FINANCIJSKI BILTEN OD 23. DO 30. LISTOPADA 2003.

FINANCIJSKI BILTEN OD 23. DO 30. LISTOPADA 2003. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Sjednica vlade 11. Sa zatvorene sjednice Vlade 12. Banke: Krediti stanovništvu 'pretekli' kredite poduzećima 13. Nastavlja se istraga u slučaju Riječke banke 14. Kredit DEG-a Zagrebačkoj banci vrijedan 25 milijuna eura 15. Zagrebačka burza: Croatia osiguranje u I. kotaciju 16. MMF: Nužno dodatno usklađivanje tečaja dolara 17. Rast novčane mase uzrokuje zabrinutost u ECB-u 18. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 24. X. 180.000.000 360.000.000 163.000.000 3,73 27. X. 150.000.000 190.000.000 89.500.000 3,33 28. X. 95.000.000 180.000.00 64.000.000 3,91 29. X. 79.000.000 200.000.000 69.000.000 3,36 30X. 100.000.000 300.000.000 59.500.000 2,13 Prosječno 120.800.000 262.500.000 89.000.000 3,29 Na Tržištu je novca ovotjedno trgovanje bilo obilježeno smanjenom ukupno prijavljenom potražnjom te relativno dobrom ponudom, ali i gotovo dvostruko manjim iznosom ostvarenog prometa od prošlotjednog. Pritom je cijena novca, u odnosu na prošlotjednu, značajnije pala. Naime, uspoređujući ukupne iznose potražnje, ponude i prometa, oni su u usporedbi s tjednom ranije bilježili pad. Međutim, međusobni su odnosi značajno drugačiji. Tako je ovoga tjedna ponuda novca bila za oko 74 posto veća od ukupno prijavljene potražnje, dok je ukupni ostvareni promet iznosio oko 74 posto ukupne potražnje. Pritom je iskorišteno tek oko 42 posto slobodnih sredstava, čemu su uglavnom "kumovali" iskorišteni kreditni limiti kreditora ali i nemogućnost usklađivanja cijena kreditiranja sudionika. Relativno povoljan odnos ovotjedne ukupne ponude i potražnje utjecao je i na prosječnu ovotjednu cijenu novca. Tako je ona, u usporedbi s prošlotjednom, bila za čak 2,14 postotnih bodova ili za više od 39 posto, niža. U prosjeku se ona ovoga tjedna kretala na razini od tri posto ili točnije - 3,29 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, ukupno je na rok od 35 dana pristiglo ponuda u iznosu od pet milijuna kuna, a cjelokupni je iznos ponuda odbijen. Najniža ponuđena cijena pritom je iznosila 4,00 posto, koliko je iznosila i najviša ponuđena cijena. Sukladno tome vagana je kamatna stopa također iznosila 4,00 posto. Od 29. listopada ukupno upisanih blagajničkih zapisa HNB-a nije bilo. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 24. do 30. listopada (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena NajvišaCijena ZadnjaCijena UkupanPromet Pliva 476 495 485 716.791 Podravka 168,11 175 170 1.991.572 Arenaturist 38,62 38,63 38,62 7.879 Atlas 16,95 16,95 16,95 4.339 Badel 1862 53,42 55 55 17.794 Brodomerkur 400 400 400 12.400 Belišće 165 174,92 165 536.868 Croatia osiguranje-P 3.200 3.200 3.200 22.400 Croatia osiguranje-R 3.126 3.300 3.199 1.397.956 Nova banka 205 210 210 33.505 Dalekovod 123 125 120 58,957 Elka 101,53 105 102 328.437 Ericsson NikolaTesla 375 390 390 697.067 Exportdrvo 295 300 300 954.130 Franck 1.200 1.200 1.200 1.200.000 Istraturist 118,10 120 118,10 280.095 Jadranska banka 700 701 700 2.101 Jadran-turist 50 52,80 50 28.821 Jadranski naftovod 1.810 1.849 1.849 631.490 Karlovačka banka-R 60 65 65 1.764.428 Končar 70 71 70,56 588.183 Kraš 270 280 271 744.250 Privredna banka 192 195 195 331.833 Plava laguna 1.000 1.175 1.100 1.115.954 Riječka banka 130 130 130 104.630 Banka Sonic-P 200 200 200 30.195 Banka Sonic-R 200 200 200 5.599 Tvornica duhana Rovinj 24.250 32.000 30.333 78.032.294 Zagrebačka banka-P 1.100,10 1.100,10 1.100,10 1.100 Zagrebačka banka-R 1.401,12 1.410 1.401,12 45.025 Zagrebačka pivovara 3.000 3.000 3.000 180.000 Hotel Opera 95 95 95 16.815 ZIF Pleter 32 33 33 10.501 Proficio 41,13 41,48 41,48 43.863 Riviera 140 146 145 593.716 Slavonska banka 910 940 910 111.800 ZIF Slavonski 30,50 30,80 30,80 45.290 SN Holding 38,33 39 39 16.084 Sunčani Hvar 33 41 39,80 203.404 Varaždinska banka 255 260 260 421.855 DAB-O-05CA*1 110,30 110,30 110,30 19.276 DAB-O-05CAinst*2 110,40 110,40 - 8.388.793 HZZO-O-047A*3 103,10 104,20 104,20 419.289 HZZO-O-047Arep/pri*4 103,73 103,73 - 15.759.329 HZZO-O-047Ainst*5 103,40 103,70 - 18.657.579 PODR-M-404Ainst*6 98,29 98,29 - 98.290 RHMF-O-049Ainst*7 102,70 102,85 - 11.312.465 RHMF-O-085A*8 100,00 100,45 100,45 2.239.150 RHMF-O-085Ainst*9 99,80 100,25 - 24.510.500 RHMF-O-08CAinst*10 110,70 110,95 - 15.561.130 RHMF-O-125Ainst*11 111,35 111,70 - 24.065.916 RHMF-A-A*12 43,90 43,95 43,90 244.533 214.611.715 *1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *3obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale *4obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *5obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *6komercijalni zapisi Podravke d.d., osma tranša od 38 mln kn, s kamatnom stopom od 4,75% i dospijećem 20. siječnja 2004. godine. kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *7obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *8obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. *9obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *10obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *11obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *12Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga, tjedna ostvaren promet u iznosu od 214,6 milijuna kuna. To se ponajviše može zahvaliti, nakon duljeg vremena, redovnoj trgovini dionicama Tvornice duhana Rovinj (78 milijuna kuna ili više od 36 posto) te trgovini obveznicama (121 milijun kuna ili više od 56 posto). Inače, aktivno je bilo 40 dionica, a pritom je njih 16 dobilo