SKV: SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 3. studenoga (Hina) DEN HAAG/ZAGREB - Nekadašnji mirovni posrednik EU za bivšu Jugoslaviju lord David Owen svjedočio je u ponedjeljak na suđenju Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom o nespremnosti optuženog da čelnike bosanskih Srba 1993. prisili na prihvat mirovnog plana, čime je rat mogao završiti dvije godine ranije. "Smatram da je Milošević učinio veliku grešku jer nije iskoristio neospornu moć da nametne bosanskim Srbima predloženo rješenje. Mir u BiH smo mogli donijeti dvije godine ranije da se Milošević stvarno angažirao", rekao je Owen. Najtragičnijim je ocijenio činjenicu da je gotovo tri godine dok se pregovaralo o miru u BiH trajao rat, etničko čišćenje i ubijanje. Owen, supredsjedatelj Mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji od 1992. do 1995., zajedno s američkim diplomatom Syrusom Vanceom izradio je mirovni plan za BiH koji je propao zbog odbijanja Srba. ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u oproštajni posjet šefa Misije UNHCR-a u Republici Hrvatskoj Oluseyia Bajulaiyea, priopćio je u ponedjeljak Ured Predsjednika RH. Prema priopćenju, Bajulaiye je izrazio zadovoljstvo što se, u pogledu izbjegličke problematike, slika Hrvatske pozitivno mijenja. U tom smislu, posebno je pozdravio inicijativu za trilateralnim rješenjem problematike povratnika i izbjeglica, te ponudio tehničku pomoć UNHCR-a u provedbi tih aktivnosti. Predsjednik Mesić pozdravio je dosadašnju pomoć i suradnju UNHCR-a u rješavanju pitanja izbjeglica istaknuvši kako za njegovo rješavanje više nema političkih prepreka, a aktivnosti razminiravanja i gospodarskog oživljavanja postaju ključne u konačnom rješenju tog pitanja, kaže se u priopćenju. ZAGREB - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula primio je u ponedjeljak u oproštajni posjet predstavnika UNHCR-a u Hrvatskoj Oluseyija Bajulaiyea, koji odlazi na mjesto zamjenika direktora za Europu u sjedište UNHCR-a u Ženevi, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Bajulaiye je istaknuo kako je u posljednjih 18 mjeseci učinjen bitan pomak u osiguravanju uvjeta za povratak prognanika i izbjeglica te je pohvalio napore koje je u realizaciji ove izuzetno teške zadaće poduzela hrvatska vlada. U razgovoru je izražena obostrana želja da se prepreke za povratak, koje još postoje na određenim lokalnim razinama, otklone u skoroj budućnosti. Prema priopćenju, Ministar Picula zahvalio je na ukupnom doprinosu UNHCR-a na ovom području. Istaknuo je opredjeljenje sadašnje Vlade RH koja ljudska prava, posebice manjinska, smatra jednim od prioriteta za normalno funkcioniranje države. Također je ukazao na jasan smjer daljnjeg djelovanja Hrvatske na vanjskopolitičkom planu kojeg određuje reguliranje odnosa sa susjedima i približavanje euro-atlantskim integracijama, te na unutarnjem planu završetak procesa povratka prognanih i izbjeglih kao i reguliranje povrata njihove imovine i stambenog zbrinjavanja, kaže se u priopćenju. ZAGREB - Zamjenik ministrice obrane Zlatko Gareljić sastao se u ponedjeljak s izaslanstvom Ministarstva obrane Slovenije predvođenim državnim tajnikom MORS-a Milanom Jazbecom, priopćilo je hrvatsko Ministarstvo obrane. Tijekom susreta razgovaralo se o bilateralnoj suradnji, sigurnosnoj situaciji u regiji, euroatlantskim integracijskim procesima i o regionalnoj inicijativi (CENCOOP, SEDM). Slovensko će izaslanstvo, tijekom