Visokog
predstavnika za BiH (OHR) Mario Brkić izjavio je u utorak u Sarajevu
kako je ovakva odluka vlade u Londonu donesena prošlog tjedna te da
se ona odnosi na 40 posto prve rate članarine BiH u CEB. Vlada
Švedske ranije je osigurala također 40 posto iznosa potrebnog za
prvu ratu članarine a vlasti BiH odnosno njena Centralna banka
platit će preostalih 20 posto. Članstvo u CEB omogućit će BiH
pristup sredstvima koja će osigurati nastavak procesa povratka
izbjeglica te nastavak provebe Aneksa VII Daytonskog sporazuma
koji regulira ovu oblast do kraja 2006. godine.
SARAJEVO - Posljednji premijer nekadašnje SFRJ Ante Marković, koji
boravi u kratkom posjetu Sarajevu, sastao se u utorak s
predsjedateljem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Adnanom
Terzićem i predsjednikom vlade Federacije BiH Ahmetom
Hadžipašićem. Nakon sastanka s Terzićem, Marković je novinarima
potvrdio kako planira koordinirati aktivnosti inozemnih tvrtki
zainteresiraih za kapitalna ulaganja u elektroenergetski sektor u
BiH. "Riječ je o nekoliko vodećih tvrtki iz Italije koje bi
financijski pratile inozemne banke, primjerice one iz Engleske",
kazao je Marković iako nije želio pojašnjavati o kojim se točno
tvrtkama radi. Po njegovim rječima, u pitanju je mogućnost gradnje
većeg broja hidroelektrana u BiH.
KIEL - Nedavno otkrivena i uhićena neonacistička grupacija "Combat
18" je planirala i napade na istaknute političare, objavio je danas
Pokrajinski kriminalistički ured (LKA) njemačke savezne pokrajine
Schleswig Holstein. Prilikom prošlotjedne serije uhićenja i
pretresa su osim veće količine oružja te uputa i meterijala za
sastavljanje eksplozivnih naprava pronađeni i popisi s imenima
"istaknutih političara" te pisani izvještaji na kojima je praćeno
njihovo kretanje. LKA nije precizirao o kojim se osobama radi ali je
spomenuo da se radi o političarima "poznatima i izvan granica
Njemačke".
(Hina) dj dj