DEN HAAG/ZAGREB, 2. studenoga (Hina)- Mirovni posrednik EU za bivšu Jugoslaviju od 1992. do 1995., lord David Owen svjedočit će u ponedjeljak i utorak na suđenju nekadašnjem predsjedniku Srbije i SRJ Slobodanu Miloševiću pred Haškim
sudom (ICTY).
DEN HAAG/ZAGREB, 2. studenoga (Hina)- Mirovni posrednik EU za bivšu
Jugoslaviju od 1992. do 1995., lord David Owen svjedočit će u
ponedjeljak i utorak na suđenju nekadašnjem predsjedniku Srbije i
SRJ Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY).#L#
Lord Owen pojavit će se u ulozi svjedoka Raspravnog vijeća koje mu
je 4. rujna 'sub poenom' naložilo da 3. i 4. studenog svjedoči o
svojem mandatu supredsjedatelja Mirovne konferencije o bivšoj
Jugoslaviji, susretima s optuženim i drugim čelnicima SRJ te
hrvatskih i bosanskih Srba, kao i da ocjeni odnose optuženog s tim
čelnicima.
Prethodno se odbio pojaviti kao svjedok optužbe, pravdajući to
potrebom očuvanja "nepristranog" položaja mirovnog posrednika.
Kao temelj za Owenovo svjedočenje poslužit će pisana izjava koju je
podnio Haškom sudu, a koja se u velikom mjeri oslanja na njegovu
knjigu "Balkanska odiseja".
Raspravno vijeće donijelo je posebnu odluku o rasporedu Owenovog
svjedočenja prema kojoj se na početku predviđa njegova kratka
izjava, nakon čega će tužitelj imati dva sata za ispitivanje a
Milošević tri sata za protuispitivanje. Za "prijatelje suda"
(amici curiae) predviđeno je 30 minuta dok je sucima ostavljena
mogućnost da pitanja postavljaju prema potrebi.
Lord Owen, šef diplomacije u laburističkoj vladi 1977./79., na
mjestu mirovnog posrednika EU za bivšu Jugoslaviju je u rujnu 1992.
zamjenio lorda Petera Carringtona. U početku zagovara čvrstu
politiku protiv Srba u BiH, uključujući i bombardiranje NATO-a no
kasnije se protivi vojnoj intervenciji.
Bio je autor mirovnog plana za BiH zajedno sa Cyrucom Vanceom,
mirovnim posrednikom UN-a koji unatoč niza pregovora sukobljenih
strana nikada nije prihvaćen zbog protivljenja bosanskih Srba.
Istu sudbinu doživio je i kasniji Owen-Stoltenbergov plan.
Povukao se u lipnju 1995. a zamijenio ga je Carl Bildt.
Tijekom svog mandata imao je niz susreta s Miloševićem, hrvatskim
predsjednikom Franjom Tuđmanom i čelnicima Srba u BiH i RH. Iako je
njegov glavni angnažman bio vezan uz zaustavljanje rata u BiH,
aktivno je sudjelovao i u mirovnom procesu u Hrvatskoj.
U svojoj pisanoj izjavi za ICTY, Miloševićevu političku strategiju
90-ih opisuje kao napore da "zadrži naklonost nacionalista u Srbiji
ne priječeći previše bosanske Srbe da izazivaju Zapad, ali i da
istodobno pokušava biti mirotvorac; da uz sve to odlučno odbija
bilo kakvo uplitanje sa Zapada vezano uz Kosovo, i da neprimjetno
priprema kompromis s Tuđmanom u Hrvatskoj."
Govoreći o vezama Miloševića i bosanskih Srba ističe kako je
"njegova uloga u mirovnim pregovorima u BiH bila ključna kao i da je
njegov utjecaj na Srbe u BiH bio nedvojben".
Veliki prostor u svojoj izjavi Owen posvećuje opisu nesuglasja
između Beograda i Pala nakon što su bosanski Srbi odbacili Vance-
Owenov plan u proljeće 1993., što je po njemu ključni događaj za
razlaz Miloševića sa čelnicima prekodrinskih Srba.
Posljedica razlaza s Karadžićem bila je da "od travnja 1993.
Milošević formalno odustaje od ideje Velike Srbije i iduće dvije
godine se zalaže za prihvat mirovnog sporazuma u BiH", kaže Owen.
Za očekivati je da će Milošević u ispitivanju inzistirati upravo na
tim temama i ocjenama, kako bi istaknuo svoju "mirotvornu" ulogu.
Opis odnosa Miloševića i čelnika pobunjenih Srba u RH znatno je
kraći i zadržava se na opisu pada zapadne Slavonije 1995.(Bljesak).
Owen ocjenjuje kako je taj prostor pao u ruke Hrvatske a da se ni
jednom nisu oglasili Srbi iz Banjaluke jer ih je Tuđman kupio
gorivom koje više nisu mogli da dobijati iz Srbije".
"Milošević je bio nemoćan bilo što učiniti osim premjestiti snage
kako bi pokazao da će štititi Istočnu Slavoniju", ocjenio je. Owen
napominje kako je Miloševićevo gledište bilo da je "u interesu
osvajanja dobrih pozicija za Srbe u BiH bilo nužno da Srbi u
Hrvatskoj odustanu od zahtjeva za samostalnošću", zato je želio
obnoviti ekonomske veze sa RH u kojoj bi se Srbi osjećali sigurno.
No već se razišao s Milanom Babićem, a "izgubio je i svog vjernog
sljedbenika Borislava Mikelića, a sa njim i najbolju i jedinu
priliku da postigne dogovor s Hrvatskom," zaključuje Owen.
(Hina) dh br