ZAGREB, 3. studenog (Hina) - U Hrvatskoj se sve više shvaća da "načelo 'nema oprosta' nije u skladu s pripadnošću krugu demokratskih država no ipak je upitno hoće li se ta spoznaja dovoljno brzo probiti u praksi zakonodavstva, izvršne
vlasti i pravosuđa, kako bi se mogli ispuniti politički kriteriji za članstvo Hrvatske u EU do željenog roka 2007.", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung od subote u reportaži posvećenoj pitanju povratka srpskih izbjeglica u Hrvatsku.
ZAGREB, 3. studenog (Hina) - U Hrvatskoj se sve više shvaća da
"načelo 'nema oprosta' nije u skladu s pripadnošću krugu
demokratskih država no ipak je upitno hoće li se ta spoznaja
dovoljno brzo probiti u praksi zakonodavstva, izvršne vlasti i
pravosuđa, kako bi se mogli ispuniti politički kriteriji za
članstvo Hrvatske u EU do željenog roka 2007.", piše Frankfurter
Allgemeine Zeitung od subote u reportaži posvećenoj pitanju
povratka srpskih izbjeglica u Hrvatsku.#L#
List u reportaži izdvaja Zadar kao "šovinističku utvrdu u kojoj na
gradskim zidinama visi portret vjerojatnog ratnog zločinca u
bijegu Ante Gotovine i gdje ton određuju ljudi poput Šime
Prtenjačine" koji je, kako piše list, pozvao na "borbu protiv
povratka 'srpski zvijeri'". List ocjenjuje i da se, osim u
zadarskoj županiji, srpsko stanovništvo ne mora bojati za svoju
sigurnost, ali da "rupe u zakonu, povezane sa samovoljom lokalnih
vlasti, pristranostima sudaca i preopterećenošću pravosuđa,
sustavno odugovlače povratak njihove imovine".
Hrvatska je vlada obećala do kraja 2002. u potpunosti riješiti
problem povrata imovine, no u rujnu ove godine još nije bilo vraćeno
4598 kuća i to ne samo zato što u njima žive potrebiti hrvatski
izbjeglice bez drugog smještaja, nego stoga što je Tuđman početkom
90-ih godina otpustio oko 80 posto sudaca i zamijenio ih "uglavnom
neiskusnim, ali za etnopolitička pitanja vrlo otvorenim sucima,
koji su još uvijek na dužnosti", nastavlja list.
Humanitarna organizacija Human Rights Watch u najnovijem izvješću
optužila je hrvatske sudove za nacionalnu diskriminaciju u progonu
ratnih zločinaca, napominje list ističući "da, u takozvanoj
'Republici srpskoj krajini' srpskih odmetnika koji su okupirali
trećinu hrvatskog teritorija, gotovo i nema čovjeka koji nije nosio
odoru". "U Kninu su Srbi do 1995. činili 85 posto stanovništva a
sada ih tu živi jedva 21 posto. Dvije trećine stanovništva čine
doseljeni bosanski Hrvati koji svojim izbornim odlukama otkrivaju
simpatije za ekstremnu desnicu", piše list.
"Od vlade koja je prije tri godine smijenila Tuđmanov HDZ,
očekivalo se više, kaže Peter Semneby, voditelj OESS-ove misije u
Hrvatskoj, ali nedostaje politička volja", navodi list i podsjeća
da je napredak u "emotivno teško opterećenom pitanju povratka Srba
postignut kasno, uglavnom nakon što je povratak izbjeglica uvršten
među uvjete za pristup u EU".
FAZ navodi riječi jedne Vukovarke, mlade Hrvatice koja kaže da ne
želi da se ponovi sve što se dogodilo i želi da njezin sin studira,
ima obitelj a ne da se mora boriti protiv Srba i da za to "ne postoji
drugi put". "Hrvatska još nije odlučila hoće li slijediti savjet
mlade žene ili savjet zadarskog župana koji poziva na borbu protiv
povratka 'srpskih zvijeri'. Ne postoji važnija odluka", zaključuje
list.
(Hina) rpet akoz