te isto toliko i izgubilo na vrijednosti. Najveći pojedinačni promet ostvaren je dionicama Tvornice duhana Rovinj (78 milijuna) te izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF085 (24,5 milijuna), RHMF125 (24 milijuna), HZZO (18,6 milijuna), RHMF08 (15,5 milijuna), RHMF049 (11,3 milijuna) i DAB05 (8,3 milijuna) te izvanburzovnom trgovinom obveznicama HZZO (15,7 milijuna kuna). Među dobitnicama tri su dionice ovoga tjedna značajnije dobile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Tvornice duhana Rovinj skočila čak 6.333 kune ili više od 26 posto, povlaštene dionice Banke Sonic 28,42 kune ili više od 16,5 posto te Sunčanog Hvara 9,8 kuna ili više od 32,5 posto. Cijena pak povlaštene dionice Croatia osiguranja porasla je 195, dionice Jadranskog naftovoda 49, Ericsson Nikole Tesle 21, a Exportdrva 20 kune. Dionica Istraturista poskupila je šest, Privredne i Slavonske banke po pet, a Riviere tri kune, dok je dionica Badela 1862 skuplja je 2,57, a SN Holdinga jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 80, 73 odnosno 48 lipa, našle su se dionice ZIF-a Slavonski, Elke te Proficioa. Na vrijednosti su, 0,7 postotnih bodova od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Također je, ali 0,25 postotnih bodova od nominalne cijene, porasla vrijednost obveznica Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. Među gubitnicama najviše je, 200 kuna, potonula cijena dionice Zagrebačke pivovare. Slijedila ju je, s gubitkom od 99,9 kuna, povlaštena dionica Zagrebačke banke. Cijena pak dionice Plave lagune pala je 55, a redovne dionice Zagrebačke banke 48,5 kuna. Značajniji je pad vrijednosti, 26, kuna ili gotovo 22 posto, zabilježila dionica Hotela Opera. Dionica Francka pojeftinila je 15, Varaždinske banke deset, Kraša 7,8, a Dalekovoda i Nove banke pet kuna. Cijena dionice Arenaturista niža je 3,38, Končara 2,44, a Belišća, redovne dionice Croatia osiguranja i Jadran-turista po jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od tek 30 lipa, našla se redovna dionica Karlovačke banke. Na vrijednosti su, 0,9 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine. vrijednost pak obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pala je 0,45 postotnih bodova od nominalne cijene. Rast cijena dobitnica uglavnom je uspješno anulirao pad cijena gubitnica, te je vrijednost CROBEX indeksa ovoga tjedna niža tek dva boda i iznosila je - 1.141 bod. Vrijednost pak CROBIS indeksa i ovoga je tjedna iznosila - 101 bod. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 24. do 30. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena ProsječnaCijena Ukupan Promet Varteks 40,75 41 41 41 54.405 Brodospas 200 210 210 210 84.571 Bilokalnik 50 50 50 50 31.800 Dubrovnik-Babin kuk 70 70 70 70 14.492 Hoteli Baška voda 110 110 110 110 99.000 Imperial 63,50 63,50 63,50 63,50 2.857 Rabac 95 95 95 95 60.420 IPK Kandit 110,54 125 125 125 198.527 IPK Tvornica ulja Čepin 40 40 40 40 15.122 Jadranka 260 260 260 260 17.160 Koka 100 100 100 100 5.000 Dom Holding 43 43,70 43 43,40 2.652.338 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 1.850 3.700 ZIF Pleter 32 35 33 34,88 839.300 Proficio 41,26 42 42 41,83 523.011 Riviera 140 145 145 145 177.075 ZIF Slavonski 30 31 30,50 30,50 260.567 Slatinska banka-P 150 154,54 154,51 154,51 20.812 Slatinska banka-R 257,91 270 258,10 258,10 14.147 SN Holding 38,53 39,90 39 39 437.029 Spačva 60 60 60 60 22.680 Tankerkomerc 460 462 462 462 27.220 Transadria 700 700 700 700 17.500 Anita 1.450 1.550 1.450 1.450 22.860 Arenaturist 38,62 38,62 38,62 38,62 5.252 Belišće 165 165 165 165 365.578 Đuro Đaković TUP stand. 43,50 43,50 43,50 43,50 32.799 Elka 102,51 106 103 103 34.096 Elektropromet 75 75 75 75 114.646 Ericsson Nikola Tesla 370 400 395 392,81 3.209.666 Exportdrvo 280 300 300 300 614.234 Hoteli Makarska 63,60 63,60 63,60 63,60 4.642 IPK Mia Osijek 650 50 50 50 1.350 Istraturist 120 120 120 120 12.000 Laguna 206,11 220 206,11 206,11 39.558 Lucidus 19,50 20 19,51 19,51 111.389 Riadria banka 222,31 222,32 222,31 222,32 29.345 Siemens 1.000 1.000 1.000 1.000 1.000 Banka Sonic-P 171,57 180 171,57 171,57 7.142 Banka Sonic-R 240 255 240 240 17.715 Tankerska plovidba 260 260 260 260 7.540 Tvornica duhana Rovinj 29.000 30.000 30.000 29.936,17 1.407.000 VIS Kišobranarna i galant. 160 160 160 160 65.280 RHMF-A-A*1 42,00 44,00 43,40 43,40 2.389.807 RHMJ-A-A*2 43,00 43,94 43,40 43,40 834.464 14.895.332 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale *2Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od 14,8 milijuna kuna, zahvaljujući trgovini dionicama Ericsson Nikole Tesle (3,2 milijun), Dom Holdinga (2,6 milijuna) i Tvornice duhana Rovinj (1,4 milijuna) te Pravima RHMF (2,3 milijuna kuna). Inače, aktivne su bile 43 dionice, a pritom je njih 16 dobilo, dok ih je 12 izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama čak pet dionica značajnije je ovoga tjedna dobilo na vrijednosti. Tako je cijena dionice Tvornice duhana Rovinj porasla čak 9.602,84 kune ili više od 47 posto, Siemensa 500 kuna ili čak 100 posto, Tankerske plovidbe 52 kune ili 25 posto, VIS Kišobranarne i galanterije iz Varaždina 30 kuna ili više od 23 posto te IPK Kandita iz Osijeka 14,46 kuna ili više od 13 posto. Cijena pak dionice Ericsson Nikole Tesle viša je 22, Exportdrva 20, Brodospasa 9,53, a povlaštene dionice Slatinske banke 7,96 kuna. Dionica Tankerkomerca poskupila je 6,47, Riviere pet, ZIF-a Pleter 2,88, Arenaturista 2,11, a Belišća 1,89 kuna. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 49 odnosno 11 lipa, našle su se dionice Elke i Lagune. Na vrijednosti su, 0,39 postotnih bodova od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Među gubitnicama najviše je, 100 kuna, potonula cijena dionice Anite. Značajnije su na vrijednosti izgubile dionice Koke i IPK Mie iz Osijeka. Naime, cijena je prvoj pala 96,73 kune ili više od 49 posto, a drugoj 30 kuna ili 37,5 posto. Cijena pak redovne dionice Banke Sonic niža je 17,5, Riadria banke 7,68, Istraturista pet, povlaštene dionice Banke Sonic 3,11, a Varteksa tri kune. Redovna dionica Slatinske banke pojeftinila je 1,9, a dionica Imperiala 1,5 kuna. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 46 odnosno 30 lipa, našle su se dionice SN Holdinga i Lucidusa. Na vrijednosti su, 4,6 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Zahvaljujući ponajviše rastu cijena dionica Riviere te Ericsson Nikole Tesle, VIN indeks ovoga je tjedna porastao 14 bodova - na 598 bodova. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan22.10. vrijednost na dan29.10. promjena % Mirex 115,08 115,05 -0,02 PBZ Croatia osig.OMF 116,12 116,14 0,01 AZ OMF 115,02 114,95 -0,06 Raiffeisen OMF 114,70 114,64 -0,05 Plavi OMF 114,60 114,63 0,02 HA jedan OMF 109,99 109,93 -0,05 Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti pet obveznih mirovinskih fondova, ovoga je tjedna zabilježila tek laganiji pad. Naime, vrijednost mu je ovoga tjedna pala svega 0,03 boda ili 0,02 posto - na 115,05 bodova. Posljedica je to ovotjednog pada vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Tako je ovotjedni gubitak vrijednosti od 0,06 posto zabilježio AZ fond, dok je vrijednost fondova Raiffeisen i HA jedan pala za 0,05 posto. S druge su pak strane, u posljednjih šest tjedana, na vrijednosti dobili fond PBZ Croatia osiguranja 1,74 te Plavi fond 1,52 posto. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova OTVO.RENI FOND Kupnja u kn*+ Podaja u kn* CAIB Select eurobond 11,00 - CAIB Select Eurrope 8,13 - Erste Bond 101,30 - Erste International 77,17 - Erste Money 101,54 - ICF Equity Income 106,01 106,28 ICF Fixed Income 110,74 111,02 ICF Money Market 102,24 - Orbis Fond 10,06 10,36 VictoriaFond 20,15 21,16 PBZ Euro novčani 105,15 - PBZ Global 116,63 - PBZ Kunski novčani 103,92 - PBZ International Bond 100,75 - PBZ Novčani 104,71 - RBA Balance 110,65 - RBA Bonds 113,33 - RBA Cash 102,43 - *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 23. listopada 30. listopada Promjena u % New York/DJIA 9.613,13 9.786,61 1,80 Tokyo/Nikkei 10.335,16 10.695,56 3,48 London/FTSE-100 4.240,20 4.300,90 1,43 Frankfurt/DAX 30 3.497,14 3.639,66 4,07 Budući da tromjesečna poslovna izvješća korporacija i dalje premašuju očekivanja ulagača, te da je najavljeno nekoliko mega- spajanja, a američka središnja banka odlučila ostaviti kamatne stope niskima, svjetska su tržišta dionica i ovoga tjedna nastavila bilježiti trend rasta cijena. Njujorški Dow Jones indeks u tjedan je dana porastao 1,8 posto, na 9.786 bodova. Odluka američke središnje banke Fed da ostavi kamatne stope na najnižoj razini u zadnjih 45 godina potaknula je od utorka na američkim burzama snažne kupovine dionica. Fed je objavio da niska razina inflacije i dalje ostaje najvećom brigom. Time je dao naslutiti da će držati kamatne stope niskima u bliskoj budućnosti u nastojanju da potakne brži oporavak gospodarstva, koji bi zauzvrat trebao rezultirati rastom korporativnih dobiti. "Labava monetarna politika dobra je vijest za tržišta dionica", ocijenio je čelnik LibertyView Capital Managementa, Rick Meckler. Uglavnom očekivana odluka Fed-a samo je ojačala ionako snažnu potražnju za dionicama nakon što je proteklih dana najavljeno nekoliko mega-spajanja. Spajanja u duhanskoj i bankarskoj industriji te u području osiguranja uvjerila su mnoge ulagače da korporativna Amerika ima povjerenja u zdravlje gospodarstva i tržište dionica. Cijene dionica banaka snažno su porasle nakon što je Bank of America, treća po veličini na američkom tržištu, objavila da je dogovorila preuzimanje FleetBoston Financial Corp, sedmu po veličini, za otprilike 43 milijarde dolara. Utrla je tako put novim spajanjima u tome sektoru. Dionica FleetBostona skočila je 23 posto, dok je Bank of America pala 10 posto. Kupovinu je potaknuo još jedan sporazum o preuzimanju, težak 14 milijardi dolara. Američka tvrtka za zdravstveno osiguranje Anthem najavila je, naime, preuzimanje WellPoint Health Networksa, čime će nastati najveća američka tvrtka koja pruža usluge zdravstvenog osiguranja. Njihove dionice ojačale su za više od osam posto. Skočile su i cijene dionica sektora duhanske industrije, nakon što je British American Tobacco s američkim R.J.Reynolds Tobacco dogovorio spajanje američkog dijela svoga poslovanja. Dodatno, raspoloženje je podiglo i izvješće Svjetske skupine za praćenje statistike o trgovini poluvodičima, u kojem su povišene ranije procjene prodaje čipova diljem svijeta te najavljena jača potražnja i u idućoj godini. Inače, američka vlada objavila je podatak o daljnjem rastu prodaje kuća, što pokazuje da je tržište nekretnina i dalje snažno. Prodaja kuća u rujnu je skočila neočekivanih 3,6 posto, dok je novih pala svega 0,2 posto, manje od očekivanja. Na europskim burzama također je nastavljen rast cijena dionica, zahvaljujući duhanskoj i telekom i bankarskoj industriji. U takvim uvjetima londonski Ftse indeks porastao je 1,4 posto, na 4.300 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je oko četiri posto, na 3.639 bodova. Uz dobre vijesti preko Atlantika, pozitivno raspoloženje na tržištima izazvano je objavom indeksa