popodneva, posjetiti Zapovjedništvo za združenu izobrazbu i obuku, te Ratnu školu "Ban Josip Jelačić". ZAGREB - Hrvatski ministar za europske integracije Neven Mimica razgovarao je u ponedjeljak u Budimpešti s mađarskim ministrom zaduženim za europske integracije Endreom Juhaszom, na čiji poziv boravi u radnom posjetu Budimpešti, o mađarskim iskustvima iz pregovaračkog procesa s EU, priopćilo je Ministarstvo za europske integracije. Ministar Endre Juh?sz podržao je napore koje Hrvatska poduzima u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja, te je napomenuo da se od EU očekuje održanje predviđene dinamike proširenja s Bugarskom i Rumunjskom čime bi se dala i jasna perspektiva Hrvatskoj za ulazak u Europsku uniju. Dvojica ministara su se suglasila kako je sljedeća godina ključna, kako za države kandidatkinje tako i za Hrvatsku imajući u vidu ispunjavanje konkretnih uvjeta postavljenih za pristup na individualnim osnovama, kaže se u priopćenju. BRUXELLES - Većina državljana zemalja Europske unije smatra da Izrael predstavlja najozbiljniju prijetnju "za mir" u svijetu, zajedno s Iranom, Sjevernom Korejom i SAD-om, prema ispitivanju Eurobarometra čije su službene brojke objavljene u ponedjeljak. Istraživanje Europske komisije o stajalištima građana EU o Iraku i svjetskome miru pokazalo je da 59 posto ispitanika smatra da Izrael predstavlja prijetnju svjetskome miru, dok 53 posto ispitanika smatra da drugu po redu najveću prijetnju miru predstavljaju Iran, Sjeverna Koreja i SAD. Istraživanje je također pokazalo da dvije trećine ispitanika vjeruje da je američka vojna operacija u Iraku bila neopravdana. Upitan o mogućim političkim implikacijama, glasnogovornik Europske komisije Gerassimos Thomas kazao je: "Nije naša uloga ili naša politika da interpretiramo istraživanja ili da našu politiku temeljimo na tome. Istraživanje je istraživanje, a politika je politika". MOSKVA - Izraelski premijer Ariel Sharon u ponedjeljak je osudio ispitivanje javnog mnijenja u Europi u kojem je Izrael označen najvećom prijetnjom miru u svijetu, izjavio je u ponedjeljak jedan izraelski dužnosnik. "Mi znamo da javno mnijenje u Europi nije jednoznačno. Izrael u Europi ima mnogo prijatelja, poput Italije. Nadam se da će svi oni koji podupiru Izrael i koji se protive jačanju antisemitizma nadvladati one koji su protiv Izraela", izjavio je jedan član izaslanstva koje prati premijera za posjeta Rusiji. Sharon je kritiku izrazio tijekom telefonskog razgovora s talijanskim premijerom i predsjedavajućim EU do kraja godine Silvijem Berlusconijem, dodao je taj dužnosnik koji je želio ostati neimenovan. Berlusconi je već prije toga, kako je priopćeno, nazvao Sharona i rekao mu kako je "iznenađen i užasnut" objavom rezultata ankete. MOSTAR - Voditelj Misije Europske komisije u BiH Michael Humphreys upozorio je u ponedjeljak kako je proces preustroja Mostara "svojevrstan test spremnosti BiH za priključenje Europskoj uniji". On je to rekao boraveći u Mostaru gdje se u razgovoru s lokalnim dužnosnicima posebice zanimao za rad Povjerenstva za preustroj Mostara kojem je visoki predstavnik Paddy Ashdown dao rok da do 15. prosinca ove godine predloži novi Statut grada kojim bi se sadašnjih šest općina (tri većinski hrvatske i tri većinski bošnjačke) pretvorilo u jedno upravno tijelo Mostara. "Europska komisija s nestrpljenjem očekuje rezultat rada povjerenstva za preustroj Mostara", rekao je