poslovnog povjerenja njemačkog uglednog Ifo instituta, koji je u listopadu poskočio na boljih od očekivanja 94,2 boda, s na gore revidiranih 92 boda u mjesecu ranije. To je ujedno i šesti mjesec rasta tog indeksa za redom, kako se najveće gospodarstvo u Europi, kako se čini, polako izvlači iz trogodišnje krize. "Ta je brojka dobra, ali zapravo samo ukazuje na to da se nalazimo u početnim fazama cikličnog oporavka u Njemačkoj i Europi", kazao je Darren Williams, europski ekonomist pri Citigroupu. Dionice treće po veličini njemačke banke HVB ojačale su dva posto nakon objave da je u trećem tromjesečju, nakon četiri uzastopna tromjesečja gubitaka, zabilježila dobit, zahvaljujući prodaji dijela svojeg poslovanja s građanima. Istodobno, dionice Volkswagena su oslabile nakon što je taj najveći europski proizvođač automobila objavio da je zabilježio devetomjesečnu operativnu dobit nižu od očekivanja tržišta. Među dobitnicima se danas ističe švicarska inženjerska grupacija ABB, čije su dionice ojačale 2 posto, nakon najave velike akcije prikupljanja kapitala s ciljem učvršćenja svojih financijskih temelja. Europska su tržišta nadoknadila su nekih 30 posto vrijednosti nakon šestogodišnjih najnižih razina dosegnutih sredinom ožujka, no u posljednje se vrijeme povlače s gotovo najviših razina u godini dana kako rastu strahovanja da je kontinuirani rast korporativnih dobiti već uračunat u cijene na tržištima, kao i pod pritiskom zabrinutosti zbog valutnih tečajeva. I novo jačanje eura prema dolaru pritišće dionice europskih izvoznika, koji su zbog takvih valutnih kretanja manje konkurentni na svjetskom tržištu. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ovoga je tjedna ojačao 3,5 posto, na 10.695 bodova. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 23. listopada 30. listopada Promjena u % Euro/USD 1,1788 1,1633 -1,31 Euro/JPY 129,12 126,48 -2,04 USD/JPY 109,51 108,68 -0,74 Američki dolar na svjetskim deviznim tržištima ovoga je tjedna nadoknadio dio gubitaka prema najvažnijim svjetskim valutama po objavi snažnog američkog gospodarskog rasta u trećem ovogodišnjem tromjesečju. U četvrtak je američko ministarstvo trgovine objavilo da je u trećem ovogodišnjem tromjesečju američki bruto domaći proizvod (BDP) skočio za 7,2 posto, što je njegov najveći rast u posljednjih više od 19 godina i daleko veći od očekivanja tržišta. Objavljen je i tjedni podatak o smanjenju broja nezaposlenih koji su prvi put tražili isplatu naknade na 386.000. "Očekivali smo da je BDP vrlo snažan, a izgleda da je još bolji nego se očekivalo. Dokaz je to vrlo snažne osobne potrošnje", kazao je Hugh Johnson iz First Albany Corp. U takvim uvjetima dolar je ostvario rast tečaja prema euru za 1,3 posto, tako da euro stoji 1,1633 dolara. Ojačao je i 0,7 posto prema jenu, na 108,7 jena. Početkom tjedna, međutim, njegov je tečaj dotaknuo trogodišnju najnižu razinu prema jenu, 107,9 jena. Razlog tome bila je odluka američke središnje banke Fed da i dalje drži labavu monetarnu politiku, odnosno niske kamatne stope. Dodatno, japansko gospodarstvo na putu je snažnog oporavka. Industrijska proizvodnja u Japanu u rujnu je porasla tri posto na mjesečnoj razini, premašivši očekivanja koja su se kretala oko 1,5 posto. To je novi dokaz oporavka tog drugog po veličini svjetskog gospodarstva, što potiče ulaganja u japanske dionice i valutu. Uhićenje najbogatijeg Rusa, Mihaila Hodorkovskog, čelnika naftne kompanije Jukos zbog optužbi za prijevaru i izbjegavanje plaćanja poreza, unijelo je nervozu na financijska tržišta. Na udaru tih vijesti našao se ponajviše upravo euro. "Priča o Jukosu loša je za sve koji drže rublje. Trgovinski odnosi su tješnji između Europe i Rusije nego među drugim regijama, no ne bih želio previše naglašavati učinak toga na euro", kazao je Steven Parsons, valutni analitičar iz HBOS. Veći od očekivanog porast Ifo indeksa poslovnog povjerenja u Njemačkoj nije bitno utjecao na tečaj eura. "Pozitivan Ifo indeks nije nužno pozitivan i za euro, obzirom da je on defenzivna valuta", kazao je valutni strateg u ABN Amro u Londonu, Aziz McMahon. "Euru ide dobro kada su globalni izgledi slabi". Euro je tako oslabio prema jenu u tjedan dana za nešto više od dva posto, na 126,5 jena. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 23.10.03 USLIB 1,08 1,17 1,25 1,52 23.10.03 EULIB 2,07 2,15 2,20 2,37 30.10.03 USLIB 1,11 1,12 1,16 1,21 30.10.03 EULIB 2,09 2,10 2,15 2,20 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 24. do 31. listopada Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 24. listopada 31. listopada u % Euro 1 7,5985 7,5939 -0,06 USD 1 6,4421 6,4944 0,81 GBP 1 10,8986 11,0554 1,43 JPY 100 5,8794 6,0121 2,25 CHF 1 4,9152 4,8920 -0,47 SIT 100 3,2272 3,2218 -0,16 Prema tečajnici HNB-a tečaj kune ovoga je pak tjedna ojačao u odnosu na neke od promatranih valuta, dok je u odnosu na ostale oslabio. Tako je tečaj eura u protekla tri tjedna, u odnosu na kunu, oslabio 0,15 posto. Također je, ali u razdoblju od dva tjedna, kuna ojačala u odnosu na slovenski tolar 0,16 posto, dok je tečaj švicarskog franka u posljednjih sedam dana, nakon petotjednog jačanja, u odnosu na kunu oslabio 0,47 posto. S druge je pak strane, u proteklih tjedan dana, u odnosu na kunu porastao tečaj japanskog jena 2,25, britanske funte 1,43 te američkog dolara 0,81 posto. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana Ostvareni iznos emisije 87.000.000 134.500.000 198.500.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 364.500.000 274.500.000 414.000.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 98,5505,90 % 97,1425,90 % 94,3546,00 % Najniža ponuđena cijenauz kamatnu stopu 98,4056,50 % 96,7676,70 % 93,2587,25 % Vagana prosječna ponuđena cijenauz kamatnu stopu 98,3476,74 % 96,9036,41 % 93,7006,74 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 98,5266,00 % 96,8846,45 % 93,6936,75 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 36,78 50,56 48,61 Dospijeće 29. siječnja 04. 29. travnja 04. 28. listopada 04. Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 200 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnije uvećan na čak 420 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 364,5 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio svega 87 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena pritom bila 98,550 kuna za 100 kuna nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 5,90 posto. Najniža je pak ponuđena cijena iznosila 98,405 kuna, a kamatna je stopa bila 6,50 posto. Sukladno tome ostvarena je jedinstvena prodajna cijena iznosila 98,526 kuna, a kamatna stopa 6,00 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 36,78 posto. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 274,5 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 134,5 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 97,142 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,90 posto. Najniža pak cijena iznosila je 96,767 kuna uz kamatu od 6,70 posto. Ostvarena jedinstvena prodajna cijena pritom je iznosila 96,884 kune, pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatnu stopu od 6,45 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 50,56 posto. S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od čak 414 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 198,5 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 94,354 kune, po kamatnoj stopi od 6,00 posto. Najniža je pak cijena bila 93,258 kuna uz kamatu od 7,25 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 93,693 kune pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 6,75 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 48,61 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 5,199 milijardi kuna. Od toga je 272 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 909,6 milijuna, dok je na rok od 364 dana upisano 4,018 milijardi kuna. Sljedeća aukcija biti će održana 04. studenoga, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 300 milijuna kuna. 10. Sjednica vlade Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, koju je u srijedu prihvatila hrvatska Vlada, osobe koje su zaposlene ili su u mirovini, a imaju i registriranu poljoprivrednu djelatnost, obrt, ili su slobodnog zanimanja, doprinose će plaćati prema ostvarenom dohotku, što znači prema godišnjoj prijavi poreza na dohodak. Zakonom je, naime, bilo utvrđeno da te osobe, sa registriranom djelatnošću, doprinose plaćaju paušalno, odnosno bez obzira na ostvareni dohodak. Riječ je o ukupno 12.170 osoba, kroz četiri kategorije obveznika - zaposlenima koji imaju registriran obrt kao dodatnu djelatnost (njih 11.577), poljoprivrednicima u radnom odnosu, ili umirovljenicima koji se kao dodatnom djelatnošću bave poljoprivredom i u sustavu su PDV-a (njih 1.014, odnosno 234), te zaposlenima koji se bave i slobodnim zanimanjima (njih 345). Obveznici iz sve te četiri kategorije ne trebaju platiti doprinose prema već dobivenim rješenjima, već će te doprinose, nakon podnošenja porezne prijave, platiti prema ostvarenom dohotku. Onima pak koji su već platili doprinose prema dobivenim rješenjima, pretplaćeni bi se iznos vratio u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu Uredbe (danom objave u Narodnim novinama). Uredbom se uređuju pitanja i mogućnosti obračuna doprinosa na najmanje najnižu osnovicu za samostalne umjetnike. Naime, Zakonom o obveznim doprinosima bilo je predviđeno da država za neke umjetnike plaća doprinose na minimalnu osnovicu koja je iznosila 0,32 posto. Uredbom se pak sada utvrđuje da je najniža mjesečna osnovica za obračun takvih osiguranika, a njih je oko 1300, umnožak prosječne plaće i koeficijenta 1,2, kazao je ministar kulture Antun Vujić novinarima. Više se neće događati da država plaća doprinose za pojedince koji ostvaruje velike prihode, naglasio je ministar. Primjena takvog rješenja, navodi se u obrazloženju, po tom će osnovu povećati izdatke proračunu za 20 milijuna kuna. Uredbom sa zakonskom snagom uređena su i pitanja vezana uz doprinose u slučaju stipendiranja učenika i sportaša, isplaćenu pomoć djeci do petnaeste godine života i pomoć obitelji umrlog radnika. 11. Sa zatvorene sjednice Vlade Hrvatska Vlada u srijedu je na zatvorenoj sjednici dala suglasnost Hrvatskim autocestama za visinu cestarine i sustav naplate za 97 kilometara autoceste Zagreb-Goričan. Visina cestarine utvrđena je primjenom istih mjerila kao i na drugim dionicama autocesta. Za I. skupinu vozila iznos cestarine s PDV-om po kilometru je 0,33 kune, a odnos visine cestarine između I. i IV. skupine vozila je 1:4. Vlada je odlučila pokrenuti postupak za sklapanje Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za financiranje izgradnje plinovodnog sustava u razdoblju od 2003. do 2006. Dala je i suglasnost za sklapanje Ugovora o financiranju između iste banke i trgovačkog društva Plinacro. Europska investicijska banka izrazila je spremnost s 90 milijuna EUR-a sufinancirati projekt čija se vrijednost procjenjuje na 197 milijuna EUR. Preostali iznos planira se financirati dijelom sredstvima Plinacroa, a dijelom kreditima poslovnih banaka u Hrvatskoj. Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva preraspodijelljeno je sto milijuna kuna za izmirenje dospjelih stečenih prava sukladno Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu. Državnom odvjetništvu preraspodijeljeno je 390,4 tisuće kuna zbog problema financiranja troškova preseljenja Kaznenog odjela Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Vlada je s 500 tisuća kuna odlučila podmiriti obveze za hitne intervencije sanacije na rezidencijalnom objektu "Bijela Vila" i "Brijunka". Općini Sukošan dala je suglasnost za zaduženje kod Hypo Alpe Adria Bank u iznosu od milijun kuna za financiranje kapitalnih projekata, a općini Vela Luka za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 820.000 kuna za financiranje otkupa zemljišta za gradnju osnovne škole i školske športske dvorane. Suglasnost za zaduženje kod Zagrebačke banke u iznosu od 8,4 milijuna kuna dana je Dugom Selu za financiranje dovršetka izgradnje športske dvorane. Dana je suglasnost na Statut Agencije za lijekove i medicinske proizvode kojim se u skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima pobliže utvrđuje ustroj, ovlasti i način odlučivanja pojedinih tijela te uvjeti i postupak imenovanja ravnatelja te uređuju druga pitanja od značenja za obavljanje djelatnosti i poslovanja agencije. Vlada je donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje dodatnog protokola uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica i Privremeni sporazum o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između Republike Hrvatske i Europske zajednice-Protokol 7. o proširenju. Donesena je Odluka o izmjenama Odluke o imenovanju predsjedavajuće Privremenim odborom za nadziranje primjene i provedbe Privremenog sporazuma o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između Republike Hrvatske i Europske zajednice, predstavnika Republike Hrvatske u Privremenom odboru, predsjedavajućih pododborima Privremenog odbora i tajnice Privremenog odbora. 12. Banke: Krediti stanovništvu 'pretekli' kredite poduzećima Sa udjelom od 55,2 posto u ukupnoj aktivi banaka u Hrvatskoj krediti, koji iznose ukupno 101 milijardu kuna, dostigli su svoj najveći udio u aktivi u posljednje četiri godine. Istodobno, prvi je put zabilježen i veći udio kredita stanovništvu nego kredita trgovačkim društvima. Povećanje udjela kreditiranja stanovništva pak dobrim bi se dijelom moglo tumačiti orijentacijom banaka na 'isplativije' poslove, jer su kamatne stope na kredite građanima osjetno veće nego poduzećima. Ukupna aktiva 45 banaka u Hrvatskoj na kraju prvog polugodišta ove godine iznosila je 182,9 milijardi kuna, što je za 5 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, podaci su iz najnovijeg Biltena o bankama koji je objavila Hrvatska narodna banka. Ukupno dani krediti (svim sektorima) stalnim su povećanjem svoje razine od kraja 2000. krajem lipnja 2003. godine, kada su iznosili 101 milijardu kuna, ostvarili svoj najveći udio, od 55,2 posto, u ukupnoj aktivi svih banaka u posljednje četiri godine. Ukupni krediti na kraju prve polovice 2003. u odnosu na kraj 2002. porasli su za 9,4 posto ili za 8,7 milijardi kuna. Pritom je krajem prvog polugodišta ove godine prvi put zabilježen veći udio kredita stanovništvu (46,7 posto) nego kredita trgovačkim društvima (42,4 posto). U usporedbi s krajem prošle godine udio kredita trgovačkim društvima smanjio se za 2,6 postotnih bodova, a udio kredita stanovništvu povećao za 2,2 postotna boda. Kako navode analitičari središnje banke to je rezultat bržeg rasta kredita stanovništvu (za 14,7 posto) od rasta kredita poduzećima (za 3,1 posto) tijekom prvih šest mjeseci ove godine. Stanje kredita stanovništvu krajem lipnja ove godine iznosilo je 47,1 milijardi kuna, što je za oko 6 milijardi više nego krajem prošle godine. Krediti ostalim trgovačkim društvima iznosili su 40 milijardi kuna i porasli su za 2,2 milijarde kuna ili za 5,9 posto u odnosu na kraj 2002., dok su krediti javnim trgovačkim društvima istodobno smanjeni za oko 957 milijuna kuna ili za 25,3 posto, te su krajem lipnja iznosili 2,8 milijardi kuna. Banke su istodobno u prvoj polovici ove godine povećale kreditiranje državnih jedinica, za 20,6 posto, na ukupno nešto više od 8 milijardi kuna. Po podacima iz Biltena poslovne u banke u Hrvatskoj u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 1,6 milijardi kuna. 13. Nastavlja se istraga u slučaju Riječke banke Sudska istraga u slučaju Riječke banke bit će nastavljena, 30. listopada, saslušanjem Milana Šunjića koji je od prosinca 1996. do srpnja 2000. bio član Nadzornog odbora (NO) te banke, potvrdila je u srijedu za Hinu istražna sutkinja riječkoga Županijskog suda Sajonara Čulina. Istraga kažnjivih djela kojima je Riječka banka oštećena za 97,3 milijuna dolara počela je u ožujku 2002. kad je uhićen tadašnji glavni diler banke Eduard Nodilo te bivše voditeljice Odjela deviznih sredstava Snježana Podobnik i Mirta Vlah. Šest mjeseci poslije uhićeni su i pritvoreni bivši predsjednik i član Uprave Ivan Štokić i Borislav Perožić te direktor Direkcije deviznih sredstava Milojko Tankosić. Nakon višemjesečna boravka u pritvoru svi su, po sili zakona, pušteni i brane se sa slobode. Županijsko državno odvjetništvo u ožujku je ove godine podignulo optužnicu po kojoj je Nodilo osumnjičen da je sklapao štetne ugovore i krivotvorio službene isprave. Podobnik, Vlah, Štokić , Perožić i Tankosić osumnjičeni su za pomaganje pri sklapanju štetnih ugovora, a Štokić i Perožić još za zloporabu položaja i ovlasti. Prvoosumnjičeni Nodilo optužen je da je od 1997. do 