Humphreys. WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush rekao je u ponedjeljak dan nakon jednog od najsmrtonosnijih napada na američke snage u Iraku u kojem je poginulo 16 vojnika da Sjedinjene Države neće nikad pobjeći iz Iraka. "Neprijatelj u Iraku vjeruje da će Amerika pobjeći. Zato su spremni ubijati nedužne civile, humanitarne radnike, koalicijske vojnike", rekao je Bush obraćajući se poslovnim ljudima u Birminghamu u Alabami. "Ali Amerika neće nikad pobjeći", naglasio je on. Bush je kazao kako je "misija u Iraku bitna" za Sjedinjene Države, ponovivši tvrdnju da je "slobodan i miroljubiv Irak" važan za sigurnost SAD-a jer će teroriste poraziti tamo tako da se s njima ne mora suočiti u vlastitoj zemlji. U raketnom napadu na američki helikopter u nedjelju poginulo je 16, a ranjeno 20 vojnika u blizini Falluje. Premda nije spomenuo taj napad Bush je ipak govorio o američkim žrtvama rekavši kako su "neki od najboljih pali služeći Amerikancima". LJUBLJANA - Slovenski ministar poljoprivrede Franci But u ponedjeljak je u Bruxellesu neformalno razgovarao s europskim povjerenikom za poljoprivredu i ribarstvo Franzem Fischlerom. Kako je izjavio nakon sastanka, Fischleru je pojasnio slovenska stajališta u vezi s proglašenjem ekološko-ribolovne zone u Jadranu, te aktivnosti koje je Hrvatska poduzela u UN-u u vezi s notifikacijom tog dokumenta. But je izjavio da je do susreta došlo u okviru priprema za venecijansku konferenciju o održivom ribarstvu u Sredozemlju koja će se održati krajem ovog mjeseca, te da EU sprema uredbu o trajnoj zaštiti ribljeg fonda koja je i Sloveniji vrlo zanimljiva kao pravni temelj za eventualne sankcije protiv država koje proglašavaju zaštitne zone. SARAJEVO - Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Paddy Ashdown zatražio je u ponedjeljak od lokalnih vlasti u toj zemlji da do 7. studenog donesu političke odluke o preustroju javnog radio- televizijskog sustava. Ashdown je kazao kako o poštivanju ovog roka ovisi hoće li Europska komisija odobriti pomoć od milijun i pol eura namijenjenih uspostavi novog RTV sustava u BiH. "Ne ispoštuje li se ovaj rok, novac će biti usmjeren u neki drugi dio Balkana a vlastima BiH bit će prepoušteno da same rješavaju nagomilane probleme", kazao je Ashdown novinarima u Sarajevu. On je istaknuo kako postojeće javne radijske i televizijske postaje u BiH funkcioniraju potpuno neracionalno, gomilajući gubitke koji se svakog mjeseca penju do 500 tisuća eura. "Takvo stanje ne može se održati i prije ili kasnije uslijedit će kolaps cjelog sustava", kazao je Ashown. WASHINGTON - Američki Senat je usvojio Zakon o inozemnoj pomoći u kojoj pomoć Srbiji uvjetuje suradnjom s Haškim sudom. Senat je u petak usvojio svoju verziju Zakona o inozemnoj pomoći u iznosu od 18,4 milijarde dolara za proračunsku 2004. godinu. Prema tom zakonu pomoć Srbiji će biti stavljena na raspolaganje ako bude surađivala s Haškim sudom, osiguravajući pristup istražiteljima i tražene dokumente te predaju i izručenje optuženika uključujući Ratka Mladića ili pomoć u njihovom uhićenju. Prema ranijim najavama, pomoć Srbiji i Crnoj Gori trebala bi iznositi 113 milijuna dolara, 98 milijuna dolara za Srbiju i 15 milijuna za Crnu Goru. Srbija bi trebala dobiti američku pomoć nakon 1. ožujka 2004., ako američki predsjednik potvrdi da je ispunila uvjete. Uvjeti za pomoć ne odnose se na Crnu Goru i Kosovo. PARIZ - Nuklearno oružje je francusko "posljednje obrambeno sredstvo" protiv odmetnutih država s nuklearnim oružjem, izjavila je u ponedjeljak francuska ministrica obrane Michele Alliot- Marie. "Nuklearna tehnologija za nas je posljednji način zaštite. Naše nuklearno oružje štiti nas, a štiti i velik dio Europe", rekla je Alliot-Marie. "Kada pogledamo zemlje čije vlade nisu demokratske i od kojih su neke sasvim izvan kontrole - mislim na Sjevernu Koreju, Iran i Pakistan - kada vidimo kako neke zemlje stječu nuklearno oružje, smijemo li smanjiti naš oprez?" LONDON - Prošli je tjedan u Iraku bio posebno turoban, ocijenio je u ponedjeljak britanski premijer Tony Blair, dodavši kako je odlučnost američko-britanske koalicije da se započne s obnovom zemlje i dalje nesmanjena. Blair je oštro osudio napad na američki helikopter koji se dogodio u nedjelju. "Ovo je za Irak bio iznimno turoban tjedan s obzirom na broj poginulih vojnika koalicije i iračkih stanovnika, no to ne bi trebalo baciti sjenu na napredak postignut na terenu u velikom dijelu zemlje", kazao je. U Bagdadu i u području oko Tikrita postoji sigurnosni problem, ali se na jugu zemlje u kojemu su britanske vojne snage život polako vraća u normalno stanje, kazao je glasnogovornik britanskog premijera. DEN HAAG/ZAGREB - Vladimir Kovačević Rambo, bivši kapetan JNA optužen zbog napada na Dubrovnik, u ponedjeljak se na prvom pojavljivanju pred Haškim sudom nije izjašnjavao o krivnji zbog ocjene suda da mu to "psihičko stanje" ne omogućava. Kovačević (42) je uhićen u Srbiji 25. rujna, a Haškom sudu (ICTY) je izručen 23. listopada. Njegovo pojavljivanje pred sudom 27. listopada odgođeno je "iz zdravstvenih razloga", a danas je na zatvorenoj sjednici raspravljano o njegovom "psihičkom stanju". Nakon rasprave, predsjedavajući sudac je rekao kako "nije siguran da ima smisla čitati optužnicu i tražiti izjašnjavnje o krivnji zbog psihičkog stanja optuženog". Najavio je zakazivanje novog ročišta za desetak dana i naložio pribavu dodatne medicinske dokumentacije. SAMARRA - Američki vojnik ranjen je u ponedjeljak prilikom napada granatama na vojni konvoj na autocesti nedaleko od Samarre, izjavili su očevici. "U jednom sam trenutku čuo pucnjeve i eksplozije tijekom prolaska vojnog konvoja preko mosta na autocesti, poslije čega sam vidio američke vojnike kako iskaču iz vozila i izvlače svoje kolege", izjavio je očevidac događaja Matar Mahmud. "Vojnici su nakon napada izvukli jedng kolegu i napustili mjesto incidenta što su brže mogli, ostavljajući dva vozila u plamenu", rekao je taksist Ali Naser. BRUXELLES - Kanadski odvjetnik Robert Amsterdam koji zastupa ruskog naftnog magnata Mihaila Hodorkovskog u ponedjeljak je optužio ruske vlasti za potpuno nepoštovanje pravne države pri uhićenju njegovog klijenta. Jedan od glavnih partnera odvjetničke tvrtke Amsterdam i Peroff iz Toronta na konferenciji za novinare u Bruxellesu je rekao kako je "riječ o raku, koji se razvija u ruskoj politici". "Taj je rak potpuna autoritarnost, nedemokratičnost u kojoj se do kraja zanemaruje pravna država. Taj rak doveo je do najagresivnijeg napada na pravnu profesiju koji je Rusija vidjela u mnogo, mnogo godina", rekao je Amsterdam. LJUBLJANA - Predsjednici vlada zemalja članica Srednjeeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) sastat će se u petak na Brdu kod Kranja kako bi razgovarali o budućoj ekonomskoj suradnji. Na sastanku će, kako se očekuje, sudjelovati premijeri