2002. neovlašteno obavio oko 17.000 deviznih transakcija, odnosno diferencijalnih arbitraža, te da je neovlašteno sklapao druge poslove. Najveći dio gubitka od 27 milijuna dolara prouzročio je poslovanjem s londonskim novčarskim kućama Carr Futuresom i Swiss Financeom. Temeljni ugovor s tim kućama 1997. potpisao je Štokić, a Nodilo i Tankosić su u veljači 2001., protivno svojim ovlastima, sklopili dva dodatka ugovoru s Carr Futuresom. U oba je dodatka navedeno da glavni diler Riječke banke može na dan trgovati sa 100 milijuna dolara što nije bilo u skladu s unutarnjim pravilnikom Riječke banke koji je omogućivao trgovanje s oko 11 milijuna dolara na dan. K tome, Štokić i Perožić su osumnjičeni da su, znajući za gubitke, primili stimulativni dio plaće (bonuse). Na prigovore odvjetnika optuženika Izvanraspravno vijeće Županijskog suda naložilo je dopunu optužnice i vratilo ju na doradu. Među ostalim, zatraženo je da se u istrazi saslušaju bivši članovi NO-a Riječke banke. Osim Šunjića sutra bi trebala biti saslušana i bivša direktorica Direkcije pravnih poslova Riječke banke Irena Šunić, a sud je zatražio i saslušanje bivših članova NO-a koji se nalaze u Njemačkoj, a imenovao ih je bivši vlasnik Riječke banke Bayerische Landensbank. U NO od 1996. do 2000. osim Šunjića bili su Slavko Lončar, Dragutin Biondić, Željko Lalić, Hrvoje Radovanović, Kruno Kovačević, Marijan Ćurković, Vinko Kandžija i Ivan Tomljenović. Dietrich Wolf bio je predsjednik NO-a od 2000. do ožujka 2002., a članovi Klaus Rauscher, Jochen Bittermann, Vojko Obersnel i Marinko Učur. Sutkinja Čulina kazala je da će saslušanja ostalih bivših članova NO-a biti zakazana naknadno. 14. Kredit DEG-a Zagrebačkoj banci vrijedan 25 milijuna eura Njemačka razvojna financijska institucija DEG i Zagrebačka banka potpisali su u četvrtak ugovor o dugoročnom kreditu u iznosu od 25 milijuna eura, koji će biti korišten za financiranje investicija u segmentu malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj. Kako se navodi u zajedničkom priopćenju Zagrebačke banke i DEG-a, mali i srednji poduzetnici od vitalnog su značaja i za njemačko i za hrvatsko gospodarstvo, a u velikoj mjeri doprinose gospodarskom rastu i zapošljavanju u obje zemlje. U nadolazećim godinama taj će sektor očekivano bilježiti rast brži od bilo kojeg drugog, čime se otvaraju nove mogućnosti za investitore, kažu u Zagrebačkoj banci te dodaju da će kredit DEG-a imati značajnu ulogu u daljnjem promoviranju razvoja malog i srednjeg poduzetništva u okviru različitih sektora gospodarstva. Ukupna ZABA-ina aktiva krajem lipnja iznosila je 54,8 milijardi kuna, što predstavlja 26,3 posto ukupne bankarske aktive u Hrvatskoj. Kao jedna od najvećih europskih razvojnih financijskih institucija, DEG promovira privatno poduzetništvo, a u Hrvatsku investira od 1997. godine. Njegov trenutni portfelj investicija u Hrvatsku vrijedan je oko 58 milijuna eura. U 2003. DEG je intenzivirao svoju suradnju s Atlantic Grupom kroz financiranje akvizicije Neve, te je postao dioničar Digital City Media, hrvatskog nacionalnog koncesionara kabelske televizije. DEG je aktivan i u razvoju turizma, i to kroz razvijanje master plana za razvoj turizma, u sklopu kojeg je u Dubrovniku osnovao i svoj Tourism Competence Centre. 15. Zagrebačka burza: Croatia osiguranje u I. kotaciju Uprava Croatia osiguranja d.d. donijela je odluku o uvrštenju u Kotaciju I. Zagrebačke burze, a te Privrednoj banci Zagreb (PBZ) povjeren je mandat za obavljanje poslova Pokrovitelja uvrštenja, objavljeno je u četvrtak sa Zagrebačke burze. Croatia osiguranje i PBZ Ugovor o pokroviteljstvu uvrštenja potpisali su u srijedu 29. listopada, a temeljem njega PBZ će kao pokrovitelj uvrštenja, organizirati i provesti sve potrebne radnje te pripremiti cjelokupnu dokumentaciju potrebnu za uvrštenje ukupno 316.348 dionica Croatia osiguranja d.d., odnosno 307.598 redovnih dionica oznake CROS-R-A i 8.750 povlaštenih dionica oznake CROS-P-A, u I. kotaciju Zagrebačke burze. Redovne i povlaštene dionice CROATIA osiguranje d.d. uvrštene su u kotaciju javnih dioničkih društava (JDD) Zagrebačke burze 31. ožujka ove godine, a pokrovitelj uvrštenja također je bila Privredna banka Zagreb. 16. MMF: Nužno dodatno usklađivanje tečaja dolara Daljnje usklađivanje tečaja dolara nužno je da bi se smanjio golemi manjak u američkoj bilanci plaćanja, izjavio je u ponedjeljak jedan MMF-ov analitičar. Pomoćnik direktora MMF-a za gospodarska istraživanja Jonathan Ostry izjavio je da unatoč deprecijaciji dolara u zadnjih nekoliko tjedana, u toj financijskoj instituciji i nadalje predviđaju da će manjak u bilanci plaćanja dosegnuti četiri posto vrijednosti bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2008. "To je tek neznatno niže od ovogodišnjih pet posto BDP-a, što vodi daljnjem neodrživom povećavanju američkih neto vanjskih obveza", kazao je na investicijskoj konferenciji u Johannesburgu. "Očito, potrebno je daljnje usklađivanje tečaja dolara kako bi se postigla održivost, a jedino je pitanje kako će to biti postignuto", rekao je. Dolar je od 20. rujna, nakon sastanka na vrhu sedam najrazvijenijih država svijeta G7, potonuo na najnižu razinu prema jenu u tri godine te povijesno najnižu prema euru. Bilanca plaćanja, ključna mjera gospodarskog zdravlja zemlje, pokazuje ravnotežu između trgovine neke zemlje i primitaka i izdataka za usluge iz djelatnosti poput brodarstva, bankarstva i turizma kao i primitke koji stižu od građana zaposlenih u inozemstvu. 17. Rast novčane mase uzrokuje zabrinutost u ECB-u Europska središnja banka (ECB) pokazuje znakove sve veće uznemirenosti zbog upornog snažnog rasta novčane ponude u eurozoni, objavio je poslovni dnevni list Financial Times. Ekonomisti vjeruju da u ECB-u smatraju da bi dinamičan rast M3, uobičajene mjere novčane ponude, mogao potaknuti rast inflacije. Na značenju stoga dobivaju argumenti protiv daljnjeg snižavanja kamatnih stopa u eurozoni, unatoč zabrinutosti da je oporavak u regiji krhak. Rast M3 je u rujnu usporio na godišnju stopu od osam posto, no i dalje je iznad uobičajenih stopa rasta koje u ECB-u smatraju kompatibilnima s neinflatornim rastom. Ostali monetarni pokazatelji također pokazuju rast u rujnu, budući niske kamatne stope potiču rast kredita privatnom sektoru. "Snažan rast novca u optjecaju i kredita podržat će rast kamatnih stopa", izjavio je Michael Schubert iz njemačke Commerzbank. Kako je kazao, ECB je "iznenađen snažnom dinamikom rasta M3, za koji je očekivao da će padati kako su popustile velike oscilacije na tržištu dionica". 18. Statistika Industrijska proizvodnja veća 3,8 posto - Industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj u razdoblju od srpnja do rujna ove godine veća je od proizvodnje ostvarene u istom razdoblju prethodne godine za 3,8 posto. U usporedbi pak sa prethodna tri mjeseca (od travnja do lipnja ove godine) ukupna je industrijska proizvodnja u razdoblju od srpnja do rujna veća je za 1,0 posto. Ovi podaci Državnog zavoda za statistiku izračunati su na temelju indeksa trend-ciklusa, uz kojeg je isključen utjecaj slučajne sastavnice. U usporedbi s podacima iz prethodnih mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine najnoviji pokazatelji ukazuju na određeno usporavanje rasta industrijske proizvodnje. Po područja NKD-a, u razdoblju od srpnja do rujna ove godine u odnosu na isto vrijeme prošle godine, prerađivačka industrija bilježi povećanje za 4,7 posto. Istodobno u rudarstvu i vađenju proizvodnja je smanjenja za 2,0 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 1,0 posto. Po glavnim industrijskim grupacijama za isto usporedno razdoblje energija bilježi povećanje za 1,4 posto, intermedijarni proizvodi osim energije za 3,4 posto, trajni proizvodi za široku potrošnju za 2,3 posto, a netrajni proizvodi za široku potrošnju za 7,5 posto. Jedino je proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena i to za osjetnih 6,9 posto. U razdoblju od srpnja do rujna 2003., u usporedbi s proizvodnjom iz razdoblja od travnja do lipnja ove godine, po područjima NKD-a u rudarstvu i vađenju proizvodnja je povećana za 1,5 posto, u prerađivačkoj industriji za 0,8 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 1,1 posto. Prema GIG-u za isto se razdoblje kod intermedijarnih proizvoda osim energije bilježi povećanje za 2,0 posto a kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,5 posto. Istodobno, smanjena je proizvodnja energija za 0,2 posto, kapitalnih proizvoda za 0,5 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,1 posto. Daljnji pad broja zaposlenih u industriji - Nastavlja se pad broja zaposlenih u hrvatskoj industriji, uz istodoban rast proizvodnosti rada. Tako je broj zaposlenih radnika u industriji u Hrvatskoj krajem rujna ove godine bio manji za 0,2 posto nego u kolovozu. U usporedbi pak s rujnom 2002. broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u istom je mjesecu ove godine manji za 3,3 posto. Istodobno, proizvodnost rada u razdoblju od siječnja do rujna 2003. veća je za 8,8 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, objavio je Državni zavod za statistiku. Gledano po pojedinim područjima na godišnjoj je razini - rujan ove u odnosu na isti mjesec prošle godine - broj zaposlenih najviše je smanjen u prerađivačkoj industriji, za 3,6 posto. Istodobno je u prerađivačkoj industriji u razdoblju od siječnja do rujna ove u odnosu na isto vrijeme prošle godine proizvodnost rada povećana za 9,4 posto. Za isto je usporedno razdoblje u rudarstvu i vađenju zabilježen pad zaposlenosti za 2,1 posto, uz porast proizvodnosti rada za 3,9 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom krajem rujna ove godine bilo je 0,6 posto manje zaposlenih nego u istom mjesecu lani, dok je proizvodnost rada u toj djelatnosti u devet mjeseci ove u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem veća za 5,5 posto. Zalihe gotovih industrijskih proizvoda u rujnu smanjene 3,2 posto - Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima na kraju rujna ove godine bile su manje za 3,2 posto u odnosu na zalihe s kraja prethodnog mjeseca, dok su u odnosu na kraj rujna prošle godine povećane za 0,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U rujnu su u odnosu na kolovoz zalihe gotovih proizvoda u prerađivačkoj industriji smanjene za 4,4 posto, dok su u rudarstvu i vađenju povećane za 23,6 posto, kao posljedica 44 postotnog povećanja zaliha u vađenju ostalih ruda i kamena. Najveći pad zaliha unutar prerađivačke industrije, i to za 55,3 posto, u rujnu u odnosu na kolovoz zabilježen je u proizvodnji koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva, dok su zalihe u proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira manje za 48,2 posto. Istodobno su najvećih 69,5 posto porasle zalihe gotovih industrijskih proizvoda u proizvodnji metala, dok su u proizvodnji odjeće te doradi i bojenju krzna porasle za 39,1 posto. Usporedi li se stanje zaliha gotovih industrijskih proizvoda s kraja rujna ove godine sa stanjem na kraju istog mjeseca prošle godine, u prerađivačkoj se industriji bilježi pad od 0,2 posto, a u rudarstvu i vađenju porast od 7,1 posto.