Bugarske, Češke, Hrvatske, Madžarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije, koji će usvojiti i zajedničku izjavu, najavila je u ponedjeljak slovenska agencija STA. Slovenija ove godine predsjedava CEFTA-om, a pet od osam država koje u njoj sudjeluju iduće će godine postati članicama Europske unije. TALLIN - Četiri estonska vojnika ozlijeđena su u nedjelju u Bagdadu kada je na njihovu ophodnju bačena granata, izvijestio je glasnogovornik estonskih oružanih snaga Peter Tali. "Na skupinu od petnaest vojnika koji su obavljali patrolu bačene su tri granate. Četiri su vojnika pritom lakše ozlijeđena, ali će moći nastaviti svoj posao za desetak dana", rekao je Tali. Rad estonske postrojbe "bit će nastavljen bez većih poteškoća", rekao je. Vojnici su otvorili vatru u smjeru napadača, koji su uspjeli pobjeći. Do sada je osam od 32 estonskih vojnika razmještenih u Iraku ozlijeđeno u sličnim napadima. Njihova misija trebala bi završiti krajem godine. VILNIUS - Litavski predsjednik Rolandas Paksas u ponedjeljak je veleposlanicima EU i NATO-u poručio kako njegova zemlja ne služi ruskom organiziranom kriminalu. Sigurnosne službe nedavno su izvijestile kako predsjednikov ured i jedan od njegovih savjetnika imaju veze s ruskim organiziranim kriminalom. U kratkom priopćenju nakon sastanka s veleposlanicima EU i NATO-a Paksas je izjavio kako se neće promijeniti ciljevi da njegova zemlja iduće godine pristupi objema organizacijama. No pritisak na njega je pojačan nakon burne rasprave u parlamentu u kojoj je vođa obavjštajnih službui Macys Laurinkus rekao kako to izvješće nije novost za predsjednika, kako je on to tvrdio, već je tek sažetak prošlih izvješća. BERLIN - Glavni tajnik NATO-a George Robertson u ponedjeljak je izjavio kako nije bilo nikakvog zahtjeva upućenog NATO-u da djeluje u Iraku. Robertson koji je u Berlinu razgovarao s njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom i ministrom vanjskih poslova Joschkom Fischerom, istaknuo je da je Savez imao važnu zadaću u Afganistanu gdje je vodio mirovnu misiju ISAF-a. "Od NATO-a se nije tražila pomoć u Iraku", rekao je Robertson na konferenciji za novinare održanoj s Fischerom. BUDIMPEŠTA - Predsjednici četiriju zemalja središnje Europe i članovi Višegradske skupine najavili su suradnju na području kontrole granica kako bi se nakon njihova primanja u EU u svibnju iduće godine mogao što bolje primjenjivati Schengenski sporazum. Na sastancima Višegradske skupine raspravlja se o regionalnoj problematici koja se odnosi na Mađarsku, Poljsku, Češku Republiku i Slovačku. "Zajednička suradnja u Schengenskoj zoni jedna je od najvažnijih domena suradnje" članica Višegradske skupine, rekao je na konferenciji za novinare češki predsjednik Vaclav Klaus. U skladu sa Schengenskom konvencijom usvojenom 1990. dogovorena je sloboda cirkulacija stanovnika 15 europskih zemalja, a zemlje članice moraju zajamčiti striktnu kontrolu njihova dijela zajedničke vanjske granice. JERUZALEM - Slžbena novinarska iskaznica u Izrael ubuduće će se moći izdati tek nakon odobrenja službe unutarnje sigurnosti Shin Betha, kaže se u novim preporukama Vladina ureda za medije objavljenim u ponedjeljak. Svaki novinar, izraelski i strani, morat će unaprijed dati svoj pismeni pristanak da se njegov zahtjev za akreditacijom proslijedi na odobrenje sigurnosnoj službi. Isto tako će morati pismeno potvrditi da nikad nije osuđivan za "napad na državnu sigurnost" ni "nečasne radnje". (Hina) sv